Svako ide tamo gde očekuje da će mu biti bolje....Crna Gora je sad izabrala EU, a ne SrbijuHomer Jay":131psj1a je napisao(la):Cekaj zar po nasim planovima CG nije trebalo da umre od gladi na svom kamenjaru, da je
proguttaju krimainal i korupcija, nasele albanski separatisti i moli srbiju na kolenima da je
primi nazad... Nesto se ne uklapa u pricu....
Izvor: Politika OnlineО парафу на ССП крајем октобра
![]()
Португалски министар Луиш Амадо и Оли Рен јуче у Луксембургу
(Фото АФП)
Луксембург – Србија још увек није постигла задовољавајући степен сарадње с Хашким трибуналом, оценила је главна тужитељка Карла дел Понте у свом извештају Савету министара Европске уније у Луксембургу, те је европски комесар за проширење Оли Рен одложио одлуку о парафирању Споразума о стабилизацији и придруживању (ССП) за крај октобра, након њене нове посете Београду. Министрима ЕУ је свој извештај, али о току преговора о статусу Косова и Метохије поднео и високи представник ЕУ за спољну политику и безбедност Хавијер Солана, који је оценио да је досадашњи ток преговора био „бољи од очекиваног”. Рен је у заједничком обраћању новинарима с главним тужиоцем Трибунала, на маргинама састанка Савета министара ЕУ, истакао да ће „одлука о парафирању узети снажно у обзир извештај госпође Дел Понте након њене нове посете Београду”, предвиђене за 25. и 26. октобар.
Европски комесар је истакао да од Београда очекује „јачање операција претраге за оптуженицима и лакши приступ архивама у Србији”.
Он је, ипак, истакао да би сарадњу Београду могао да окарактерише „као полупуну пре него као полупразну чашу”.
Дел Понтеова је, пак, истакла да је за њу „чаша полупразна” и да је „скандалозно” то што су Ратко Младић и Радован Караџић и даље на слободи.
„Сарадња Београда с Хагом се побољшала, али она није довољна (…) потребно је више активности у хватању Младића”, истакла је она.
Дел Понтеова је током радног ручка поднела министрима ЕУ извештај на три стране у којем је закључила да не може дати позитивну оцену сарадњи Београда с Трибуналом.
„Могу да потврдим да је ситуација данас боља него што је била пре годину дана, али сарадња је још увек превише спора и недовољна”, истакла је она.
„Ја сам апсолутно уверена да Влада Србије има неопходна средства да лоцира и ухапси бегунце (…) претварање те способности у резултат остаје главна препрека”, истакла је Дел Понтеова.
„Стога не могу да дам позитивну оцену о пуној сарадњи све док Ратко Младић не буде ухапшен и испоручен Хагу”, нагласила је она.
Главна тужитељка је најавила поновни долазак у Београд 25. и 26. октобра ради нове оцене степена сарадње.
Она је затражила од власти у Србији да „појачају интензитет истрага и побољшају координацију међу службама безбедности у наредних пар недеља”.
Дел Понтеова је нагласила и важност политике условљавања Европске уније по питању сарадње с Хагом и истакла да се „искрено нада” да ће моћи да рачуна на подршку ЕУ у том смислу.
Главна тужитељка је позитивно оценила одлуку Београда да понуди новчане награде за информације које би помогле проналажењу хашких бегунаца.
„Била сам задовољна када сам чула да је Национални савет за сарадњу отпочео такву кампању, што по мени представља веома снажан сигнал”, нагласила је она.
Дел Понтеова је позитивно оценила и сарадњу цивилних и војних служби безбедности.
„Та сарадња постаје ефикаснија и фокусиранија, али сарадњу међу њима мора да се побољша”, нагласила је она.
Главна тужитељка је била критична и према процесу предаје архива трибуналу, те је нагласила да „одбијање да се предају одређене архиве и одлагање у пружању докумената озбиљно утиче на његов рад”.
„Иако је дошло до напретка, верујемо да је степен помоћи српских власти по питању пружања докумената и даље недовољан и да не пресликава декларисано политичко опредељење”, додала је Дел Понтеова.
Она је додала и да тромесечна интензивна сарадња Хашког трибунала с Београдом, договорена летос, није донела резултате по питању претрага за бегунцима.
„Иако постоје одређене активности везане за лоцирање бегунаца и идентификације мрежа које их штите, ове акције су и даље споре и несистематичне”, нагласила је Дел Понтеова у извештају Савету министара.
Одлука о парафирању ССП је, иначе, у рукама Рена.
Само потписивање, међутим, ће зависити од „пуне сарадње” Београда с Хагом, која, према речима европског комесара, претпоставља акције „које ће водити ка лоцирању, хапшењу и испоручењу Хашком трибуналу свих преосталих бегунаца”.
У Луксембургу је било речи и о Косову и Метохији, иако је дискусија о том питању била „доста кратка”, изјавио је Танјугу шведски министар спољних послова Карл Билт.
Савет министара ЕУ је усвојио закључке у којима позива Београд и Приштину на постизање договорног решења за будући статус Косова и Метохије у духу „креативности, одважности и компромиса”.
„Савет у потпуности подржава процес који води тројка, као и улогу представника ЕУ, амбасадора Волфганга Ишингера (…) те поздравља интензиван ритам активности и конструктивну атмосферу током прве рунде преговора”, стоји у закључцима.
„Имајући у виду да ће процес бити окончан од стране Контакт групе – која ће предати извештај генералном секретару УН-а до 10. децембра – Савет позива стране да се ангажују током наставка преговора с креативношћу, одважношћу и у духу компромиса, те да направе сваки могућ напор ради постизања договорног решења”, истакли су шефови дипломатије ЕУ.
Високи представник ЕУ Хавијер Солана обавестио је министре о резултатима јучерашње рунде директних преговора Београда и Приштине, те је оценио да је досадашњи ток преговора „бољи од очекиваног”.
„То није био лош састанак (…) преговори су за сада бољи од очекиваних”, рекао је Солана новинарима.
„Преговори доносе одређене резултате, иако крајњи успех не можемо да гарантујемо”, нагласио је он.
Солана је рекао да је „важно имати легитимитет” тако што ће се учинити све што је могуће зарад постизање решења.
„За мене је најважније јединство ЕУ, пре свега јединство по питању слања мисије ЕУ на Косово”, рекао је он.
„ То је оно што жели ЕУ, то је оно што жели УН, и ја свакодневно разговарам с генералним секретаром УН-а Бан Ки Муном о проналажењу правног механизма за слање мисије”, нагласио је Солана.
--------------------------------------------------------------------------
Шта је параф а шта потпис
Парафирање споразума са ЕУ, које претходи потписивању ССП, означава да су преговори о споразуму и званично завршени. Односно, да су преговарачи и представници Европске комисије, две стране које овом приликом стављају иницијале, постигли сагласност око тог документа.
Након тога, у ЕУ следи тзв. интерна процедура, у којој се ССП преводи на тамошње званичне језике, како би био правно-технички исти на сваком од ових језика. Превођење текста споразума и његово правно и техничко усклађивање иде, практично, до тачке и запетe и да у том поступку државе чланице ЕУ имају право да искажу своје евентуалне резерве на договорени текст у преговорима, па тај посао захтева, обично, неколико месеци.
И док је за парафирање потребна само сагласност Европске комисије, за коначно потписивање текста споразума, неопходна је сагласност свих држава чланица ЕУ. Текст ССП-а мора да буде прихваћен и од стране Европског парламента (процедура пристанка), како би био спреман за потписивање.
Привремени споразум обезбеђује примену трговинског дела ССП-а, оног дела у којем Европска комисија има пуну надлежност, а који се односи на економску сарадњу. Тада заправо почиње либерализација извоза у великом броју области. Б. Чпајак
Александар Митић
[објављено: 16.10.2007.]
Izvor: TanjugBRISEL , 16. oktobra (Tanjug-Ekos) - Srbija bi mogla da se nada ulasku u Evropsku uniju (EU) verovatno 2015. godine, ali ako prethodno ispuni sve tražne političko-ekonomske uslove, navodi britanska agencija Rojters u izveštaju objavljenom posle sastanka Saveta ministara 27-člane grupacije EU održane juče u Luksemburgu.
Pregovori o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (ŠP) između Beograda i Brisela ponovo su započeli u junu, posle jednogodišnje pauze zbog toga što Srbija nije ispunila sve obaveze prema Međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu, podseća Rojters.
Zanimljivo je kako Rojters objašnjava i vezu između rešavanja budućeg položaja Kosova i Metohije i očekivanog prijema Srbije u EU polovinom naredne decenije.
Određivanje budućeg statusa južne srpske pokrajine nije formalno povezano sa procesom pridruživanja i konačnog ulaska Beograda u EU, tvrdi Rojteres, uz opasku da bi ceo navedeni put prema Briselu mogao da postane problemitčan ako ojačaju sprski nacionalisti, u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosmeta.
Srbija bi, ako želi što pre da potpiše ŠP i konačno, do navedenog datuma, uđe u sastav EU, trebalo ne samo da isporuči dva najznačajnija haška optuženika, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, već i postigne zahtevani napredak u daljem reformisanju privrede i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi Rojters.
Britanska agencija u osvrtu na odnose EU i republika bivše Jugoslavije, navodi da je Slovenija prva među njima postala, 1. maja 2004. punopravna članica Unije, a da je od ostalih članica nekadašnje zajedničke federalne države tom cilju najbliža Hrvatska.
Realno je očekivati prijem Hrvatske u EU u periodu od 2010. do 2012. ocenjuje Rojters, uz opasku da do tog razdoblja Zagreb mora ispuniti niz uslova Unije.
Reč je, pre svega, u borbu protiv kriminala i korupcije, poboljšanju prava srpske manjine, reformi neefikasnog nacionalnog zakonodavstva i javne administracije, kao i smanjenju budžetske podrške preduzećima u državnom sektoru privrede.
Sve ostale bivše jugoslovenske republike, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora, plus Albanija, takođe se mogu nadati najranijem prijemu u EU 2015. godine, ali samo ukoliko do tada ispune sve tražene ekonomsko-političke uslove.
Ukazujući na primer Slovenije, koju opisuje kao najbogatiju i najrosperitetniju eks-komunističku zemlju, Rojters podseća da je ta država ove godine postala i članica zone evra.
Slovenija će, kako naglašava Rojteres, u januaru preuzeti i polugodišnje predsedavanje EU, kao prva među svih deset preteženo komunističkih zemalja koje su pre tri i po godine zajedno ušle u sastav Unije.
Izvor: Tanjug15.10.2007 15:38 PARIZ - Srbija može očekivati ulazak na ''belu'' šengensku listu iduće godine, pošto Francuska bude preuzela ulogu predsedavajućeg Evropskom unijom, izjavio je danas u Parizu francuski ministar za imigraciju Bris Ortefe (Brice Hortefeux), nakon razgovora s potpredsednikom Vlade Srbije, Božidarom Djelićem.
Ovo je prvi put da je jedan visoki zvaničnik neke članice Evropske unije dao vremenski okvir ulaska Srbije na ''belu'' šengensku listu, koja bi građanima Srbije omogućila da bez viza ptuju u sve članice EU.
Izvor: DanasBrisel, Beograd - Dan posle odlaganja odluke o parafiranju Sporazuma sa EU o pridruživanju ministar Rasim Ljajić i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević juče su u Briselu sa evropskim čelnicima razgovarali o saradnji s Hagom.
Oni su na sastanak otputovali na poziv izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelka Kacina, a održani su i zatvoreni sastanci s parlamentarcima koji se bave odnosima sa Srbijom. Bio je najavljen i razgovor sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom. Cilj posete je bio da srpski zvaničnici pokažu političku spremnost da haški optuženici što pre budu izručeni Tribunalu. Do završetka prvog izdanja našeg lista, razgovori su još uvek trajali.
Kako su Danasovi izvori rekli, srpska delegacija očekuje da će njeni argumenti biti dovoljni da ubede predstavnike EU da daju pozitivnu ocenu koja će omogućiti Srbiji skoro potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prema saznanjima Danasa, tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je evropskim zvaničnicima, govoreći o saradnji Srbije s tim sudom, izneo konkretne pravne i operativne detalje i rezultate koji su ostvareni u gonjenju osumnjičenih za ratne zločine u Srbiji i ukazao na napore koje čini ovo tužilaštvo da bi optuženi za ratne zločine bili uhapšeni i izručeni Haškom tribunalu. On je takođe, upoznao evropske zvaničnike i s teškoćama koje ima s tim u vezi.
- Osećam se neprijatno kada primetim da politika na bilo koji način utiče na rad pravosuđa. Progonim učinioce ratnih zločina, one koji su naneli najveću moralnu sramotu mojoj zemlji. Želim da uperim prstom u njih, da ih nazovem imenom i prezimenom, da individualizujem odgovornost i da time skinem anatemu sa svog naroda. To radim u specifičnom ambijentu u kojem se često političari stide da jasno podrže naš rad jer im to obara političke rejtinge. Tragovi mračne prošlosti najočigledniji su upravo u temi ratnih zločina. Podela u društvu je velika po ovom pitanju - istakao je Vukčević.
On je napomenuo da je do pre sedam godina u Srbiji većina građana mislila da se masakr u Srebrenici nije ni dogodio, kao i da su sami Dubrovčani palili gume, te da za takve zločine niko nije odgovoran. Kako je naveo, i danas u Srbiji 36 odsto anketiranih misli da je Mladić heroj i ne bi učinili ništa što bi moglo da pomogne da se on uhapsi. Vukčević je konstatovao da "u Srbiji živimo krhku demokratiju".
- Srbija je prepoznala ono što je u njenoj prošlosti bilo loše i želi to da sankcioniše. Srbija žali i oseća grižu savesti za to što, citiram presudu Međunarodnog suda pravde "nije dovoljno učinila da se spreči genocid u Srebrenici" - kazao je Vukčević.
On je podsetio da je pre nekoliko dana raspisana nagrada za informacije o haškim beguncima.
- Osim što će učiniti rad Akcionog tima - lociranje, hapšenje i izručenje haških begunaca, efikasnijim, poslata je jasna politička poruka javnosti. Srbija želi njih u Tribunalu, to je njen interes. Ovaj gest ohrabrio je nas koji sprovodimo akcije na njihovom hapšenju i ukazao nam je da nismo sami, kao i da su u manjini oni koji u parlamentu pozivaju na linč na nas i naše porodice, oni koji nose plakate s imenom Ratka Mladića u srcu zakonodavnog tela u Srbiji i sramote našu zemlju. Taj gest uverio me je, kao tužioca i građanina Srbije, da je ova vlada spremna da izvrši svoju obavezu prema Tribunalu , što je uostalom i proklamovala kao jedan od pet svojih najvažnijih principa - istakao je Vukčević.
On je naveo i da je Vlada uputila parlamentu na usvajanje zakon po kojem bi krivično delo trebalo da postane i pružanje pomoći učiniocu posle izvršenog ratnog zločina.
- Problemi koji nas opterećuju veoma su veliki. Odmažu nam znatno i razne zavereničke teorije koje kruže Srbijom o potpisivanju sporazuma između Holbruka i osumnjičenog za ratne zločine Karadžića. Takođe, i izjave bivših funkcionera Tribunala koji ovakve teorije kroz svoje knjige i memoare raspliću i skreću pažnju glavnih aktera koji treba da hapse optužene na "zavere" koje se vode protiv Srbije... Čak i da jeste potpisan takav sporazum - a mi konkretan dokaz za to nemamo - ukoliko budemo u prilici i ako je u Srbiji, Karadžić će biti uhapšen i izručen Hagu, kao i preostala tri begunca. Kao tužilac učiniću sve da kaznim i izvedem pred lice pravde, Mladića, Župljanina i Hadžića, kao i Karadžića u Hag, a one druge u Beogradu. Takođe, molim i Vas, da nam vašom podrškom date vetar u leđa. Nama koji smo na udaru ekstremizma, koji želimo da zaštitimo evropske vrednosti i da postanemo deo Evrope. U protivnom, postaćemo lake mete Miloševićevog i ekstremističkog mraka, onih koji ne žele Evropu niti njene vrednosti jer se upravo u tom mraku snalaze najbolje - naglasio je Vukčević.
Na sesiji pod nazivom "Opozicioni pogled na Srbiju" evropski predstavnici EU razgovarali su u Briselu juče i sa Čedomirom Jovanovićem, predsednikom Liberalno-demokratske partije, koji je ukazao da je da u ovom trenutku Srbiji potrebno širenje, a ne sužavanje evropskih perspektiva.
- Nama je dovoljna kazna pritisak kojim nas svojom nesposobnim politikom izlaže Vojislav Koštunica. Sada je najvažnije ubrzati put Srbije ka evropskim integracijama, a proevropskim snagama pomoći da budu što efikasnije. Politika uslovljavanja i sankcionisanja građana za koju se verovalo da će promeniti politiku vlasti, u Miloševićevo vreme bila je pogrešna, a danas je i opasna. To je zbog toga što se demokratski potencijali Srbije troše već više od 20 godina. Najvažnije je ubrzati promene u Srbiji, a to će se najlakše učiniti brzim približavanjem naše zemlje Evropi. Evropska Srbija preduslov je rešenja Kosova, stabilnosti Crne Gore, Makedonije i BIH, kao i čitavog regiona zapadnog Balkana. Građanskoj Srbiji potrebni su partneri u Evropskoj uniji, isto koliko je građanska i moderna Srbija potrebna Evropi - poručio je Jovanović.
Ministar pravde Srbije Dušan Petrović pružio je juče u Briselu uveravanje čelnicima Evropske komisije da vlasti i sve nadležne službe u Srbiji čine sve da se reši problem saradnje s Haškim sudom. Petrović je, međutim, naglasio da postoji opasnost da razvoj u Srbiji ne krene pravim putem ako se taj napor ne vrednuje i "ne oceni na adekvatan način", rekao je Petrović posle susreta sa evropskim komesarom za bezbednost i pravosuđe Frankom Fratinijem i direktorom za zapadni Balkan Pjerom Mirelom.
- Stavio sam do znanja da postoji velika opasnost da mi ne krenemo dobrim putem, ukoliko ono što se čini u ovom trenutku u pogledu završetka saradnje s Haškim sudom ne bude dobilo adekvatnu ocenu - naglasio je Petrović. J. Čolak
KACIN: Sve zavisi od Srbije
Brisel - Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je da je ocena glavnog tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte o saradnji Beograda s Hagom realna i očekivana. On je u izjavi za Radio Slobodna Evropa ocenio da "u ovom momentu još nisu stvoreni uslovi za parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju". Iz svega što je Del Ponteova u ponedeljak rekla proizlazi da ona hoće i želi da pomogne Srbiji da dođe ne samo do parafiranja već i do približavanja i ulaska Srbije u EU, dodao je on. Zato je, prema njegovim rečima, i najavila da će u Beograd ponovo doći za deset dana i još jednom pred kraj godine. "Ako srpske vlasti žele da je ubede imaju sve šanse da to i učine i da, na kraju krajeva, pre isteka njenog mandata tužioca dođe i do parafiranja sporazuma", rekao je Kacin. On je dodao da sve zavisi od Srbije i zaključio da uslov svih uslova ostaje hapšenje haškog optuženika Ratka Mladića.
Izvor: DanasBeč - Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je juče u Beču s austrijskim predsednikom Hajncom Fišerom o situaciji na Balkanu i pregovorima o statusu Kosova i Metohije. Posle razgovora, Tadić je ocenio da su bilateralni odnosi dveju država veoma dobri. "Kod Hajnca Fišera uvek nailazim na veliko razumevanje, a kada god dolazim u Austriju ne mogu da odolim utisku da je ovo zemlja koja predstavlja razvojni model za Srbiju", rekao je predsednik Srbije. Tadić je ponovio da je strateški cilj Srbije članstvo u EU. Prema njegovim rečima, Austrija može da bude uzor Srbiji zbog načina na koji je organizovana privreda, na koji se ispunjavaju zakoni o zaštiti životne sredine, brige o penzionerima. Dodao je da se svaka država približava EU na sopstveni način, ali da je austrijski model koristan kao iskustvo za Srbiju. Beta
Ohrabrujući znakovi EU
Beč - Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je juče u Beču sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom. Na sastanku, koji je inicirao predsednik Tadić, razgovarano je o odnosima Srbije sa EU, pregovorima o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, parafiranju i potpisivanju sporazuma i o izveštaju Karle del Ponte o saradnji Srbije s tim sudom. Razgovor je trajao oko sat vremena. Tadić je naveo da je dobio pojašnjenje za stav komesara Rena o parafiranju sporazuma sa Srbijom i tim povodom rekao da ima ohrabrujućih znakova, da se čeka da se ovaj proces završi i da Srbija što pre parafira, a kasnije i potpiše sporazum sa EU. Prema njegovim rečima, cilj Srbije je i da do kraja 2008. postane kandidat za članstvo u EU.
Izvor: DanasProkuplje - Svaki deseti stanovnik opštine Prokuplje ne ume da se potpiše, navodi se u podacima lokalne samouprave. Prema njima u opštini je nepismeno oko 3.000 meštana. Od toga broja čak 85 odsto nepismenih su žene. Inače, pismenim se smatraju svi koji su završili bar jedan razred osnovne škole, odnosno svi koji mogu čitko da napišu i pročitaju svoje ime i prezime, ili informativni tekst iz svakodnevnog života.
Izvor: TanjugBRISEL , 17. oktobra - Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je danas u Briselu, posle susreta sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom, da očekuje da će Ren doneti odluku o parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i parafiranju sa Srbijom nakon nove posete Beogradu glavnog tužioca tribunala Karle del Ponte.
Ljajić je upoznao Rena sa aktivnostima koje Beograd preduzima po pitanju saradnje s Tribunalom i najavio niz konkretnih akcija koje treba da doprinesu da se pozitivno reše zahtevi koje je Del Ponteova iznela u svom poslednjem izveštaju.
Ren je zbog tih zahteva glavnog tužioca Haškog tribunala odložio odluku o parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i parafiranju sa Srbijom (S S P) do njene ponovne posete Beogradu, najavljene za 25. i 26. oktobar.
"Ja se nadam da ćemo posle posete Karle del Ponte, ipak, parafirati S S P... Posle toga ćemo pojačati napore da bismo uhapsili preostale optuženike i da bismo, na koncu, mogli da taj dokument potpišemo", izjavio je Ljajić, dodajući da smatra da želja da se sporazum potpiše u decembru nije neostvarljiva.
Ren je ponovio da od Beogarda traži da pojača aktivnosti u potrazi za haškim optuženicima i da omogući pun pristup arhivama.
"Treba ostvariti dovoljan napredak koji bi Evropskoj komisiji omogućio da parafira S S P (...) te da saradnja bude pozitivna i da ide uzlaznom linijom", naglasio je evropski komesar.
On je podsetio da su za samo potpisivanje S S P, odnosno ocenu o punoj saradnji s Hagom, neophodne akcije koje bi "vodile ka lociranju, hapšenju i isporučenju svih preostalih optuženika".
Izvor: DanasBeograd, Brisel - Očekujem da Srbija uskoro parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Sastanak je delovao prilično ohrabrujuće posebno ako se ima u vidu izjava i izveštaj Karle del Ponte. Istina, ponovo je naglašena neophodnost pune saradnje s Tribunalom, ali su nam vrlo jasno otvorili perspektive najpre za parafiranje, a onda i za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Decembar nije tako nerealan rok kako se u jednom trenutku očekivalo - ocenio je za Danas Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom posle jučerašnjih razgovara u Briselu s komesarom EU za proširenje Olijem Renom.
On je naveo da je Olija Rena i zvaničnike EU s kojima se susreo u Briselu obavestio o svim aktivnostima, operativnim i drugim merama koje Srbija preduzima.
- Rekao sam da ćemo iskoristiti period do dolaska haške tužiteljke Karle del Ponte kako bismo dalje unapredili saradnju. Takođe, obavestio sam ih da preduzimamo i neke dodatne aktivnosti i verujem da posle toga možemo dobiti pozitivnu ocenu i parafirati sporazum, a potom sve snage skoncentrisati na dalji napredak u saradnji, koji bi rezultirao izručenjem nekog od haških optuženika, a sve sa ciljem da u decembru ipak potpišemo sporazum. Postoji dobra volja, ali moramo u nju uveriti svih 27 članica EU, a najbolji način za to jesu konkretni rezultati. Predstoji nam dosta težak period i naporan rad, ali je ulog suviše veliki i mislim da moramo učiniti sve da ovu šansu ne propustimo - rekao je Ljajić. J. Čolak
Izvor: TanjugBEOGRAD , 21. oktobra - Idejno rešeje za novi pasoš je u završnoj fazi, a to je prvi pasoš sa obeležjima Srbije i jedna izuzetno sigurna isprava koja će omogućiti brže i lakše putovanje i teško će se krivotvoriti, izjavio je ministar policije Draagan Jočić.
Pasoš će biti, najverovatnije, plave boje, a u sredini će biti zlatni grb sa dvoglavim orlom.
Svuda u pasošu, gde to bude bilo moguće, a u skladu s međunarodnim standardima, biće korišćena ćirilica kao primarno pismo, najavio je Jočić u intervjuu sutrašnjim "Novosti".
"Prva strana pasoša je i najvažnija. Ona će biti polikarbonatska, tvrda kao kreditna kartica. To je strana s podacima, na izvestan način plastična, u kojoj će biti uliveni čip, slika i hologram sa grbom Srbije", kazao je Jočić.
Prema njegovim rečima, postojaće i mašinski čitljiva zona, a na prvoj strani biće dosta reljefnog mikroteksta, ultravioletna zaštita, zaštita koja prelama svetlo pod različitim uglovima OVI, kao i zaštita MLI, koja menja sliku pod uglovima..
Preostali listovi u pasošu biće tako dizajnirani da se vide konture, odnosno granice Srbije.
Na pitanje šta podrazumeva pod konturama, odnosno granicama, Jočić je odgovorio: "Ono što predviđa naš Ustav".