Potrebno je samo da tramvaji budu opremljeni uređajima koji komuniciraju sa semaforima, a da raskrsnice prilagode svetlosnu signalizaciju u realnom vremenu
U eri veštačke inteloigencije, uopšte nije potrebno da se prave specijalni uređaji. Dovoljna je kamera koja prepoznaje tramvaj i GPS.
Međutim, primena ovakvih sistema ako je bukvalna može da izazove haos u saobraćaju, uključujući čak i loš uticaj na ostali javni prevoz. Treba imati u vidu da kod amaričkog tipa LRT, i na perifernim kracima tramvaja u Evropi da interval sleđenja na nekoj deonici je 5-15 minuta, ili 4-12 tramvajskih vozova na sat u jednom smeru, ili 8-24 u oba smera. U Beogradu je redom vožnje predviđeno obično 15-25 tramvaja na nekoj deonici u jednom smeru, ili 30-50 prolazaka tramvaja na sat u oba smera, ili ti interval 2,5-4 minuta u jednom smeru. U tim uslovima, ta vrsta automatizacije je tek delimično primenjiva, i kombinovano sa drugim merama. Druge mere su:
1) Kružni tok na raskrsnicama koje se ne zagušuju, i nemaju ograničenja prostora:
Primer1: Milutina Milankovića i Milentija Popovića (NBG kod Bloka 23).
Primer2: Baštovanska-Bulevar oslobođenja (Banjica).
Primer3: Vojvode Stepe i Vitanovačka (Voždovačka crkva).
2) Uklapanja u zelene talase, i promena kompletnog signalnog plana, pa i pozicije stajališta. Recimo, na Jurija Gagarina je redosled takav da tramvaj krene sa zelenim talasom kola, i odmah se zaustavi na stajalištu. Zatim zakasni na sledeći zeleni talas. Kod Pravnog, stajalište ka Slaviji na pravcu Starine Novaka-Beogradska bi bilo korisnije tamo gde ka Slaviji staju 33 i 48. Ako je uz to srednja žuta traka makar samo u vršnim satima, milina. A stajalište 2 i 14 ka Slaviji treba da budu bliže Vuku na protiv sadašnjeg stajališta ka Vuku. A sadašnje stajalište ka Vuku da bude do same raskrsnice kod Pravnog, dok se za autobus ili pomera, ili formira autobusko-tramvajska srednja žuta traka. Takva reforma podrazumeva i druge mere poput preusmeravanja tramvaja sa Slavije na Omladinskih stadion preko Mašinskog fakulteta.
3) Drugačija pozicija tramvaja na ulici. Već smo to uspešno uradili u Vojvode Stepe i BKA, iako sa određenim nedostacima. U Milentija Popovića na Novom Beogradu da oba koloseka budu sa strane Hajata i Sava Centra. Milutina Milankovića je kružni tok, kod Ušća raskrsnica ne dodiruje tramvaje, preko autoputa sve u redu, jedino Zorana Đinđića ostaje tako kako ne treba. A onda se samo tu napravi nadvožnjak-podvožnjak za tramvaj (eventualno).
Drugo Veterinarski fakultet - Slavija sa rekonstrukcijom Slavije. To je oba koloseka sa zapadne strane Bulevara oslobođenja i Slavije sa servisnim terminusom kod Tiršave oko parka.
4) Samo tramvajski ili mešoviti nadvožnjaci i podvožnjaci. Kod Mostarske petlje imamo prilično prostu i jasnu situaciju. Tu se može kod Mupa Savska i kod Bigza napraviti nadvožnjak. Na Jurija Gagarina kod Omladinskih brigada i Gandijeve je za mešoviti drumsko-tramvajski podvožnjak. Trošarina, podvožnjak na pravcu SMT (Save Maškovića), pa ostaje više prostora za povoljniji signalni plan za tramvaj.
5) Mere vezano za drum. Recimo, za ulazak u Triše Kanclerovića na Autokomandi, od Autokomande ka Trošarini do Triše Kanclerovića dodati saobraćajnu traku na račun cvećare.
Sve to, uključujući i nadvožnjake i podvožnjake, nisu nikakvi megaprojekti. Više je pitanje volje/bezvoljnosti da se nešto uradi kako treba.