Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

Počni da radiš nešto konkretno, izvan kuće, u odeći od glave do pete, 8 do 10 sati, pa će ti biti jasno zašto mnogim ljudima nije svejedno da li je napolju 37 ili realno 53. Odnosno da li je u zgradama 22 ili 32, a u drugim objektima i 40-50 kad se usijaju.


Inače kao što moderne svetske meteorološke kuće imaju parametre RealFeel, WindChill efekat i slično... tako isto treba da se uvede globalni sekundarni standard za merenje temperatura koji će prikazivati temperaturu na asfaltu.

A da... otpašće nekome kruna s glave i klikeri iz gaća ako nakon 200 faking godina državne institucije apdejtuju odnosno prilagode merenja i izveštavanja USLOVIMA I POTREBAMA LJUDI U 2024. GODINI...

Pošto inače 80% svetske populacije živi po šumama i selima i poput Bekija se premeštaju sa jednog gooza na drugi... pa nam je bitno samo merenje temperature u hladu u Košutnjaku i pod krošnjama stogodišnjih platana u parku. A uslovi na ulicama, u prevozu, na autoputu, na njivi, na planini... to nas ne zanima.
Ako ti toliko smeta vrućina, počni da radiš nešto gde nećeš biti obučen od glave do pete, 8 do 10 sati, ne znam šta drugo da ti kažem. Klima se neće menjati tokom leta, jedino može biti još toplije. Mi moramo da se prilagodimo klimi, jer ona nama neće.

Što se tiče meteo ustanova, oni mere temperaturu vazduha, a ne asfalta. Ne znam ko bi imao koristi od takvih stvari osim novinarskih lupetanja koji svakog leta namerno forsiraju priče oko topline......mislim leto je, svi znamo da je vrućina pa se sad se namerno stavljaju raznorazne gluposti koja vizuelno deluju strasno.

Postoje pravila i standardi WMO kako se meri temperatura. U najkraćem, temperatura se meri u meteorološkom zaklonu, tj. maloj beloj kućici prorezima sa strane radi slobodnog strujanja vazduha, na 2 metra visine iznad travnate podloge.
Ovako to izgleda:
msbijeljina.jpg


Znači, ne meri se u hladu ispod nekog drveta nego na otvorenom prostoru i to je standard koji ulazi u zvaničnu statistiku po pitanju klime. Problem nastaje onda kada nisu ispunjeni kriterijumi za tačno merenje temperature vazduha i onda tabloidi objavljuju svakave nebuloze kao što je znak za apoteku sa nekim senzorom koji pokazuje neku nebuloznu vrednost koja nema veze sa temperaturom vazduha, nego je to temperatura senzora koji je zagrejan zbog što je zatvoren u metalnoj kutiji bez vazduha koja se prži na suncu po ceo dan.
 
Neću da menjam posao, hoću normalnu klimu kakva je bila na ovom podneblju vekovima, uz određene razumne varijacije.

I da, značila bi mi izmerena temperatura na čistini. Ne samo meni u gradu nego svima. Evo me upravo u jednom selu u Pomoravlju - ima šumaraka okolo, glavna ulica pod krošnjama, malo ljudi i male kuće. Pa prži jbt samo tako, isto ti je kao da si na ploči kod Zelenog venca.

U seluima kod Lazarevca ista priča, a imaju i brda i prave pravcate šume okolo. Prosto, kad je vazduh 55 stepeni, ne može ni u selu da bude manje od 40.

Toliko o tome da drveće štiti od svake vrućine i toliko o tome da nema potrebe meriti temperaturu na čistini.


A promeniće se i klima i ovo bolesno stanje, čim krenemo da pravimo više oblaka i da izbacujemo višak metana iz atmosfere. A na tome se već radi. Samo što je i dalje previše bukadžija i sebičnjaka koji ne bi ništa menjali jer im je super ovako.
 
Poslednja izmena:
20240713_161147.jpg

Mislim da je globalno zagrevanje zbog kojeg je kriv čovek prevara i da postoji neki ciklus u kojem smo sada tokom kojeg postaje sve toplije i toplije donekle i da čovek ne može skoro ništa da uradi povodom toga sem da se adaptira ili umre. Survival of the fittest.
Neosporno je da se klima malo promenila, da je toplije i da su zime blaže, to sam primetio još dok nisam nailazio po internetu priče o globalnom zagrevanju.
 
Recimo da je ovo samo ciklus i da će za 500 ili koliko godina opet biti sveže, sa recimo 25 stepeni u julu u Srbiji.


Kako misliš da mi živimo i funkcionišemo u međuvremenu? Kako biljke da rađaju? Odakle voda da dolazi?

Takođe, ako ti 8 milijardi debila na Zemlji (majself inkluded) ne zvuči kao previše i kao uticajan faktor, koliko onda po tebi treba da poraste broj ljudi na svetu da bi rekao "e ok, sad već postajemo teret Zemlji" ?
 
Pogledajte prilog 204858
Mislim da je globalno zagrevanje zbog kojeg je kriv čovek prevara i da postoji neki ciklus u kojem smo sada tokom kojeg postaje sve toplije i toplije donekle i da čovek ne može skoro ništa da uradi povodom toga sem da se adaptira ili umre. Survival of the fittest.
Neosporno je da se klima malo promenila, da je toplije i da su zime blaže, to sam primetio još dok nisam nailazio po internetu priče o globalnom zagrevanju.
Ogromno povecanje sagorevanja fosilnog goriva sigurno nije bez uticaja na zivotnu sredinu tako da covek itekako moze da utice. Spaljujemo ga kao da nema sutra pa se cudimo. Svakog dana ima 45,000 letova+4.5 miljardu kola na svetu pa zamisli kolko utice
 
Evropska unija će početi da vrši pritisak na druge zemlje ne samo da ispune svoja ranija klimatska obećanja o napuštanju fosilnih goriva, nego i da donesu nove, još ambicioznije i brže planove o prelasku na obnovljivu energiju. Što mi, za sada, uopšte i ne možemo da ispunimo jer nam fale hidrocentrale za balansiranje energetskog sistema. A njihova gradnja će trajati godinama, a možda i decenijama. Tako da nam neće samo biti vruće, niti ćemo samo da se borimo sa novim boleštinama i sa skupljom hranom zbog manje produktivnosti biljaka na ovakvim temperaturama, nego će biti i dodatnih ekonomskih problema čiji su izvor političke odluke o otvorenom pritisku na sve neposlušne i spore.



Jedini interes iza ovoga je perfidno reketiranje nerazvijenih država CO2 taksama...
 
Znači, ne meri se u hladu ispod nekog drveta nego na otvorenom prostoru i to je standard koji ulazi u zvaničnu statistiku po pitanju klime. Problem nastaje onda kada nisu ispunjeni kriterijumi za tačno merenje temperature vazduha i onda tabloidi objavljuju svakave nebuloze kao što je znak za apoteku sa nekim senzorom koji pokazuje neku nebuloznu vrednost koja nema veze sa temperaturom vazduha, nego je to temperatura senzora koji je zagrejan zbog što je zatvoren u metalnoj kutiji bez vazduha koja se prži na suncu po ceo dan.​
I Trg republike je otvoren prostor pa niko temperaturu vazduha izmerenu tamo ne uzima kao relevantnu. Drugo, ako se kaže da se temperatura meri na Košutnjaku, ja to nikada ne doživljavam kao otvoren prostor, već kao šumu, što ona i jeste. Primera radi, kod mene, Hajd park i okolina, ima otvorenog prostora, isto kao što ga ima i u centru grada, pa opet je prijatnije kod mene nego u centru.
Što se tiče meteo ustanova, oni mere temperaturu vazduha, a ne asfalta. Ne znam ko bi imao koristi od takvih stvari osim novinarskih lupetanja koji svakog leta namerno forsiraju priče oko topline......mislim leto je, svi znamo da je vrućina pa se sad se namerno stavljaju raznorazne gluposti koja vizuelno deluju strasno.​
Ovde se priča / piše o temperaturi vazduha na suncu, u nekom senovitom delu, kao i u šumi, a ne o tome kako se 28°C od strane štampe predstavlja crnom bojom i interpretira kao katastrofa.
Mi moramo da se prilagodimo klimi, jer ona nama neće.​
Mi ne treba da se prilagođavamo klimi, već da klimu prilagodimu nama, koliko je to moguće. Samim stvaranjem toplotnih ostrva po gradu, mi negativno utičemo na klimu. Sa druge strane, samom sadnjom drveća i drugog zelenila, mi pozitivno utičemo na klimu.

Drugo, şavetuje se da se iz klimatizovanih zgrada ne izlazi direktno na sunce, već da se par minuta odstoji u holu zgrade gde se mešaju spoljašnji i unutrašnji vazduh, pa koliko ljudi se pridržava toga? Isto tako, savetuje se i da se uvek sa sobom ima flašica sa vodom kada si na otvorenom, da se često hidriraš i ako si u mogućnosti i da kvasiš glavu, pa opet, koliko se ljudi pridržava ovoga?
I da, značila bi mi izmerena temperatura na čistini.​
Kretanje prosečnog čoveka nije samo po hladovini ili po suncu, već i po jednom i po drugom. Otuda ne fali ništa da se zna temperatura vazduha i na jednom i na drugom mestu.
Mislim da je globalno zagrevanje zbog kojeg je kriv čovek prevara i da postoji neki ciklus u kojem smo sada tokom kojeg postaje sve toplije i toplije donekle i da čovek ne može skoro ništa da uradi povodom toga sem da se adaptira ili umre. Survival of the fittest.
Neosporno je da se klima malo promenila, da je toplije i da su zime blaže, to sam primetio još dok nisam nailazio po internetu priče o globalnom zagrevanju.​
Mi živimo u vremenu u kome nam je tendencija da omladina ne zna tablicu množenja, da su po završetku škole funkcionalno nepismeni, pa tako ni ne čudi što imamo povećan broj ravnozemljaša i onih koji ne veruju u globalno zagrevanje, klimatske promene i delovanje ljudi kao faktor za postojanje tako nečega.

Drugo, naravno da nisi nailazio ranije po internetu priče o globalnom zagrevanju, jer te to tada nije toliko ni interesovalo. Sada ako gledaš neku srodnu vest, vrlo verovatnije je da će da ti iskoči vest o klimatskim promenama nego o tome da li je neka starleta imala donji veš prilikom nastupa na TV - u, parafrazirano.​
 
Ja bih se ovim bavio.

Sta, jel globalno zagrevanje manje na Vidikovcu?

Capture.JPG



21. vek je, ima toliko mogucnosti da olaksamo sebi zivot.

Uz to da ako zivis u gradu, moras jednostavno ipak da se pomiris sa odredjenim stvarima i da nikad ne moze da bude ni cisto ni ladnjikavo kao u sumi.
 
Presmešno je čitati bandoglave zablude pojedinaca koji misle da je po ovako oboleloj klimi teško i toplo samo u gradovima.

Negde između Male Krsne i Smedereva, pre bukvalno 15 minuta. Dakle 17:30, selo, okolo nešto kuća i rastinje.

_IMG_000000_000000.jpg


Čekam sledeći "argument" odnosno izgovor da se opravda serijsko obaranje temperaturnih rekorda širom sveta.
 
Pa prvo da krenemo od toga da svako od nas ne jede za trojicu...

Kad već kažeš koliki smo teret za planetu. Neko je veći, neko manji teret... Sad je jasno da trotinetom ne obilaziš sve te gradove po Šumadiji, a postavlja se pitanje zašto baš moraš lično da se pojaviš u svakom. Tj. postavlja se pitanje prirode, tvog očigledno neretardiranog posla...

Dok je pedalirati običan bajs vrlo doprinelo povećanju tih stepeni celzijusa...

Koji je to terenski posao baš me zanima...

Dakle hajde da se ne razbacujemo resursima, odradimo od kuće šta može, a napolju na bajs i da budemo genereralno manje naporni po okolinu... Nek svako uradi šta je do njega...
 
Recimo da je ovo samo ciklus i da će za 500 ili koliko godina opet biti sveže, sa recimo 25 stepeni u julu u Srbiji.
Našao sam ovo na twitteru, ne znam da li je tačno uopšte ali može biti neka predikcija.
20240713_164758.jpg

Kako misliš da mi živimo i funkcionišemo u međuvremenu? Kako biljke da rađaju? Odakle voda da dolazi?
Dobra su pitanja ali ne znam baš šta da kažem. Možda da se ugledamo na Španiju i da vidimo šta oni rade. Znam da imaju problem sa vodom:
Zanima me u kojoj meri uvozimo hranu iz inostranstva i u kojoj meri se koristi domaća hrana. Na udaru bi bili oni što žive od poljoprivrede. Za vodu znam da na nekim mestima imaju apeli za racionalno korišćenje vode da bi svi imali i da se koriste cisterne za pomoć onima koji nemaju. Možda ja nisam svestan koliki je ovo problem i ne vidim širu sliku.
Takođe, ako ti 8 milijardi debila na Zemlji (majself inkluded) ne zvuči kao previše i kao uticajan faktor, koliko onda po tebi treba da poraste broj ljudi na svetu da bi rekao "e ok, sad već postajemo teret Zemlji" ?
Za ovo ne znam da li je realan problem. Što se ekonomije tiče veći je problem što se ne rađa dovoljno ljudi i biće dosta problema u budućnosti za mnoge države (treba stopa rađanja da bude bar 2.1). Verujem da ima uticaja ali da se baš preteruje sa tim da je čovek kriv (co2, zelena agenda). Ako ovo zagrevanje ima negativan uticaj na naš prostor što se tiče proizvodnje hrane, da li će možda imati pozitivan uticaj na neki drugi deo planete?
 
Sve i da je tačna predikcija i da posle 2200. će opet da bude svežije, postavlja se urgentno pitanje kako nameravamo da radimo i funkcionišemo u međuvremenu. Mi nismo pećinci u džakovima od kože koji žive po pećinama i love toljagama. Hrana nam zavisi od klime, voda, mašine, radna mesta, efikasnost, zdravlje, sve.
Zanima me u kojoj meri uvozimo hranu iz inostranstva i u kojoj meri se koristi domaća hrana. Na udaru bi bili oni što žive od poljoprivrede. Za vodu znam da na nekim mestima imaju apeli za racionalno korišćenje vode da bi svi imali i da se koriste cisterne za pomoć onima koji nemaju. Možda ja nisam svestan koliki je ovo problem i ne vidim širu sliku.
Sve su to dobro poznate priče, samo što su to relativne i kompleksne teme. Da li je Amer u LA koji se razbacuje vodom samo i samo da bi zalivao travnjak kriv za nesavesno korišćenje vode? Da. Da li je Srbin koji u Grockoj ima malu baštu, dakle baštu jestivih i korisnih biljaka, kriv za nesavesno korišćenje ako koristi vodu da napravi sebi hranu? Ili je bolje da ode do Maksija da kupi hranu odande? E to su ta kompleksna pitanja. Koje nažalost zelena agenda nekada želi da simplifikuje i relativizuje prebacujući odgovornost na obične ljude sa običnim navikama i običnom potrošnjom.

Ako želimo da se bavimo rasipanjem vodom u Srbiji možemo npr da krenemo od hiljada kafića koji dnevno potroše bazene vode da bi hladili goste u """baštama""". I ta voda, za razliku od one u zalivanju, ne ide nazad u reku. Ide u atmosferu. A niko od medija i vlasti nikad to ne pominju. Svi se odmah hvataju lika koji zaliva paradajz ili breskvu u dvorištu. E to je problem. Dvostruki standardi.
Za ovo ne znam da li je realan problem. Što se ekonomije tiče veći je problem što se ne rađa dovoljno ljudi i biće dosta problema u budućnosti za mnoge države
Koje će poslove da rade svi ti ljudi u društvu i u dobu u kome 80% poslova ide ka automatizaciji? Takođe, da li čovek živi da bi rađao decu, ili živi najpre zarad sebe i svog života, pa tek onda za sve ostalo?

Ja živim u Beogradu u Srbiji, u kojoj već drastično opada populacija. Pa se usled opšteg kidisanja na Beograd i jurenja profita i konzumerizma, osećam kao da živim u košnici. A zamisli da bude duplo gore od toga. Za čije babe zdravlje će nam to? Jel poenta imati što više ljudi, ili da ljudi imaju što bolji kvalitet života?

Ako ovo zagrevanje ima negativan uticaj na naš prostor što se tiče proizvodnje hrane, da li će možda imati pozitivan uticaj na neki drugi deo planete?
Neće, jer naša hrana jeste upravo živi svet na Zemlji. Tako da ono što škodi jednom kukuruzu i desetkuje ga, škodiće i ostatku živog sveta na planeti. Pošto je sve povezano.
 
Poslednja izmena:
Presmešno je čitati bandoglave zablude pojedinaca koji misle da je po ovako oboleloj klimi teško i toplo samo u gradovima.

Negde između Male Krsne i Smedereva, pre bukvalno 15 minuta. Dakle 17:30, selo, okolo nešto kuća i rastinje.

Pogledajte prilog 204862

Čekam sledeći "argument" odnosno izgovor da se opravda serijsko obaranje temperaturnih rekorda širom sveta.
A cekaj, bus ima aparat kojim meri kolika je temperatura u selima pored kroz koje prolazi? Al' je napredovala tehnologija bajo moj...
 
Taman kad pomislim da glupost ne može postati veća...

Vrati se na demagogiju sa Vidikovcem, manje ćeš se blamirati.
 
Pošto inače 80% svetske populacije živi po šumama i selima i poput Bekija se premeštaju sa jednog gooza na drugi... pa nam je bitno samo merenje temperature u hladu u Košutnjaku i pod krošnjama stogodišnjih platana u parku. A uslovi na ulicama, u prevozu, na autoputu, na njivi, na planini... to nas ne zanima.

I Trg republike je otvoren prostor pa niko temperaturu vazduha izmerenu tamo ne uzima kao relevantnu. Drugo, ako se kaže da se temperatura meri na Košutnjaku, ja to nikada ne doživljavam kao otvoren prostor, već kao šumu, što ona i jeste. Primera radi, kod mene, Hajd park i okolina, ima otvorenog prostora, isto kao što ga ima i u centru grada, pa opet je prijatnije kod mene nego u centru.​
Температура за Београд се не мери на Кошутњаку већ у Метеоролошкој опсерваторији Београд, између Храма и Тиршове. https://www.hidmet.gov.rs/ciril/meteorologija/stanica_moss1.php?moss_id=13274
На сајту РХМЗ је могуће видети и податке за Кошутњак (Подаци са аутоматских метеоролошких станица из ДОПУНСКЕ мреже аутоматских станица), али то нису подаци за Београд и јасно пише Кошутњак, што се и види на овој страници: https://www.hidmet.gov.rs/ciril/osmotreni/index.php.

По подацима са аутоматских метеоролошких станица се види разлика између температуре за Београд и Кошутњак: https://www.hidmet.gov.rs/ciril/osmotreni/automatske.php
1720889692339.png


Inače kao što moderne svetske meteorološke kuće imaju parametre RealFeel, WindChill efekat i slično... tako isto treba da se uvede globalni sekundarni standard za merenje temperatura koji će prikazivati temperaturu na asfaltu.

A da... otpašće nekome kruna s glave i klikeri iz gaća ako nakon 200 faking godina državne institucije apdejtuju odnosno prilagode merenja i izveštavanja USLOVIMA I POTREBAMA LJUDI U 2024. GODINI...
Има и проф. др Југослав Николић RealFeel. :LOL: Каже да је у Новом Саду у 6 поподне 45°C.

1720889146618.png
 
Poslednja izmena:
Sad sam gledao accuweather da nadjem prvi dan kad ce dnevna temperatura biti manja od 30 u Beogradu
A to je 24 avgust 🥲
Ti klosari nikad nista ne pogode, bas smo to komentarisali ovde, ne accuweather samo nego svi zajedno, ali bitno da sad nisu omanuli da nema kraja ovim vrucinama 🤣
 
Температура за Београд се не мери на Кошутњаку већ у Метеоролошкој опсерваторији Београд, између Храма и Тиршове. https://www.hidmet.gov.rs/ciril/meteorologija/stanica_moss1.php?moss_id=13274
На сајту РХМЗ је могуће видети и податке за Кошутњак (Подаци са аутоматских метеоролошких станица из ДОПУНСКЕ мреже аутоматских станица), али то нису подаци за Београд и јасно пише Кошутњак, што се и види на овој страници: https://www.hidmet.gov.rs/ciril/osmotreni/index.php.
Podaci se uzimaju sa metereološke stanice kod Hrama, Košutnjaka i iz Surčina. A gde se objedinjuju, to je druga stvar.

Sad sam gledao accuweather da nadjem prvi dan kad ce dnevna temperatura biti manja od 30 u Beogradu
A to je 24 avgust 🥲
Ne mogu da verujem da postoje ljudi koji veruju u dugoročnu vremensku prognozu. 😆
 
@solecar
А ти више пута спомињеш искључиво Кошутњак. По осмотреним подацима се јасно види да је температура на Кошутњаку 2,2°C нижа од температуре за Београд тако да се не користи искључиво температура за Кошутњак. Притом, ни на Кошутњаку се температура не мери у самој шуми већ на ободу шуме. И у околини Кошутњака живе неки људи, ту је Баново брдо и Жарково. Моја зграда је, на пример, 650 метара ваздушном линијом од места где се мери.

1720890056926.png
 

Prilozi

  • 1720890093953.png
    1720890093953.png
    1,4 MB · Pregleda: 20
Vrh