Šta je novo?

Reciklaža - Sortiranje otpada i nove tehnologije

Ok, slažem se. Inače ja pod eko fanatike i ''ekologe u slobodno vreme'' ne ubrajam obične ljude koji se ponašaju ekološki odgovorno nego one koji ne barataju svim činjenicama ili ne vide širu sliku, a žele da nameću drugima nešto. Pojedine organizacije, pojedini mediji, trendovi (ne mogu da se setim bolje reči), ličnosti, i slično. Ljudi koji nasedaju na ideje da mogu da postoje prakse, tehnologije ili izumi koji donose samo dobro i lepo, a ništa loše ili skupo. A u zadnje vreme je to sve učestalije.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=598412#p598412:2g3p9gay je napisao(la):
Gringo » 28 Jan 2019 06:24 pm[/url]":2g3p9gay]Има у Лидлу. Само питај. Било у Метроу, али нисам давно био.

Grasias Gringo.
 
@laki72

nasa upotreba jeste losa, ali ako na staklo moze da se lupa kaucija, sto je po meni odlicno resenje, sto ne bi mogla i na plastiku? onda ne bi bilo nikakvog ekoloskog uticaja, jer je potpuno svejedno iz cega pijemo ako ne becamo u reke, sume, jezera...

naravno, plastika je nezdrava, jer ispista mikrocestice, sami polimeri PET PE PP... nisu toksicni, ni stetni, zapravo su potpuno inertni, problem je u aditivima, za koje nas lazu samo tako, kao sto je delez lagao da su biorazgradive kese, tako i proizvodjaci pisu BPA-free, a ko zna da proveri? to jest, ko sme? aj cik neko da pokusa razotkrije neku veliku kompaniju da laze za tako nesto, na autopsiji ima da nadju 7 rupa od metka ali ce ustanoviti mozdani udar kao uzrok smrti
 
Apsolutno se slažem i ja mislim da nas opasno lažu i zato gledam da izbegavam plastiku koliko mogu, posebno u kuhinji. Kaucija na plasticnu ambalazu treba sto pre da se uvede. Što se kesa tice, ne kupujem, nosim ceger. Skupljam i one cepove za humanitarne svrhe, jako jako mi je zao sto se sva ambalaza ne reciklira bukvalno osecam grizu savesti kad bacim nesto sto se moze reciklirati.
 
Na prvi pogled jeste logično za nas nehemičare da plastika nije zdrava u smislu čuvanja proizvoda u njoj, ali pitanje je koliki je udeo tog "trovanja" u odnosu na mnoga druga očiglednija trovanja usled loše ishrane, udisanja raznih izduvnih gasova...

Nešto slično kao za aspartam - svi govore da je štetan, ali toliko je bilo istraživanja i nijedno nije pokazalo nikakvu direktnu vezu.

Naravno da je teško otkriti tako neku vezu usled mnogo faktora koji utiču na nas, ali opet nema radova koji nalaze bilo kakvu vezu.
 
Udeo trovanja nije bitan ako je baš to što si rekao-trovanje. Koliko znam mnogo je veća šteta za organizam ako se toksin unosi u manjim količinama duži vremenski period nego više odjednom.
Što se naučnih radova tiče njih ugl ne uzimam kao merodavne, ne zato što ne verujem naučnim istraživanjima, već je metod često diskutabilan.
Isto tako štetnost ne može biti ista za odraslog čoveka i za dete recimo. Ako imam saznanje da je nešto možda štetno i zdrav razum mi govori da je ta verovatnoća velika, gledaću da to ne koristim ako ne moram ili koristim minimalno. Tako da ako moram da biram između šećera i zaslađivača ja ću izabrati šećer. Šećer će mi dati holesterol ili problem sa hormonima a aspartam će mi dati glioblastom. Mislim to je moj tok misli to ne znači da sam u pravu :D
 
Naravno, ali hemija je mnogo kompleksna (npr. hlor i natrijum su otrovi, ali zajedno čine so, slično i za H2O)

I naravno, raditi ono što ti instinkt kaže je često zdravije nego slepo slušati stručnjake.

Moj "insekt" nema ništa protiv plastike i smatram je jednim od boljih izuma. Reciklaža je ono što plastiku čini još boljom, a to što se ona ne reciklira u meri koja je zadovoljavajuća nije moj problem.
 
Zavisi i od vrste plastike. Postoje plastike koje se mogu koristiti za dugotrajna skladištenja a da ne ispuštaju štetne materije ni ''tragove''.

U globalu važi načelo da će čovek da kupi flašu (npr Koka Kole), potroši njen sadržaj, odmah otpiše i baci, i time vrati u ciklus reciklaže. Nakon čega će ona ponovo proći kroz pstrojenja koja će je samleti, isptopiti, prevoriti u nit (''konac'') plastike, a onda dalje opet transformisati u neku flašu ili nešto drugo. I onda tako ispočetka. Znači načelo je da to bude potrošno, ali i reciklabilno. PET i slične ambalaže su zamišljene kao potrošne. Ne da se iz toga pije i jede na duge staze, tj po više puta.

Druga je sad stvar što neke zemlje poput nas nemaju i ne koriste tehnike da se taj ciklus zaokruži. I što imamo naviku da dugoročno skladištimo hranu u posudama koje nisu predviđene za takvu upotrebu. (samo kažem, i ja sam spadam u te ljude)

Takođe treba imati u vidu da plastika, koliko je opasnosti po zdravlje donela (bilo sastavom bilo stvaranjem zagađenja), je isto tako donela i mnogo benfita. Plastične ambalaže hrane su, shodno svojoj klasi, mnogo otpornije nego njihovi stariji papirni, drveni pa čak i metalni pandani. Samim tim smanjuju i verovatnoću trovanja hranom. A ako gledamo makro sliku, plastika i polimeri su nam pomogli i da unapredimo medicinu, jer bi lečenja bila mnogo i komplikovanija i skuplja, da i dalje za neke stvari i aparate koristimo materijale koji su se koristili pre Drugog svetskog rata.
I opet se time vraćamo na ono da ako već neko treba da se okrivi i drži odgovoran, to treba da budu oni koji svesno druge dovode u opasnost. Bilo nametanjem štetnih ambalaža, ili neodgovornim bacanjem istih u reke. A ne svi ljudi.
 
Slažem se sa svime, osim što mislim da zaista još uvek ne možemo biti 100% sigurni da ne postoji veza između plastike i nekih bolesti.

Što se mene tiče, verujem prilično da postoje bezbedne plastike (znaju se oznake za takve vrste) i koristim ih redovno.

Može se reći i da korišćenjem flaše od Koka kole i sličnih napitaka i kasnije kao flašu za trening (i tek posle treninga je bacim) štedim deterdžent kojim bih morao da perem posebnu flašicu za trening, pa time utičem na manje zagađenje prirode od hemije.
 
Ma normalno, pa i ja se slažem da dosta plastika ispušta materije koje nisu dobre po telo. Tu nema spora. Nego kažem, fora je malo i u načinu korišćenja, i u procentu reciklaže. Pod prvim mislim na to da svi padamo u iskušenje i naviku da PET ambalaže koristimo kao višestruke kanistere za hranu, a to nije zamišljeno tako. A pod ovim drugim mislim da problemi nastaju kad se koriste reciklabilni materijali, ali nema kako da se recikliraju.

Mislim da ima čak par mesta u svetu gde lokalni organi još uvek nemaju mogućnost da recikliraju neke materijale, ali ih ipak skladište (deponuju) za buduća vremena, kad izgrade reciklažne centre i ovladaju tehnologijama. Jer nekima od njih sortiranje, pakovanje i transport pa prodaja tih otpada nije baš isplativa (iz raznih razloga). Pa onda prave te deponije-zalihe za buduće reciklaže. Takoreći tretiraju te otpade kao buduće blago.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=598648#p598648:vh6qp3q0 je napisao(la):
astrodule » Uto Jan 29, 2019 4:36 pm[/url]":vh6qp3q0]Na prvi pogled jeste logično za nas nehemičare da plastika nije zdrava u smislu čuvanja proizvoda u njoj, ali pitanje je koliki je udeo tog "trovanja" u odnosu na mnoga druga očiglednija trovanja usled loše ishrane, udisanja raznih izduvnih gasova...

Nešto slično kao za aspartam - svi govore da je štetan, ali toliko je bilo istraživanja i nijedno nije pokazalo nikakvu direktnu vezu.

Naravno da je teško otkriti tako neku vezu usled mnogo faktora koji utiču na nas, ali opet nema radova koji nalaze bilo kakvu vezu.

za aspartam je radjne veliki broj studija, 90ak je radila kompanija koja drzi patent na njega, sva kazu da je bezbedan, a radjeno je 40ak nezavisnih studija i apsolutno sva se slazu da nije bezbedan, ali gleda se kao 90 je vece od 40, tako da tu bezbednost i danasnju "nauku" macku o rep

sto se same plastike tice, sami polimeri ne mogu biti stetni prosto zato sto su inertni, problem su aditivi i preostali katalizatori koji su obicno teski metali

jel jos neko primeti osim mene, da kad u flasi od bilo kog soka drzis vodu nekoliko godina a ne pomeras je, posle kad je promuckas vidis beli talog, kao pahuljice, kako pluta?
 
Nisam siguran da je odnos 90-40 , već pre da je odnos 1000 - 40.

Što se tiče vode u flaši. Trebalo bi da se istovremeno drži voda i u staklenoj flaši pa da se uporedi. Problem je što eksperiment traje godinama.

Danas u Amanu, neka žena nakupovala mnogo proizvoda i sve strpala u jednu kesu što je kupila i žali se da su kese tanke i da pucaju.

Meni došlo da joj svašta kažem tipa "pa otvori se još 4 dinara pa rasporedi sve u tri kese", ali oćutah. Videh da bi joj i prodavac svašta rekao.

E sad, jeste da su kese u Amanu tanke, ali neka. Eno im Maksi i 5 dinara su normalnije kese.
 
Cegerčić iz Ikee je najbolji, mali crni spakuje se da bude debljine 1 cm, uvek ga imam pored novčanika tako da kese ne kupujem.
Da, plastika se raspada, za razliku od stakla koje je najčistija ambalaža ali zbog težine nije praktična. Najzdravije bi bilo da se kauciraju voda,sokovi itd u staklenu ali koliko je to realno ne znam. Mene sva nepotrebna ambalaža nervira, evo sad u Lidlu, sve je upakovano u nešto, tipa svaki krastavac ima celofan, skroz nepotrebno.
 
Kako lupetaju ovi sa hronike, gde su to u inostranstvu u prehrambenim radnjama besplatne papirne kese? Ja bar po Evropi ne videh nigde. Cak i u Decathlonu ne daju kesu vec nosis u rukama ako nemas nista.
Nasima nista besplatno jer je odmah grabez i uzimanje po 100 komada.
 
Ja ne znam ko pumpa taj mit da, dok su bile besplatne, da su kese išle kao alva.

Prvo, koliko kesa potrošač može da uzme zavisi od toga koliko će mu prodavac/kasir dati. Evo ja ovde javno pitam sve koji čitaju temu - koliko različitih kasira, iz koliko različitih lanaca znate da su do naplate delili kese šakom i kapom? Kad god sam kupovao u Maksiju pre naplate, znao se nepisani šablon: za 5 malih/srednjih artikala ILI dve velike flaše dobija se jedna kesa. Tek ako broj pređe 10 ili ako se uzme više od 2 velike flaše, onda se davala druga kesa. Ne zato što Srbi vole dodir najlona ili zato što Maksijev kasir voli da se diči bogatom kolekcijom kesa... Nego zato što te tipične kese ne mogu ni da prime, ni da izdrže, više od dve flaše od 1,5 ili 2 litra. Ili 10 artikala srednje veličine.

Drugo, gde je logika u tvrdnji da su trgovci delili kese ko alvu, kad njima prvima to nije u interesu? Ajde razmislite, ako imate neke klošarske pekare koje se štekaju da vam daju i jednu salvetu jer ko veli salveta po salveta, na kraju meseca 5 pakovanja više, znači 2000 dinara uštede... zar mislite da je velikim trgovinskim lancima koji imaju po više stotina objekata koji imaju po 10x više kupaca od tih pekara bilo svejedno da li će svaki njihov objekat, u proseku, dnevno podeliti kese u vrednosti od 2.000 ili 20.000 dinara? Par hiljada dnevno više, pomnoženo sa brojem objekata širom zemlje, pomnoženo sa 30 dana... To su milioni. Mislite da bi Delez, Idea, Roda i ostali dopuštali takva rasipanja?

Dakle jel ima nekih svedoka koji su prisustovali bespotrebnom deljenju viška kesa pre vremena napalate, pa da se tvrde takve stvari? Ili se sve vrti oko odokativne procene? Ono, neko video komšiju kako za Svetog Nikolu iz Maksija donosi 10 dvolitarki u 5 kesa pa na osnovu toga zaključio da Srbi grabe kese više nego dinare po podu??? :roll:


Što se tiče BG hronike, sve su lepo objasnili i istakli:
1) Preporuka za naplatu kesa nije naredba. I nije doneta da bi derikože mlatile još više para, već da bi se podstakla ekologija
2) Kupovina bangavih kesa u trg. lancima je opala, ali je zato kupovina plastičnih kesa u pakovanjima porasla. Učinak nikakav ili smešan
3) Zašto se trgovinski lanci kriju iza laži o ekologiji a do dana današnjeg nisu dali ni dinar za unapređenje iste?
4) Zašto ne otkrivaju koliko su dodatno zaradili od uvođenja naplate?
5) Zašto ih država ne obaveže da joj polažu račun ili odvajaju deo zarade u te svrhe?
6) Ako smo izbacili plastične kese jer se ne razgrađuju, što se ne uvedu one od recikliranog papira?
 
Све док се не направи систем, да су трговачки ланци дужни да преузимају секундарне сировине од народа (по основу тога што су их и пласирали народу) све приче код нас о екологију су само замазивање очији и фолирање.

ХОЋУ ДА КАД ПОПИЈЕМ ЈОГУРТ ИЗ ПЛАСТИЧНЕ ФЛАШЕ, ТУ ИСТУ ФЛАШУ ДА ВРАТИМ ОНОМ КО МИ ЈЕ УВАЛИО. ХОЋУ ДА КАД ПОЈЕДЕМ ЧЕКОЛАДУ, ВРАТИМ КАРТОН И АЛУМИНИЈСКУ ФОЛИЈУ ОНОМ КО МИ ЈЕ УВАЛИО. ПА НЕК ОНИ ПРОСЛЕЂУЈУ ТЕ СИРОВИНЕ ОНОМ КО ЈЕ ЊИМА УВАЛИО.

НЕ ЖЕЛИМ ДА ОПТЕРЕЋУЈЕМ НАШ КОМУНАЛНИ СИСТЕМ ЗАТО ШТО ХАЛАПЉИВЕ ЕКОЛОШКИ НЕОДГОВОРНЕ КОМПАНИЈЕ ПОТСПЕШУЈУ ПРОДАЈУ ПРАВЉЕЊЕМ МИКСА РАЗЛИЧИТИХ МАТЕРИЈАЛА. НА ПРИМЕР ПИВО УЗ КОЈЕ ДОБИЈЕМ СТАКЛЕНУ НЕПОВРАТНУ БОЦУ, НА ЊОЈ ПАПИРНУ ЕТИКЕТУ, АЛУМИНИЈУМСКУ ФОЛИЈУ КОД ЧЕПА, ЧЕЛИЧНИ ЧЕП, ПЛАСТИЧНИ ДИХТУНГ. КО ТО МОЖЕ ИСПЛАТИВО ДА РЕЦИКЛИРА???
 
није ти нико ништа увалио него ти је понудио производ такав какав је и ти си изабрао да га купиш, ако је ико еколошки неодговоран онда си ти јер покушаваш да одговорност за своје конзумирање пребациш на оне који су ти услишили жељу

еколошки прихватљивије алтернативе су обично скупље и не продају се у Србији јер људи неће да их плате па се људима нуди оно што су спремни да купе - јефтиније амбалаже које загађују околину. Терати произвођаче да сносе одговорност за ђубре који потрошачи направе је врхунац неокејнзијанског конзумеризма који од потрошача прави свете жртве а од оних који им удовољавају праве кривце што то раде
 
Dakle jel ima nekih svedoka koji su prisustovali bespotrebnom deljenju viška kesa pre vremena napalate, pa da se tvrde takve stvari?

Stajale su kese u Tempu na gomili tamo gde se pakuje toba, uzimao je ko je koliko hteo. I onda kad navale ko sudnji dan da je. Pa kad se pogoršao kvalitet išlo je kesa u kesu da ne pukne ako se kupi nešto teže.

Nego, jel u Lidlu u onom reciklažnom delu može da se odlaže staklena ambalaža a da nisu pivske boce za kauciju?

4) Zašto ne otkrivaju koliko su dodatno zaradili od uvođenja naplate?
5) Zašto ih država ne obaveže da joj polažu račun ili odvajaju deo zarade u te svrhe?

Zašto ih ne bojkotuješ kad te toliko nerviraju? Ja u Maxi uđem samo kad moram a to je par puta godišnje. Ako mrzim poslovanje radnje ne ostavljam im svoje pare već odem kod nekog drugog.
 
Каилане, уопште се не слажем. Ја не нисам купио јогурт у пластичној флаши зато што волим пластику. Не ја волим Нишко кисело млеко из глинене посуде. Али то је кисело млеко повучено из продаје јер је скупо, тако да сам приморан да купим јогурт са сумљивим процентом домаћег млека упакован у јефтину пластичну флашу. Као што су на западу продавци батерија дужни да преузму батерију коју су ти продали, тако ја тражим да трговачки центри преузимају материјал за рециклажу који су ми увалили. Увалили, значи продали, а да су свесно знали да немам избора и других могућности.
Ако би се трговачки ланци приморали да преузимају сав материјал који су продали а који се може рециклирати (пластика, челик, алуминијум, папир, батерије), на тај начин мислим да ће продајни ланци приморати произвођаче да се окрену екологији из економског интереса.
 
Bender Rodriguez":1dymi2ww je napisao(la):
Ja ne znam ko pumpa taj mit da, dok su bile besplatne, da su kese išle kao alva.

Prvo, koliko kesa potrošač može da uzme zavisi od toga koliko će mu prodavac/kasir dati. Evo ja ovde javno pitam sve koji čitaju temu - koliko različitih kasira, iz koliko različitih lanaca znate da su do naplate delili kese šakom i kapom? Kad god sam kupovao u Maksiju pre naplate, znao se nepisani šablon: za 5 malih/srednjih artikala ILI dve velike flaše dobija se jedna kesa. Tek ako broj pređe 10 ili ako se uzme više od 2 velike flaše, onda se davala druga kesa. Ne zato što Srbi vole dodir najlona ili zato što Maksijev kasir voli da se diči bogatom kolekcijom kesa... Nego zato što te tipične kese ne mogu ni da prime, ni da izdrže, više od dve flaše od 1,5 ili 2 litra. Ili 10 artikala srednje veličine.

Drugo, gde je logika u tvrdnji da su trgovci delili kese ko alvu, kad njima prvima to nije u interesu? Ajde razmislite, ako imate neke klošarske pekare koje se štekaju da vam daju i jednu salvetu jer ko veli salveta po salveta, na kraju meseca 5 pakovanja više, znači 2000 dinara uštede... zar mislite da je velikim trgovinskim lancima koji imaju po više stotina objekata koji imaju po 10x više kupaca od tih pekara bilo svejedno da li će svaki njihov objekat, u proseku, dnevno podeliti kese u vrednosti od 2.000 ili 20.000 dinara? Par hiljada dnevno više, pomnoženo sa brojem objekata širom zemlje, pomnoženo sa 30 dana... To su milioni. Mislite da bi Delez, Idea, Roda i ostali dopuštali takva rasipanja?

Dakle jel ima nekih svedoka koji su prisustovali bespotrebnom deljenju viška kesa pre vremena napalate, pa da se tvrde takve stvari? Ili se sve vrti oko odokativne procene? Ono, neko video komšiju kako za Svetog Nikolu iz Maksija donosi 10 dvolitarki u 5 kesa pa na osnovu toga zaključio da Srbi grabe kese više nego dinare po podu??? :roll:


Što se tiče BG hronike, sve su lepo objasnili i istakli:
1) Preporuka za naplatu kesa nije naredba. I nije doneta da bi derikože mlatile još više para, već da bi se podstakla ekologija
2) Kupovina bangavih kesa u trg. lancima je opala, ali je zato kupovina plastičnih kesa u pakovanjima porasla. Učinak nikakav ili smešan
3) Zašto se trgovinski lanci kriju iza laži o ekologiji a do dana današnjeg nisu dali ni dinar za unapređenje iste?
4) Zašto ne otkrivaju koliko su dodatno zaradili od uvođenja naplate?
5) Zašto ih država ne obaveže da joj polažu račun ili odvajaju deo zarade u te svrhe?
6) Ako smo izbacili plastične kese jer se ne razgrađuju, što se ne uvedu one od recikliranog papira?

Eh moj Bendere ...
Ma uzimali su, nije da nisu.
Isto kao što su čekali "24 časa" besplatni primerak pa uzimali po 10-20 komada... ;)

A za ova pitanja koja si na kraju postavio;
Prost je odgovor.
Celu kampanju i priču o ekologiji su upravo organizovali i finansirali trgovinski lanci.
Ne direktno, naravno, kao što ni prevrat 27. marta '41 nisu direktno organizovali britanci.

Ja lično čak nemam problem da platim kesu, ali da ta kesa može zaista da ponese robu.
Problem je što sad neki hoće pa papreno naplate kesu koja ne može da izdrži veknu hleba, jogurt i mleko.


Sent from my Mi A2 Lite using Tapatalk
 
Vrh