Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

nombre":22z8fifw je napisao(la):
Ovde ako neko smatra da je ovo dobar projekat onda se smatra nekakvom stranackom licnoscu ili mozda da skuplja nekakve poene za posao :lol: Mislim sa ste i sami svesni da preterujete sa glupostima. Cim nemate odgovor odmah trazite spas u reci ,,bot''.

mozes li nam reci sta je to sto ovoj projekat cini dobrim? molim te izostavi deo price o 3 milijarde i o uredjenju sada neuredjenog dela grada posto niko ovde ne spori da su strane investicije i uredjenje SA vise nego pozeljnji. nemoj o politici posto nisi bot nego ljubitelj urbanizma i arhitekture i na forumu smo koji okuplja slicne. problemi koji isticemo vezani su za bas za masterplan, tj kako ti kazes projekat, odnosno na saobracajna i urbanisticka resenja koja se predalazu. znaci, zasto smatras da je ovo dobar projekat?
 
nombre":1cb1w67t je napisao(la):
Sto se niste toliko bunili kada su se gradile one silne barake i stale na prostoru BNV a sad ste nasli?

Izgradnja Beograda na vodi u onom obliku i meri kojom je to zacrtano famoznom maketom će u budućnosti zavisiti od mnogo predvidljivih i nepredvidljivih faktora. Od globalne i lokalne ekonomije, pa do procesa proširenja EU i ratova na Bliskom istoku.

Arapi će prvo da naprave tržni centar i kulu, pa će od brzine i stepena povraćaja uloženih para zavisiti nova ulaganja. Nadam se da niko ozbiljan ovde ne misli da će oni spucati 3 milijarde, napraviti ceo BNV, pa onda sesti i čekati kupce i zakupce za milione kvadrata.

Dakle, u najboljem slučaju nas čeka više od jedne decenije dok BNV ne stigne do severne strane železničkog mosta. U najboljem slučaju nas čeka višegodišnje trpljenje 90 hetara _neuređenog_ prostora u centru Beograda.

Travnjak o kome se ovde govori je jedno malo, skoro zanemarljivo parče _uređenog_ prostora u kome smo mogli da uživamo narednih par decenija da se neki majmun nije dosetio da _baš tu_ i nigde drugde napravi kafanu. Stvarno ne razumem kako neko može da ne vidi zašto je većina ljudi ovde ogorčena.
 
Za pocetak ko gradi ovaj projekat? Trenutno jedna od najjacih gradjevinskih firmi koja je izgradila najvisu zgradu na svetu i to 300m visu od predhodne! Mislim da se makar tu svi mozemo sloziti da boljeg investitora za savski amfiteatar ne bi mogli naci.
Sto se tice urbanizma. U Emaaru rade mnogi strucnjaci iz celog sveta specijalizovani za odredjene oblasti u urbanizmu i svi oni su zajedno ucestvovali u projektovanju BNV, sto se i vidi. Tacno se zna gde je poslovna a gde stambena zona. Stanovi su pored parka a ne pored Gazele. Namerno su stepenasto poredjane kako bi sve zgrade imale pogled na reku, da je obrnuto uradjeno samo bi prednje imale i to bi smanjilo atraktivnost i cenu drugih zgrada. Dodat je pesacki most preko reke i to do ulaza u trzni centar kako bi bio dostupniji, sto znaci veca zarada.
Arhitektonski gledano projekat je dostojan veka u kome zivimo i za izgled pojedinih zgrada su bile zaduzene velike arhitektonske kuce. Po meni arhitektonski konkurs je najbolje resenje da se dobije kvalitetan izgled i nadam se da ce na taj nacin biti odlucen izgled svih ostalih zgrada. To ce ujedno biti i odlicna prilika za nase arhitekte ako uspeju da je iskoriste.
Sto se tice saobracaja tu jos nije gotova prica jer tek treba videti kakav ce metro imati Bg. Tokom projektovanja se racuna na BNV i zbog toga stari projekat vise nije aktuelan. Za sada nije nista prikazano na maketi jer projekta za metro ni nema, bar ne onog sa ukljucenim BNV. Od ostalih vida transporta mozemo ocekivati i tramvaj i bus. Tu je i veliki broj garaza kao i pesacko-biciklisticke staze. Nisam nikakav strucnjak za transport ali slazem se sa onima koji misle da to nije dovoljno. Kad bi bio izgradjen metro most sa drumskim saobracajem onda bi verovatno BNV bio dovoljno infrastrukturno pokriven.
I mozda najbolja stvar vezana za ovaj projekat je ta sto ce doneti drzavi mnogo novca, ne toliko direktno koliko indirektno. Nova radna mesta, porezi, ozivljavanje gradjevinske industrije, vise turista, Bg ce postati primetniji za investicije nakon dolaska tako velikog igraca, izmestanje pruge, zavrsetak Prokopa, grdnja jos jednog mosta preko Dunava, zadruga, drzava ce biti vlasnik dela svega i dobijace konstantnu zaradu od rente poslovnog protora, profita hotela itd. Sve u svemu vise je dobrih stvari nego losih i siguran sam da svako normalan to zna.
 
Nombre a da pogledas kako su im prosli projekti po indiji , kazakstanu i od nijednog nije bilo nista , mnogo pricaju malo rade , plus taj kvazi restoran je mogao biti 150 m dalje na paretu koje nije uredjeno vec su nasli zelenu povrsinu
 
BnV je projekat koji treba biti PROFITABILAN I ZA GRAD BEOGRAD, a ne samo za arapskog investitora. Zato je veoma vazno dobro odraditi ugovor o zakupu zemljišta.

Razumljivo je da će investitor graditi podfazu po podfazu po zakonu ponude i tražnje,pa neka se tako i definiše plaćanje zemljišta po tržišnoj ceni.Krećeš sa gradnjom prve podfaze ( kula,2hotela,2 stambene zgrade ),platiš to zemljište na kome se ćeš graditi.Nastavljaš dalje sa gradnjom, plaćaš to zemljište po tržišnoj ceni. Ako ne bude interesovanja za dalju gradnju po tipu slabe tražnje (za stambeni i poslovni prostor) i prekidaš sa gradnjom OSTATAK ZEMLJIŠTA OSTAVLJAŠ GRADU (pa grad dalje može odlučivati šta će dalje sa zemljištem,ponuditi drugom investitoru,graditi druge sadržaje itd.)

Sto se "mega makete" tiče ja se ne bih mnogo oslanjao na nju,utisci forumaša koji su bili tamo da je sve u stilu "mogućih korekcija,može da bude,a i ne mora". Za mene je ona više deo marketinške priče.

Što se saobraćajne infrastrukture tiče,ako bi se izgradilla npr. I i II faza,najvece opterecenje bi bilo u centralnom delu SA,tako da se zalažem za Zumin predlog mosta koji bi išao Nemanjina-Most-Bul.Z.Djindjića. Što se metroa tiče prva linija bi bila povezana bar sa jednom stanicom BNV-a (trebalo bi ostaviti nekoliko koloseka i mislim da bi dobra lokacija za tu stanicu bila produžetak Visegradske ul. koja bi išla ka Kuli). Ako bi ostala samo odradjena I i II faza,onda bi se Zarićev Most mogao iskoristiti kao budući metro most. U slučaju izgradnje celog SA onda bi se moglo ići na Jovinov most, (po nekim planovima Zarićev most je planiran za pešacki most sa kaficima,restoranima itd). Izgradnja 2 mosta (1drumski i 1 drumsko-železnički bi bili neophodni ako bi imali izgradjen ceo SA u punom kapacitetu).
 
Verovatno je jedna od najglupljih stvari koja može da se uradi, u okviru kritike projekta BnV, napad na kredibilitet investitora. Namera da se Mohamed Ali Alabbar predstavi kao neki šarlatan koji tako ide po svetu i zaje*******ava ljude je...blago rečeno ''pucanj'' u pogrešnom smeru.
Ima 101 stvar u okviru projekta koja je za kritiku, zamerku, dosta toga se moglo čitati i u okviru teme na kojoj smo (pitanje saobraćaja, veza sa ostalim delom grada, pitanje gradskog saobraćaja u okviru kompleksa...).
Posebno će biti važno kada u septembru pokažu prostorni plan...
Gradonačelnik Beograda najavio je da bi u septembru trebalo da bude završen i dat na uvid prostorni plan za Savski amfitetatar u kojem će se graditi stambeno-poslovni kompleks "Beograd na vodi".

Do tada...faktički ostaje da se u krug vrte iste priče.
 
Ne znam kako si uspeo da ti baš svaki argument bude pogrešan.

nombre":2lalqbju je napisao(la):
Za pocetak ko gradi ovaj projekat? Trenutno jedna od najjacih gradjevinskih firmi koja je izgradila najvisu zgradu na svetu i to 300m visu od predhodne! Mislim da se makar tu svi mozemo sloziti da boljeg investitora za savski amfiteatar ne bi mogli naci.

Pogrešno. "Onaj koji ima puno para" i "najbolji" su različti pojmovi pogotovo kad govorimo o zemljama bogatim naftom. Raspoloživost ogromnih količina slobodnog kapitala firmu prirodno usmerava u ogromne i skupe projekte. Kapital mora da se ulaže, ne sme da stoji neupotrebljen. To je više posledica elementarnih pravila u mendžmentu kapitala, i baš nikakve veze ne mora imati sa uspešnošću firme po kriterijumima koji su nama ili struci zaista važne. A pogotovo što čisto tehnički nivo potreban za najviše zgrade na svetu apsolutno nema blage veze sa kvalitetima koje su nama u ovom trenutku nepohodni. Prava pitanja su kakva su iskustva onih sa kojima su oni sarađivali? Kakav ugled uživaju u poslovnom smislu? Kakva rešenja predlažu svojim mušterijama, koliko su ona primerena potrebama tih mušterija, kakvi su u sporovima, itd, itd, još mnogo toga što ima veze sa strukom, profesionalizmom, decenijskim iskustvom, uspešnim radom na tržištima najvećih zemalja, i vrlo malo sa količinom novca i visinom zgrada koje prave. Mnogo investitora ima toliko para koliko nama treba, a imaju imidž daleko poželjnijeg partnera.

Sto se tice urbanizma. U Emaaru rade mnogi strucnjaci iz celog sveta specijalizovani za odredjene oblasti u urbanizmu i svi oni su zajedno ucestvovali u projektovanju BNV, sto se i vidi.

Uopšte se ne vidi. Projekat je rađen kao da ostatak grada i ne postoji. Kakav je odnos BNV i njegove okoline? Gde se to vidi? U tome što je na maketi čitav grad ravan kao tepsija? Kako je rešan saobraćaj? Gde je obala reke i šta tu ima? Šta ima sa druge strane reke? Gde su javni prostori? Gde su izlazi iz garaža?

Tacno se zna gde je poslovna a gde stambena zona.

Zadivljućeg li dostignuća.

Stanovi su pored parka a ne pored Gazele.

Neko se i ovde morao baš duboko zamisliti. Gde ćemo sa ljudima ... pored auto puta ... neeee ...

Namerno su stepenasto poredjane kako bi sve zgrade imale pogled na reku, da je obrnuto uradjeno samo bi prednje imale i to bi smanjilo atraktivnost i cenu drugih zgrada.

O da ... Pored reke je tržni centar, a pored Savske ulice su stanovi. Da li ovaj redosled stvarno promoviše dobar pogled i zdravu životnu sredinu? Dok kupuju treba da dišu čist vazduh, a tamo gde spavaju nije ni važno. Što se tiče dela nizvodno od kule, koliko vidim ni to nisu samo stanovi, već mešavina hotela i stanova. Pri tome su hoteli naravno na obali. A što se tiče vidika iz onih koji jesu stambene zgrade, na samoj obali imaju kulu od 50 spratova i, ono što za sada znamo, dva hotela od po minimalno 30 spratova. Koliko treba da budu visoke stambene zgrade iza njih da bi imale pogled? Da li će i ostale u prvom redu biti toliko visoke? Ustvari, koji će to procenat stanova imati pogled na reku? Ako je suditi po do sada pokazanom trendu i prioritetima raznih sadržaja, ne veliki.

Dodat je pesacki most preko reke i to do ulaza u trzni centar kako bi bio dostupniji, sto znaci veca zarada.

Ne sećam se da sam ovo video na maketi, a i da postoji, nije nešto čime se u Beogradu treba hvaliti. Toliki mostovi nam fale, a baš nam treba jedan koji ulazi u tržni centar?

Arhitektonski gledano projekat je dostojan veka u kome zivimo i za izgled pojedinih zgrada su bile zaduzene velike arhitektonske kuce.

Pa gde su ti njihovi radovi? Video sam predlog za one dve zgrade i kulu. Šta još? Po čemu si ti procenio da je ova maketa dostojna veka u kome živimo? Da li si zaista video šta se danas u svetu radi? Ovo nema ni veoma, veoma daleke veze sa modernim trendovima.

Po meni arhitektonski konkurs je najbolje resenje da se dobije kvalitetan izgled i nadam se da ce na taj nacin biti odlucen izgled svih ostalih zgrada. To ce ujedno biti i odlicna prilika za nase arhitekte ako uspeju da je iskoriste.

Nisam primetio da je pokazana velika ljubav prema konkursima. Ali i ako ih za zgrade bude, to ništa ne znači ako je arhitekta ograničen krutim urbanističkim uslovima koje je dobio. Stepen izgrađenosti, kakva je okolina zgrade, kakvi su javni prostori, ulice, vidici, životna sredina, mikroklima, osunčanost, kakvi su sadržaji planirani, itd, itd, veoma puno parametara na koje projektant zgrade nema uticaja, pa je sasvim svejedno ako za zgrade i bude konkursa, ako ga nije bilo za sve ono oko nje.

Sto se tice saobracaja tu jos nije gotova prica jer tek treba videti kakav ce metro imati Bg. Tokom projektovanja se racuna na BNV i zbog toga stari projekat vise nije aktuelan. Za sada nije nista prikazano na maketi jer projekta za metro ni nema, bar ne onog sa ukljucenim BNV.

Projekat naselja ovolike gustine i broja ljudi bez predloga kompletnog saobraćaja je nemoguć. Onda ta maketa ne znači baš ništa. Znamo da su zgrade na maketi generičke i slučajne, ali ovo onda znači da su i ulice, širine trotoara, pešačke staze, itd, takođe u dobroj meri generičke i slučajne. Pa tako ne ostaje ništa. Jer metro je vrh hijerahije, ostali vidovi transporta ljudi su direktno zavisni od njega. Ono što se moglo uraditi je definisanje nekoliko alternativa što se tiče priključnih tačaka za metro na ivicama BNVa, sa bar grubom skicom mogućih trasa kretanja ljudi kroz unutrašnjost. Jednostavno moraju prostojati bar neke ideje čvorišnih tačaka sa metro stanicama, načina prelaska na druge vidove transporta, široke pešačke zone koje vode do ovih čvorišta, kakvi mostovi su potrebni i gde, itd. Sem toga, zbog podvodnog terena i prelaska mosta metro verovatno neće ići ispod zemlje. Onda treba odvojiti i mnogo kontinualno povezanog prostora za trasu, ali i za rešenja ukrštanja raznih vidova saobraćaja. Ovde prihvaćeni izbori drastično menjaju praktično sve ostalo. Uopšte mi nije jasno kako je moguće organizovati prostor bez toga.

Od ostalih vida transporta mozemo ocekivati i tramvaj i bus. Tu je i veliki broj garaza kao i pesacko-biciklisticke staze.

Gde su te pesacko-biciklisticke staze?

I mozda najbolja stvar vezana za ovaj projekat je ta sto ce doneti drzavi mnogo novca, ne toliko direktno koliko indirektno. Nova radna mesta, porezi, ozivljavanje gradjevinske industrije, vise turista,

Ama kako će doneti kad će se u najboljem slučaju za sledeću deceniju napraviti nekoliko zgrada, a pri tome treba da investiramo ko zna koliko u čišćenje čitavog SA i novu infrastrukturu na drugom mestu? Izračunaj neto priliv novca, ili bar te indirektne koristi, dakle dobici minus troškovi, ZA TE TRI ZGRADE. To je ono što je važno SADA, kad smo na ovoliko od bankrota, a moramo da vraćamo milijarde. Ne bajke o dobicima koji će indirektno, možda, u nepoznatom iznosu, biti realizovani jednog dalekog dana, ako ih uopšte i bude, što je daleko od sigurnog. I još sa nepoznatom sudbinom i vlasništvom zemlje koju ulažemo. NIKADA nije svejedno KADA dobijate novac, a pogotovo je nama ta informacija sada pitanje opstanka.

Bg ce postati primetniji za investicije nakon dolaska tako velikog igraca,

Zašto bi se to desilo? To nema nikakve veze. U drugim zemljama veliki igrači dolaze kad uslovi za zaradu postanu povoljni, pa ZATO dolaze i drugi. Drugi ne dolaze zato što su videli od ovih prvih, pa iako ne znaju šta bi tu radili, kažu "hajde da probamo i mi, mora da ima neka tajna". To što je vlada prvom investitoru dala javnosti nepoznate podsticaje, pa je zato došao, uopšte ne znači da će ih i drugi investitor dobiti, a pogotovo da mi uopšte imamo da ponudimo nešto slično i drugi put. Pri tom treba računati da drugi investitori mogu videti i potpuni krah prvog investitora na našem tržištu, ili beskonačan i ružan sudski proces, sa svim našim prljavim vešom na videlu, pa nam više neće doći čak ni investitori sa skromnijim idejama koje bi stvarno mogle da upale. Kako ste vi došli do toga da nas čeka samo povoljan ishod ove priče?

izmestanje pruge, zavrsetak Prokopa, grdnja jos jednog mosta preko Dunava, zadruga, drzava ce biti vlasnik dela svega i dobijace konstantnu zaradu od rente poslovnog protora, profita hotela itd.

To plaćamo mi, pa nema nikakve veze sa investitorom. Isto bi se desilo i sa drugim investitorom, ili bez bilo kakvog.

Sve u svemu vise je dobrih stvari nego losih i siguran sam da svako normalan to zna.

Sebe smatram normalnim, ali u tvom spisku argumenata nisam pronašao ništa što ovaj projekat nedvosmisleno preporučuje u obliku u kome nam je predstavljen. Sve što si rekao je pogrešno. Slažem se da ima potencijala, ali na osnovu bednih informacija koje su nam dostupne jednostavno nema dovoljno razloga za verovanje da se ovako ogroman rizik u ovom trenutku isplati. Ne znamo šta se gradi, kada, pod kojim uslovima, a jedino što sigurno znamo je da će nas u početku puno koštati, a da zbog situacije u zemlji uskoro nećemo imati ni šta da jedemo. Zvuči li tebi ovo kao dobar početak, ili bar kao fenomenalan momenat za kockanje na sve ili ništa (mada ne vidim ni gde je ovde to "sve", ali možda na primer nisam normalan)?
 
Нема разлога за оштро супротстављање мишљења. Сви у неку руку имају исправне аргументе...закључак на крају треба бити заједнички, јер је предуслов заједничког деловања.

За сада је важно да смо прошли ону фазу негације. Сада већ сви причамо о сценарију и могућностима, не губимо време на одбацивање као до сада, задњих 100 страна. Потпуно је јасно да ће се овде нешто дешавати и ја подржавам раскринкавање нелогичности али морам да приметим беспотребну острашћеност па и пристрасност.

Није овде поента прогањати, минирати и навијати против државе и инвеститора... као што јесте поента сачувати интересе и спречити потенцијалну штету за друштво.

Иза ове прашине и улагања, која ни до сад нису занемарљива, крије се план. Уместо да докучимо какав, ми ћемо се сврставати у фронтове за и против?
Како по остварењу ко зна којих по реду играрија за народ, да себе опет после назовемо нормалним? Зар морамо сваку бачену коску да загриземо... док лопов улази у двориште.
 
evo ja sam evoluirao iz faze negacije i sad rekapituliram sta se desilo, sta se desava i pitam se sta se sve moze dogadjati ubuduce

1,dogodilo se sklanjanje sina koje godinama nisu u upotrebi.
samo po sebi sjajna stvar i jedna od mojih zamerki predhodnim garniturama vlasti. da je svaka vlast koja je u isto vreme imala kontrolu nad zeleznicama i nad beogradom uklonila po sto metara mesecno deo SA bi odavno bio oslobodjen i bilo bi moguce postepeno ga urediti sto bi znatno uveclo vrednost ostatka tog prostora.

2. dogodilo se to da smo bukvalno poklonili zgradu geozavoda i dali je na upotrebu nekome ko je bio spreman da ulozi 2 miliona u njenu delimicnu rekonstrukciju. zgrada je osvezena i to je lepo ali mi je neverovatno da se tako neki objekti daju i ustupaju bez ikakve javne kontrole, nekakvim prijateljima nase vlasti i naseg naroda. moze li se sutra desiti da neko blizak vlasti dobije na isti nacin generalstab ili prokop, mozda zvezdu ili partizan, autoput, neki rudnik, reku... u kom trenutku prestaje nicija vlast da raspolaze nasom zajednickom imoivnom

3. dogadja se da svaki drugi dan cujemo vesica ili malog o milijardama koje pristizu, doagdja se da niko i dalje ne daje zvanicnu procenu koliko ce nas kostati sve ono sto je potrebno uraditi pre nego vidimo prvi evro strane investicije, niko nam ne govori kada je realno ocekivati prve direktne prihode (kao suvlasnici) od buduce prodaje i o kojoj realnoj sumi govorimo posto, kao sto i sam vlast kaze, ovo je projekat iz više faza, sto znaci da ce i prihodi biti fazni. voleo bih i objasnjenje zsto je onda neophodno otudjiti ceo SA odmah

4, dogadja se da nice nekakav objekt u prostoru koji su ogradili zastavicama a koji niko nije spominjao u ovoj fazi, za koji niko ne zna sta je i ciji je. dogadja se da u vestima slusamo price o ljudima i objektima koje treba raseliti odnosno srusiti a onda odjednom osavne novo divlje gradiliste u sred tog haosa. nije li to malo cudno?
 
od svega mi građani ne dobismo ništa.


ali zato sps puleni (milenijum tim) dobiše restoran....

malo li je?
 
Slučajno sam naleteo na detaljan i zaista sjajan tekst o prvim idejama i ranoj fazi urbanog razvoja zemljišta na levoj obali Save. Malo se zna da je u stvari Zemun, a ne Beograd, bio glavni pokretač i dugo vremena pravi motor ideja o širenju grada na to područije, dok je Beograd u početku kočio razvoj projekta. Međutim u ovoj temi je posebno zanimljivo uporediti urbanističke ideje trenutno aktuelnog projekta Beograd na Vodi, i ideje od pre 80 godina koje se odnose na slične probleme. Ovde prenosim samo par delova, a link na ceo tekst je na kraju.


"Tek u najskorije vreme postalo je poznato da su uporedo s međuratnim idejama za širenje Beograda na to područje postojale i ideje za razvoj susednog Zemuna na isti teren. Budući da je pre svog uključivanja u sastav Beograda (1934), Zemun bio teritorijalno nadležan za deo prostora na levoj obali Save, lokalna uprava je pretendovala da i sama, shodno sopstvenim interesima, učestvuje u procesu njegove urbane izgradnje. U skladu s činjenicom da saznanja o toj temi postoje samo u elementarnom vidu, ovaj rad predstavlja pokušaj da se ona prošire i sistematizuju. U njemu će biti rekonstruisan nastanak i razvoj planova za širenje Zemuna na prostor leve obale Save u periodu 1918-1934, tj. u vreme kada je Zemun imao status samostalne gradske opštine.
....
Izrada novih saobraćajnih objekata predstavljala je za zemunske vlasti ključan podsticaj za preduzimanje opsežnih priprema u cilju izgradnje na spoljašnjem vodoplavnom terenu. U odnosu na pređašnje, glavni razlog za to sada je bila potencijalna finansijska dobit koju je grad mogao da ostvari od prodaje građevinskih placeva na tom području. Po završetku novog mosta i puta, naime, očekivalo se da će ovo, dotad gotovo bezvredno zemljište imati ogromnu vrednost, zbog svoje male udaljenosti od najužeg centra prestonice ­– oko kilometar od Terazija. Takođe, preko njega je išla i trasa novog puta, pa je ono bilo i najpogodnije za buduće spajanje Beograda i Zemuna. Na njegovu potencijalnu vrednost ukazivala je, između ostalog, i ponuda jedne američke firme (1929), koja je htela da ga otkupi u celini. Iz tih razloga zemunska uprava je odlučila da ovo zemljište prvo pripremi za gradnju, kako bi ga kasnije postepeno prodavala i tako obezbedila investicije za druge značajne gradske potrebe. U skladu s tom zamisli, određeno je da se najpre napravi regulacioni plan za to područje, a potom da se ono zaštiti obaloutvrdama duž obe reke i naspe do odgovarajuće visinske kote. Predviđeni rok završetka svih poslova bio je tri godine.
....
U februaru 1931. predlozi dvojice stručnjaka bili su završeni i dostavljeni zemunskoj upravi. Na osnovu njih sastavljene su smernice za izradu regulacionog plana koje je gradska skupština usvojila u toku istog meseca. Polazna postavka smernica bila je da se projekat regulacije napravi ne samo za spoljašnji vodoplavni teren, kako je prvobitno zamišljeno, već za celokupan prostor, gotovo do Bežanije. Njima je, takođe, bila predviđena i asanacija zemunskog i bežanijskog vodoplavnog terena koji nije bio zaštićen nasipima – trougao između Save, Dunava i železničkog nasipa. Način asanacije, međutim, nije bio definitivno utvrđen, pa su smernicama bile obuhvaćene dve mogućnosti: 1) pravljenje odbrambenih nasipa i nasipanje zemljišta do kote 73.0 metara (iznad nivoa podzemnih voda) – jeftinija varijanta 2) nasipanje do kote 75.5 metara (iznad najviših vodostaja reka). Na asaniranom području trebalo je izgraditi središte novog dela grada, u vidu zone tzv. „gustog naselja sa pristaništem i industrijskim kolosecima“. Za samo naselje bilo je predviđeno 65% prostora, dok bi ostalo zauzeli kejovi, ulice i dr. Pristanište bi bilo izgrađeno na Dunavu, s tim što je njegova lokacija, takođe, bila određena u dve varijante: 1) između Ade Vrbak i kopna 2) između Malog ratnog ostrva i kopna (s tim da se rukavac kod Ade Vrbak prethodno zatrpa). Postojeća železnička stanica Zemun bi se zadržala na svom mestu, uz eventualno proširenje prema Bežaniji, radi potreba budućeg stanovništva.
....
Do sredine leta, članovi komisije su obišli prostor leve obale Save i održali nekoliko sednica, posle čega su doneli zaključke u vezi s zemunskim predlogom regulacije tog područja. Ti zaključci su, gotovo bez ikakvih izmena, potvrdili idejne postavke usvojenih smernica. Njima je, takođe, definitivno utvrđeno i da bi kota nasipanja zemunskog i bežanijskog vodoplavnog terena trebalo da bude iznad najviših vodostaja reka, kao i da bi lokacija planiranog pristaništa trebalo da bude između Ade Vrbak i kopna.

1065703_10201559438968474_1911113942_o.jpg


Novi plan Kovaljevskog za uređenje prostora leve obale bio je izrađen u duhu Beaux Art-a kao i onaj prethodni iz 1923, ali na manje monumentalan način. Njime je bilo predviđeno da buduće gradsko naselje na tom terenu bude novi deo i Zemuna i Beograda, kao mesto njihovog međusobnog spajanja. Ono bi bilo podeljeno na tri zone, diferencirane po gustini naseljenosti – područje guste, srednje i retke naseljenosti. Kao što je prvobitno određeno, područje guste naseljenosti trebalo je da bude administrativno, poslovno i kulturno jezgro naselja. U središtu te zone bi se nalazio centralni trg, koji bi mrežom radijalno postavljenih saobraćajnica bio povezan sa ostalim delovima naselja, kao i sa Beogradom, Zemunom i Bežanijom. U centru trga bi se nalazio monumentalan spomenik, dok bi oko njega bile podignute javne građevine. Pored ovog, na područijima guste i srednje naseljenosti bi se izgradilo još manjih trgova i na tim mestima bi, takođe, bili podignuti spomenici i javne građevine (crkve, gimnazije, muzeji i dr.). Na prostoru čitavog naselja bi se ravnomerno rasporedila brojna dečija igrališta, a ono bi imalo i prostrane komplekse zelenih površina. Postojeći aerodrom, kao i železnička stanica Zemun bi ostali na istim lokacijama, dok bi se pristanište, kako je zaključila mešovita komisija, izgradilo između Ade Vrbak i kopna. Sama Ada Vrbak bi se spojila sa obalom na zapadnom kraju i na njoj bi se podigli magacini, koji bi železničkim kolosecima bili povezani sa železničkom stanicom. Kod pristaništa bi se nalazila glavna pijaca, oko koje bi se formirao privredni centar naselja. Takođe, uz most kralja Aleksandra bi se podigao i most na Adi Ciganliji, koji bi omogućio vezu ne samo sa Beogradom, već i sa šumadijskim regionom. ... Tada je zatraženo da se projekat puta Beograd-Zemun, kao i prilazne rampe mosta kralja Aleksandra (sa zemunske strane) koriguju prema planu Kovaljevskog. Putu, kao glavnoj saobraćajnici u planu, trebalo je promeniti nagib i kotu nivelacije, kako bi on bio u istoj ravni sa budućim gradskim naseljem. U pogledu rampe, pak, trebalo je inicijalno planirani zemljani nasip zameniti vijaduktom , koji bi imao otvore za prolaz gradskih ulica.
...
Konferencije su pokazale da beogradska uprava predstavlja glavnu prepreku usvajanju regulacionog plana. Za razliku od ostalih učesnika koji su imali zamerke na pojedina tehnička rešenja, delegati beogradske opštine su plan odbacivali u potpunosti, obrazlazući to njegovom preuranjenošću. Prema njihovom uverenju pitanje prostora leve obale Save trebalo je rešiti shodno potrebama prestonice, a kako još nije postojala jasna ideja o tome, ceo poduhvat je trebalo odložiti za kasnije. U međuvremenu, taj prostor je, prema njihovom mišljenju, mogao da se iskoristi za formiranje zelenog pojasa. Nasuprot tome, zemunski delegati su smatrali da bi plan trebalo usvojiti što pre, argumentujući to sprečavanjem bespravne gradnje, koja je počela da se pojavljuje u zaleđu novog nasipa. Prema njihovoj proceni, veliki talas bespravne gradnje tek je trebalo očekivati po završetku mosta kralja Aleksandra, a to je u kasnijem vremenu moglo samo da naruši planski razvoj urbane strukture na tom prostoru i da dovede do mnogo većih troškova. Pored toga, zemunska strana pozivala se i na već uloženi trud oko izrade projekta, zatim učešće državnih organa u njegovoj pripremi, utrošena sredstva oko podizanja zaštitnog nasipa i dr.

Sučeljenost Beograda i Zemuna oko izgradnje na području leve obale Save imala je, međutim, i svoje ekonomske razloge. Tako su na zasedanjima gradske skupštine beogradski odbornici iskazivali bojazan da će investicije od više desetina miliona dinara koje je grad zbog mosta kralja Aleksandra uložio u regulaciju Savske padine biti uzaludne ako se Zemunu prepusti gradnja preko Save. Pored toga, odbornici su strahovali da bi to dovelo i do pada vrednosti nekretnina u Beogradu jer bi se stanovništvo masovno selilo u Zemun, gde su troškova život bili manji. Indikativno je da su i zemunski odbornici na svojim zasedanjima dolazili do zaključka da pitanje usvajanja regulacionog plana ne bi trebalo da zavisi od „održanja visokih cena placeva s desne obale“.

zemun05ru9.jpg


Kompletan članak je na

http://www.princip.info/2014/03/14/podr ... 1918-1934/
 
danas sam video jedan video klip i oduševio sam se. ono što je bitno u klipu je to što pokazuje da uopšte ne mora da se ukine pruga u SA i da vozovi mogu da idu kroz centar grada.

odgledajte obavezno.

[YouTube]http://www.youtube.com/watch?v=TVzVrpGjRUo#t=186[/YouTube]

http://www.youtube.com/watch?v=TVzVrpGjRUo#t=186
 
MilisaV":2rczd9s7 je napisao(la):
danas sam video jedan video klip i oduševio sam se. ono što je bitno u klipu je to što pokazuje da uopšte ne mora da se ukine pruga u SA i da vozovi mogu da idu kroz centar grada.

odgledajte obavezno.

[YouTube]http://www.youtube.com/watch?v=TVzVrpGjRUo#t=186[/YouTube]

http://www.youtube.com/watch?v=TVzVrpGjRUo#t=186

И ја сам љубитељ железнице, али мислим да је ово недопустиво и да железници није место у граду.
Метро и путнички возови (у центру) треба да буду под земљом, на улицама класични видови јавног превоза (по могућству трамваји и тролејбуси), а теретни возови ван града, на обилазници.
 
Ovo bi podiglo vrednost SA na neverovatne nivoe! :) Mada, zamislite sad ovo, ARAPI vole naftu, i onda ih ujutru probudi dizelka koja vuče NISove cisterne...

Što se tiče železnice, laka železnica koja bi se ukopala bi meni bila jako lepa stvar za SA. Da ide trasom gde i sada idu šine. Laka u smislu da ide samo putnički saobraćaj.
 
Gorstak89":1vgnf2po je napisao(la):
Mada, zamislite sad ovo, ARAPI vole naftu, i onda ih ujutru probudi dizelka koja vuče NISove cisterne...
:lol: :lol: :lol:

то је то! Фетиш!
 
MilisaV":1d7fm35l je napisao(la):
danas sam video jedan video klip i oduševio sam se. ono što je bitno u klipu je to što pokazuje da uopšte ne mora da se ukine pruga u SA i da vozovi mogu da idu kroz centar grada.

Jedino ako se pravi specijalno naselje za gluve. Pojačajte bas ako imate kvalitetne zvučnike, pa to i dalje neće biti ni prineti stvarnom doživljaju. Osećam da je akustika u ovom kanjonu od stakla i betona apsolutno upečatljiva. Pogotovo što se mašinovođa poučen tužnim iskustvom ne skida sa sirene. A još ostaje problem da se vibracije i vrlo niske zvučne frekvencije ne prostiru samo kroz vazduh, nego i kroz zidove i kosti glave, pa vas noću ni uobičajene verzije gluvoće ne spašavaju.
 
Нормално је да нису јер се комуњарски фалсификат о њиховим заслугама за "отимање нбг земљишта од мочвара" мора очувати и неговати и за будуће генерације комуњарских синова и слепог народа. Бога питај колико још међу издавачима и књижевницима има комуниста.
 
@mekbejn
Одличан текст. Горан Антонић је историчар из Института за савремену историју, Новобеограђанин из блокова, и за потребе докторског рада истраживао је настанак Новог Београда у исто време кад и аутори књиге "Тајна НБ", који по архивама нису наишли на други план Коваљевског. Али јесу на много тога другог. Мало по мало, сложиће се све коцкице.

@Delija
Аутори поменуте књиге нису комунисти и основни циљ им је био да покажу како изградња НБ није почела 1948, већ 1938. године :wink:


(Извињавам се што пишем на топику са којег сам се одјавио, али бар није било на тему Београда на води.)
 
Hvala Pantografe na informacijama.

Ako budem uhvatio vreme probaću da (kao poptuni laik) u kratkim crtama napravim uporednu hronologiju događaja od recimo dvadesedih godina do samog početka izgradnje Danskog nasipa npr.

Mada je u pitanju ozbiljna tema, ali sada me kopka :)
 
Пантограф":3f439eh7 je napisao(la):
@Delija
Аутори поменуте књиге нису комунисти и основни циљ им је био да покажу како изградња НБ није почела 1948, већ 1938. године :wink:
Тим горе. Ако им је то био циљ а ове информације се не налазе у њиховој књизи онда је то велики минус за то дело.
 
Imam knjigu "Tajna Novog Beograda". Knjiga je pisana u novinarskom stilu, što nije ni čudno, autori i jesu novinari.
Nisam stekao utisak da su želeli da napišu ultimaitvno i kapitalno delo o nastanku Novog Beograda, već da skrenu pažnju i povećaju interesovanje za manje poznat deo istorije Beograda (i da zarade koju kintu, naravno), a da ostavljaju naučnicima (istoričarima) da pronalaze i obračuju do sada zaboravljene podatke.
A ne bi ni valjalo da novinari i publicisti sami tumače materiju koja im nije bliska.
 
Siniša Mali: Nema tajnih ugovora o Beogradu na vodi
R. Bulatović | 11. 08. 2014. - 15:11h izmena vesti 16:53h | Foto: Beoinfo | Komentara:0
http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/487020 ... du-na-vodi

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali kazao je danas da ne postoji nikakav tajni ugovor kada je reč o projektu Beograd na vodi, već da postoji ugovor o donaciji od strane investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Na vanrednu konferenciju za medije Siniša Mali je došao sa saradnicima

Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ugovorom je, kaže Mali, donirao 2,7 miliona evra i platio 12 srpskih kompanija koje su angažovale 300 domaćih radnika kako bi bio rekonstruisan jedan od najlepših objekata u Beogradu i Srbiji, zgrada Geozavoda. Ovoj beogradskoj lepotici je vraćen stari i zasluženi sjaj za samo tri meseca, a Beograd i Srbija u tu investiciju nisu uložile ni dinar, podsetio je gradonačelnik Beograda.

Mali je vanrednu konferenciju za medije, kako kaže, sazvao zbog "laži koji je izrekao DS".

- Ne znam iz kog razloga šalju ovakva saopštenja. U proteklih sto i nešto dana koliko sam gradonačelnik Beograda i time što sam građanin Beograda, ne pamtim da je DS, za 13 godine koliko su bili na vlasti u Beogradu, našla i 2,7 evra, a ne 2,7 miliona evra koju smo mi našli za rekonstrukciju nekog važnijeg kulturno-istorijskog spomenika. Neka DS nađe primer od 2,7 evra koliko je investirala u rekonstrukciju nekog važnog objekta kao što je Geozavod. Mi smo u tome uspeli. Uspeli smo da pronađemo investitore koji su Beogradu i u Srbiji poklonili 2,7 miliona evra. Možda je problem što nismo uspeli da obezbedimo 27 miliona evra? Tu smo samo 100 dana, radimo i na tome - kazao je Siniša Mali.

Šteta od podzemnih kontejnera milion i po evra
Gradonačelnik je kazao i da optužbe dolaze od stranke koja je ostavila milijardu evra duga i obaveza a uz to je napravila štetu gradu od milion i po evra postavljanjem podzemnih kontejnera.

- To je investicija DS za koju u ovom trenutku ne znamo šta da radimo jer nema potpisanog ugovora, niti zapisnika o primopredaji kontejnera, niti garancija. Ko će tu štetu da nadoknadi? A da ne govorimo o ugovoru za obnovu Bulevara kralja Aleksandar, Interceptoru - kaže Mali.

On je istakao da je zgradu Geozavoda nakon rekonstrukcije posetilo 20.000 ljudi. Ono što ga, kaže, posebno iritira je to što neko piše svoje "saopštenje za medije dok letuje u Istri, izležava se i piše tvitove".

- Ovo se odnosi na predsednika Demokratske stranke koji piše saopštenja dok ovde veliki broj ljudi svakodnevno vredno radi na rešavanju pravno-imovinskih problema vezanih za "Beograd na vodi", na urbanizmu, rešavanju svih stvari vezanih ne samo za grad, već za celu Srbiju, kako bi se ovaj projekat realizovao, i kako bismo Beograd izvukli iz blata, i doneli gradu nešto dobro kao što je Beograd na vodi - kazao je Mali.

On je još jednom ponovio da ne vidi problem ni oko izmena generalnog urbanističkog plana koji su bili na javnom uvidu mesec dana, a za koji su dati određeni komentari.

- Kada se bude završio projektni plan, u prvoj polovini septembra, ponovo će se naći na javnom uvidu. Svima će biti predočen plan i svi će moći da daju komentare. Plan se usvaja u Skupštini grada u kojoj su predstavnici svih odborničkih grupa, koje su izabrali građani Beograda, a među kojima je i DS. Sve je javno i u skladu sa zakonom - kaže Mali.

Odgovarajući na pitanje šta se gradi kod Železničke stanice, Mali je odgovorio da je reč o restoranu - paviljonu koji će takođe biti izložbeni prostor za "Beograd na vodi". Objekat će biti uklonjen kada bude počela izgradnja Beograda na vodi.

Gradonačelnik je rekao da i te radove finansira investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Siniša Mali je kazao i da je do sada uklonjeno 14 objekata sa prostora Savskog amfitetara i da je u toku rešavanje imovinsko - pravnih odnosa.
 
Vrh