Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

Oмашили су лепо са том најавом, ево снега вечерас :D
 
Šta svi kukaju, koliko vrh dan, potpisao bih da svaki dan bude ovakav.
 
Kada smo kod ekstrema juče sam baš pogledao vodostaj koji je u maju značajno ispod proseka.
 
Ili su se Norvežani zeznuli, ili će Beograd u ponedeljak biti potopljen :grand:

potop-noaa.jpg
potop-norvezani.jpg
 
To je Centar za promociju pseudonauke, a ne nauke, nažalost.

Za početak, neka po Beogradu i Srbiji mapiraju silne lokacije sa divljim deponijama, đubrištima i smetlištima.

To im očigledno nije palo na pamet da do sada urade.

Kao hoće da zaštite klimu, a ništa konkretno ne govore (a kamoli da preduzimaju) u vezi brojnih drugih bitnijih problema koji direktno i katastrofalno utiču na zdravlje svih živih organizama i uopšte stanje životne sredine.

O svemu tome mudro ćute, ali progovoriće onda kada dođe na red rasipanje para iz budžeta radi nekakvih šatro projekata.
 
Ako slučaqjno nije za ovu temu, prebaciti u adekvatnu.
Ne tiče se samo Beograda, već i Niša. Kako sau krenule vrućine, tako krenula i poćanja upotreba klima uređaja, a samim tim i povećana potrošnja struje. Zbog toga došlo do požara u Nišu (Pantelej) i na NBG (blok 64). Trenutno bez struje blokovi 61 - 64, kao i blokovi 37 i 72. I dok nam na TV - u govore da je pritanih 30°plus - minus koji stepen, u realnosti na suncu je oko 50°. Onaj ko provede na suncu neko vreme, jer je gotovo nemoguće sve vreme biti napolju, u velikoj većini slučajeva, uključi klimu i eto pada sistema, koji se slabo unapređuje, kao što se isto dešava i sa kanalizacijom i saobraćajnicama.
 
I to veliki problem sa klimama a zamisli kad se pređe na elektro automobile pa svako kroz prozor spusti debeli kabal do parkinga u svog ljubimca.
 
Sada, bez kilme, tesko. Na periferiji moze da se pali povremeno. Ali u samom ,,Krugu dvojke" , gde pored sunca i druge stvari dizu temperaturu, mora klima da radi veci deo dana. U kolima ne gasim, osim pred kraj, da osusi isparivac.

Ali sve je ovo bolje, nego ona kisetina. Dosta vise i toga. Red je bio da dodje ovakvo vreme. Moze malo hladnije, ali pre ovo, nego ona kisa.
 
Najveći problem ljudima je prvi talas vrućine jer se još uvek nismo navikli, zato nam je prevruće.

Posle par dana ćemo se navići i neće biit potrebno da palimo klimu čim temperatura pređe 30 stepeni.
 
Da, potrebno je nekoliko dana privikavanja na prave letnje temperature, koje su ove godine prilično okasnile.

Drugo, visoka je vlaga zbog prethodnog dugog kišnog perioda, tako da je zbog nje subjektivni osećaj temperature daleko neprijatniji...
 
Problem je i što je drastično veća temperatura na suncu nego u hladovini, pa to dodatno pogoršava situaciju, jer isparava vrelina iz asfalta...
 
Ne znam za tvoj kraj, ali u mom kraju postoji i hladovina i ruža vetrova. Centar i dobar deo Vračara, Zvezdare i Voždovca izuzimam, jer tamose kuburi sa zelenilom.
 
Sjajan tekst jednog gospodina meteorologa iz Hrvatske:

“Kad će više proći ta korona pandemija, pa da se ljudi ponovno okrenu važnim pitanjima poput klimatskih promjena?” Tako nekako vjerojatno razmišljaju u svim svjetskim meteorološkim institucijama. Otkad je pandemija preuzela primat, nikoga više ne zanima globalno zagrijavanje. Daleko od svjetla reflektora, daleko od džepa. Kao naručeno im je došlo vruće arktičko ljeto da se barem nakratko vrate na naslovnice. Tako BBC spominje rekordnu temperaturu od 38 C u Verhojansku sredinom lipnja i potrebu da budemo zabrinuti jer, kako se led bude otapao, tako će se podići razina mora. Ne znam tko je dao diplomu tom BBC-evom meteorologu, ali neće. Već sam pisao o tome, pa prevrtimo malo unaprijed, recimo do 5. srpnja. Isti Verhojansk, isti termometar, druga temperatura i pada snijeg. Skoro nitko nije prenio ovu vijest. Ne uklapa se u proizvodnju straha od zagrijavanja (Napisano u sibirskom snijegu 05.07.2020):
1.png


U Svjetskoj meteorološkoj su konačno shvatili psihološku pogrešku zastrašivanja raje na duge staze, pa su se okrenuli bližoj budućnosti. Kažu, u sljedećih nekoliko godina će se globalna temperatura podići 1.5 C iznad referentnog prosjeka 1850.-1900. Strašno! Dobro, strašno je kad oni (gospon grof) kažu, ali što to uopće znači i na koju foru mene treba zanimati takozvana globalna temperatura od prije 150 godina? Ajmo radije pogledati satelitska mjerenja temperature. Dr. Roy Spencer već desetljećima analizira satelitske podatke i evo njegovog najnovijeg izvještaja u slici (Porast temperature u odnosu na prosjek 1981.-2010., 0.43 C):
2.png


Linearni trend je 1.4 C na stotinu godina. Budući da temperature nisu jednoliko raspoređene po kugli zemaljskoj, mene više brine hladno more koje uskoro mislim probati i zimske režije. Ima Spencer još jednu analizu. SAD su najveći svjetski proizvođač kukuruza i zanima ih kako će se klimatske promjene odraziti na prinose. Posebno se to odnosi na 12 država koje čine „kukuruzni pojas“ SAD-a. Na sljedećem grafikonu je analiza srednjih prizemnih ljetnih temperatura, uspoređena s rezultatima modela starije (CMIP5) i novije (CMIP6) generacije. Ako zanemarite pune linije koje neprestano idu gore-dole, ostaju crtkane koje pokazuju linearni trend. Stvarna mjerenja su prikazana crtkanom plavom linijom, stariji model zelenom, a noviji crvenom. Vremenski period je respektabilnih pedeset godina (1970-2019) - Ljetne srednje temperature, plavo-izmjerene, zeleno-starija verzija klimatskog modela, crveno-novija verzija modela:
3.png


Što se vidi? Za tih pedeset godina, izmjerene srednje vrijednosti temperature su praktički konstantne, dok modeli prognoziraju nepostojeće zagrijavanje. Zanimljivo je da su noviji modeli dalje od stvarnosti. Toliko o često izgovaranoj frazi stručnjaka za modele: “Danas znamo puno više o procesima u atmosferi nego što smo znali prije dvadeset godina.“ Sudeći prema ovim rezultatima, to znanje ne ide u pravom smjeru, osim ako se ne računa dramatičnost najava.

I sad još jedno ključno pitanje, koje postavlja Spencer. Kako na osnovi ovako pogrešnih modela krojiti energetsku politiku zemlje ili svijeta za budućnost?

Za kraj zanimljiv podatak o hidroelektrani Miljacka. Od četiri postojeća generatora struje jedan je originalni iz 1906. godine, a tri su proizvedena 1956. god. Samo kao usporedba, životni vijek vjetroturbine je 20 do 25 godina, što znači da Miljackini „starci“ traju pet puta dulje od suvremenih pticoubojica."

IZVOR: :arrow: https://klimaienergija.blog/2020/07/12/szo-protiv-smo/
 
A da ne pričamo o tome kako će sa početkom grejne sezone zagađenje vazduhu ponovo skočiti i posredno ubiti više ljudi od korone!!!
 
Kao što vidimo, o aerozagađenju i ostalim oblicima ugrožavanja životne sredine se priča samo onda kada je ono aktuelno, što nam govori da se radi o isključivo političkoj pozadini takvih priča, odnosno o "prelivanju" novca iz budžeta u privatne džepove politikanata i ostalih paradržavnih parazita.
 
Ove tzv. dugoročne i sezonske prognoze su najobičnije gluposti.

Naravno da će sneg prvo da pada u Poljskoj, Rusiji i Ukrajini, i da će jaka zahlađenja da zahvataju severnu, istočnu i centralnu Evropu.
Eureka.

To su sve tvrdnje tipa "moglo bi".
Pa naravno da može i da bi moglo, sve je moguće...
 
Vrh