Šta je novo?

Javne zelene površine

Igor

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
10.01.2007.
Poruke
18.650
Pohvaljen
37.326
Stanje javnih zelenih površina u Beogradu, njihovo održavanje i načini kako da se poboljšaju i ulepšaju:


101016-ZELDEB-01.gif
 
Ajmo ljudi, svi na debatu za BG! Ne treba da budemo pesimisti od starta, ova debata nece uciniti cuda ali je svakako korak napred!
Evo mene je naterala da se registrujem na BB! :D
Za pocetak jedan opsti pogled, Beograd ima vise zadataka sto se parkova tice. Nije dovoljno samo obnavljati postojece vec praviti nove. Ok para nema ni da sve obnovimo, evo Pionirski ceka, prelepi Topciderski je zapusten, itd...
Ali to nije nikakvo opravdanje, parkovi se planiraju kako se grad razvija! Kad je BG poslednji put dobio NOV park??? Ne racunam uredjenje nekih povrsina od nekoliko ari, park je park a parkic je parkic.
Predlog, mogli bi da oznacimo na GE potencijalna mesta za nove parkove, prosetajte se malo Beogradom na GE (brze je :) ) i dajte predloge! :gobb:
 
neću mnogo da pišem, samo ću vam ostaviti slike pariskog parka Parc des Buttes-Chaumont:
http://i51.tinypic.com/j0h1yr.jpg
http://i51.tinypic.com/2mi4v2o.jpg
http://i56.tinypic.com/cjpz6.jpg
http://i53.tinypic.com/213oevo.jpg
http://i56.tinypic.com/2n65075.jpg
http://i56.tinypic.com/1607ma9.jpg
http://i54.tinypic.com/2z4xres.jpg
http://i54.tinypic.com/24q4aib.jpg

mada, relano, Beograd ima dosta šuma. samo ih treba malo preurediti (napravit pešake staze, osvetliti). što se tiče parkova, oni su prekopotrebi Novom Beogradu, a tamo ima dosta neiskorišćenh površina koje bi valjalo preurediti u parkove. konkretno: Blok 67a (neiskorišćena i neuređena zelena površina), onda IMT koji bi valjalo isetiti sa tog mesta, zelene površine u Blokovima 61, 62 i 63, gradilište Akva parka od kog nema ništa i ceo Savski nasip, Blok 70a i 58, Staro sajmište i Blokovi 13, 14 i 15 (tj. zeleni prostor oko PC Ušća)
 
Beograd ima mnogo zelenih povrsina, ali nedovoljno sadrzaja koji nenametlivo obogacuju prirodne vrednosti umetnickim sadrzajima.

Sta razlikuje vrt ili park od zelene povrsine, pre svega raznovrsnost vrsta rastinja, a zatim sadrzaji poput staza od raznovrsne gradje za poplocavanje, cesme, vodoskoci, senice , paviljoni, klupe, kandelabri, vodene povrsine.

Beogradski vrtovi oskudevaju u cvetnim lejama, ako hocete primer bogatih i pazljivo odrzavanih cvetrnih leja, to su cvetni tepih platoa ispod Velikih stepenica na Kalemegdanu i leja na Studentskom trgu u kojoj se sadi vise cveca nego u nekoliko beogradskih parkova zajedno, neverovatno, ali stvarno.

Cvetno zbunje poput divljih ruza, hibiskusa, jorgovana, magnolija i bezbroj drugih bi trebalo saditi mnogo vise , ali to se nikako ne dogadja, nasi parkovi postaju sve vise uredni i cisti, ali ostaju prazni i isprazni prostori u kojima je drveca, zbunja i cveca sve manje.
 
Pored toga sto je naveo glas prirode cini mi se da su nam parkovi dosta jednolicni sablonizovani sto se ono malo mobilijara tice. Takodje malo se prirodnog materijala upotrebljava za mobilijar.
 
Slazem se sa svim postovima

JohnnyLee":1fd44s1a je napisao(la):
mada, relano, Beograd ima dosta šuma. samo ih treba malo preurediti (napravit pešake staze, osvetliti).
Takodje podrzavam ali naglasavam pesacke staze a ne asfaltirane puteve za automobile kao sto urbanisti zele po DUP-u za Zvezdarsku sumu koji je u proceduri.
 
Parkovi koji su za primer jeste pre svega Ada Ciganlija koja se uvek redovno sredjuje i na kojoj se vodi racuna o zelenilu. Lepo je sredjen plato ispred hrama svetog save.

U globalu Beograd ima dosta parkova, ali je primetno da se mnogi ne sredjuju kako bi mogli.

Primera radi mali park na tasmajdanu je fenomenalno sredjen, ali se rekonstrukcija nije nastavila na veliki park.
 
Mene zanima koje sve vrste drveca ima u Parkovima. Ima li neko listu. I ptimetio sam da u Bg nema divljih kestena. Kod nas u Pancevu su kao kod vas platani. Drvece je vrh.

Edit, Aj neko nek stavi slike najmladjeg nam parka, Park republika Srpska. plz

Ovo drvo je meni prejako

These-are-trees-in-Yemen.jpg
 
Drvo je stvarno fascinantno.Nego koliko ja vidim parkovi su puno bolje i sa vise entuzijazma i stila odrzavani prije drugog sv rata.Sta NEDOSTAJE cvjetne ljeje neinovativnost staromodnost razni vrste zbunova oblikovanih . kaldrmisane staze redovno odrzavanje.Kad predjete na nbg jako je malo sredjenih zelenih povrsina samo isprd sjedista kompanij .Ona dva parka su super ali im nedostaju dva dvije sitnice fontane i Cesme I FONTANE .Takodje trebalo bi saditi starije odskolovane sadnice .Djecia igralista mogu biti mnogo ljepsa i raznovrsnia i zanimljivije uradjena . :vops: Mogu vako do sutra :kafa:
 
Kako nema divljih kestena, pun ih je Kalemegdan?

Cvetne leje fakat nedostaju, treba srediti i popločati staze u većini parkova (ja sam pre za neko popločavanje kamenom nego za asfalt ili beton). Nedostaje i više česmi i mobilijara. A onaj vašar sa tezgama na ulazu na Kalemegdan treba pod hitno ukinuti.

Ono što je pozitivno je da sam letos primetio da Beograđani više izlaze u parkove nego prethodnih godina.
 
Da li se vi slazete sa misljenjem da je Beogradu potreban jedan Centralini park? Problem sa trenutnim parkovima je što ih ima u nekom broju (dovoljnom?), ali nisu dovoljne površine. Jednostavno, čovek nema gde da pobegne od gradske vreve. Šta vredi što je npr. mali Taš lepo sređen kad je uglavljen između dve hiper prometne ulice. Ili Manjež.

Nemam sad vremena da razrađujem ovu temu, ali bilo bi zanimljivo da se vidi šta bi moglo da se uradi sa Ušćem...
 
Na uscu cemo dobiti trkaliste,pogledajte zadnju stavku na ovom isecku iz sluzbenog lista
To znaci ono multifunkcionalno-sportsko-kulturni sadrzaj na podrucju Parka Prijateljstva.Beton,beton,samo beton...

http://i52.tinypic.com/2ywflme.jpg
 
Ja sam uvek Zvezdarsku sumu posmatrao kao centralni park. Problem je sto je na nju baceno oko od strane investitora. Problem Beogradskih zelenih povrsina je upravo pohlepa investitora. Ili, bih pre rekao pohlepa urbanista. Zar za zelene povrsine treba gradjani svakih par meseci da se biju sa obezbedjenjem i bagerima? Kao da Beograd oskudeva u gradjevinskim parcelama. 70% Beograda cine udzerice, kucice, napustene fabrike, djubrista. Umesto da se dovedu u red izgradnjom, one se ostavljaju za ne znam ni ja sta, a grabe se zelene povrsine. Ja razumem tvrdnju da Beograd ima zaista mnogo zelenih povrsina, ali je trend u svetu takav, da su one sve potrebnije, a ne suvisne. Cak je i arhitektura postala organska, ali kod nas je beton nedodirljivi bog urbanizma.

Takodje, ne bih u Beogradu sve zeleno nazvao parkovima, jer oni to i nisu. Vise su zelene povrsine. Na NBG u ima dosta zelenila, ali ne i parkova. NBG je zamisljen kao ‚‚grad u moru zelenila‚‚, kako je Korbizije govorio. Medjutim, nemoze se napraviti more zelenila na pesku.
Strategija razvoja zelenih povrsina je u malim blokovskim parkovima tipa Palas, i u velikim suma-parkovima, tipa Ade ili Zvezdarske, Topciderske i sl.
 
Svaka zelena povrsina u gradu je dragocenost koja treba da dobije neprikosnoveni i najvisi stepen zastite, a gradjevinske povrsine moraju da se tacno i jasno odrede i privremeno urede kao privremene parkovske povrsine.

Centralni vrt

Veliko ratno ostrvo je ubedljivo najbolji prostor za centralni park sva tri Beograda, s tim da ga treba povezati sa dva nenametljiva mosta kojima bi mogli da prelaze i mali vozici,

Povezivanje vrtova

U starom Beogradu je neophodno stvoriti jedan mocan park povezivanjem oba Tasa, Dvorske baste,Terazijske terase i obale Save tj. parka kod Glavne bus stanice, i povezivanjem preko pesackih trgova i ulica sa Kalimegdanom.

Sumski vrtovi

Delove suma kao sto su Kosutnjak, Banjica i Zvezdara treba urediti vrtno, sto ne znaci neke velike sece, nego unosenje sadrzaja vrta, poput kamenom poplocanih staza, senica, paviljona, cesmi, vodoskoka i ono sto bi moglo da bude najzanimljivije , a to su VODOPADI I KASKADE, takav sadrzaj bi Beograd ucinio nezaboravnim gradom, sem njegovog velicanstvenog Usca i polozaja.

Vodoskoci

Ima dosta vodoskoka, ali su neskladno rasporedjeni, tako na Novom Bg. se svi nalaze u blizini Sava centra, a u parkovima na obalama nema ni jednog jedinog, na Kalemegdanu nedostaju bar jos dve do tri fontane, na Tasu takodje, naime imamo vise vodoskoka uz ulice nego u parkovima,

Da li ste primetili da neko mnogo voli sive basene za vodoskoke, kao da boje i ne postoje.
 
stf +101

Hocemo park u kome se izgubis i opustis. Super je sto postoje Manjez, Pionirski, Mali Tas ali oni su vise za kratki predah i previse su opkoljeni saobracajem. Ja glasam za dva velika parka u sirem centru, SA i Luka Beograd, po uzoru na UK parkove na primer. Mada moze se eksperimentisati kod Luke sa nekim novijim tendencijama, npr. sto se tice izbora sadnica, rasporeda i naravno mobilijara. Od Ade Huje napraviti novu Adu, znaci da naginje vise ka sportsko-rekreativnom sadrzaju.
Usce ostaviti na miru, zasto unistavati jedini veliki park na NBG sa raznim glupostima? Sta ce nam trkacka staza u centru grada, nekada je to bilo ok ali danas savremene staze za ozbiljne trke zahtevaju mnogo vise i pitanje je da li mi uopste imamo sta da trazimo u tom svetu!
Sto se tice sireg podrucja grada i tu ima dobrih mesta za razradu. Necemo valjda svi ici u centar da setamo. Zasto Resnicani ne bi isli na jezero Pariguz ili Borcanci na svoje veliko jezero.
 
Evo trenutne situacije u vezi Zvezdarske Sume.U planu koji je u proceduri u planu pise citiram- "Povecavaju se saobracajne povrsine za motorna vozila za 3,5 hektara radi olaksanog pristupa motornih vozila park sumi".Takodje je u planu uvodjenje turistickog vozica kao na Adi koga i koriste kao opravdanje za provlacenje saobracajnica.

Nije problem sto investitori gledaju Zvezdarsku sumu,vec to isto radi urbanisticki zavod i radi u interesu investitora umesto gradjana!

O hronicnom problemu u vezi zelenila u Beogradu(jedan od razloga zasto i tako nestaje) je nacin uvida javnosti u planove detaljne regulacije.O tome cu pisati veceras kada stignem.
 
Apsolutno podrzavam konverziju SA u park sa malim javnim institucijama (galerije, muzeji), slicno dizajnu Central Parka, uz dodatak kanala/reke. Urbanizacija bi se trebala nastaviti na novobeogradskoj strani.
 
Preostalo zemljiste izmedju Brace Jerkovica i Kumodraske u potoku treba pod hitno da se pretvori u park, zemljiste ionako nije pogodno za gradnju iako neke to ne sprecava da dizu zgrade. A kao sto sam vec jedanput spomenuo, u pravlljenju parka bi mogao da ucestvuje Soko Stark, fabrika im je tu, sa drvecem koje radja cokoladne bananice i smoki zbunjem :p

Barem jedan pravi park potreban je i Novom Beogradu, recimo ceo blok 39, FDU ne smeta a polozaj je centralni.

Upisati u ustav da je Veliko Ratno Ostrvo zasticena divlja oaza.
 
Nisam optimista za Blok39. Tu su najavili izgradnju naucnog centra. Daleko od toga da je to lose ali se plasim da ce i taj projekat biti u stilu Dulvila, bezidejno zalivanje betonom. Moj predlog je da se ozelene rubovi bloka i da se napravi park koji bi ga presecao po sredini paralelno sa autoputem, tj. Bulevarom M. Milankovica. To bi ujedno bila tacka okupljanja za sve te mlade ljude. Taj park bi zauzimao dva hektara sto je u vr'glave 20% povrsine bloka. Ali opet kazem, tesko da ce za tako nesto biti sluha.
 
taj prostor između Komodraške i Jerkovića je terenski mnogo loš. nema nekih blagih padina nego jedna ogromna strmina koja ide od Soko Štarka do ciganskog naselja. i još ima podzemna voda Kumodraški potok širine pola tog platoa. koliko je pametno tu išta raditi stvarno ne znam
 
Pa taj centralni park u BGu je ustvari kalemegdan + park mira. Kalisu fali malo sredjivanja ali i da se izmesti tranzitni saobracaj koji ide oko njega - onda bi bilo mnooogo mirnije.

I zar nije cela Ada jedan veliki park? Mislim na samo ostrvo, ne na sadrzaje uz jezero (koji zauzimaju jedan tanki pojas). Sasvim dovoljno "da se izgubis" - ali treba da bude bolje sredjeno. Nazalost nema mesta za nekakv ogromni park u sred samog grada, rekoh Kalis je nesto najblize tome.
 
Da Ada ili bar delovi Ade mogu da budu vrtno uredjeni, ali ovo sada je samo jedna velika zelena povrsina ili prirodna, ali vrlo narusena,celina.

Najbolje bi bilo da deo izmedju prevlake na ulazu na Adu i Beogradskog kupatila ukljucujuci i malo jezero, bude uredjen vrtno, a to znaci, da ponovim, staze od prirodne gradje, cvetne leje i raznovrsne vrste rastinja, vodoskoke, cesme, paviljone, senice, klupe,stilizovane i originalne kandelabre i drugi vrtni mobilijar.

Za sada je taj deo naruzen, podizanjem visokih ograda kod sportskih terena, cime je narusena nekada mocna vizura niz Adu i prelepi sutoni, bar treba zasaditi rastinje ispred tih ograda, a druga stvar je nedavno izgradjen parking uz put ka Bg. kupatilu, koji treba da bude pesacka staza, jer je njegova okolina bila i sada je, prelepa.
 
Zaboravljate da trebaju i crkvu na Adi ciganliji da grade,i to onu famoznu u obliku broda...Verujem da ce napraviti automobilski pristup njoj sto ce narusiti Adu.
 
hazard":i95ng2y3 je napisao(la):
Pa taj centralni park u BGu je ustvari kalemegdan + park mira. Kalisu fali malo sredjivanja ali i da se izmesti tranzitni saobracaj koji ide oko njega - onda bi bilo mnooogo mirnije.

I zar nije cela Ada jedan veliki park? Mislim na samo ostrvo, ne na sadrzaje uz jezero (koji zauzimaju jedan tanki pojas). Sasvim dovoljno "da se izgubis" - ali treba da bude bolje sredjeno. Nazalost nema mesta za nekakv ogromni park u sred samog grada, rekoh Kalis je nesto najblize tome.
Jeste, ali beogradu treba ‚‚centralni‚‚ park. Velika parkovska povrsina koja ce biti u nekoj sredini velikih stambenih povrsina. Ona ima pravu svrhu. Pre svega, jer je na jednakoj udaljenosti od vecine stanovnika, a najvaznije jer preciscava veliku kolicinu zagadjenja sa sve cetiri strane. Kalemegdan se nalazi na obali, u strogom centru, nije svakodnevno pristupacan dovoljnom broju gradjana, a preciscava samo uski pojas sa njegove istocne strane.
Ada je sa druge strane, opet na obodu gradskog jezgra, a vecina gradjana na nju gleda kao na letnji park. Uz to je na kraju urbanog jezgra, sto znaci daleko za vecinu gradjana.
Pravi kandidat za centralni park je Zvezdarska suma. Okruzena sa Palilulom, Mirijevom, Karaburmom, Zvezdarom, Blizu vecini daljih naselja starog BG-a.
 
Какав год парк да се направи или среди једно је сигурно, грађани ће да шетају мимо стаза и праве своје јер је понекад веома тешко прећи пут од 5 метара, па је боље да преко траве пређе 2 метра.
И пар месеци касније ту се налази стаза која се при првој киши претвори у каљугу, а ти исти уместо да иду нормалном стазом опет ће ићи кроз то блато јер је брже и ближе.

То је нешто што никако не могу да схватим.
 
Vrh