Šta je novo?

Dinar Republike Srbije

Dovedes kurs na 100 din za 1 evro postepeno
Zatim uradis redizajn kovanica i novčanica
Vratiš pare otkujes po sistemu 1 .5.10.20.50.
Kovanica 1.2.5.10 .din papir 20.50.100.200.500.1000.2000.5000
Onda sadašnjih 100 din deniminacijom postane 10 din tj 1€ =10 din

Rast dinara od 15% bi bio veliki udar na ekonomiju.
Realnije je, ako se radi denominacije (zašto bi?), da kurs bude 1.18 RSD za 1 EUR.

Mada, ne vidim smisao toga u eri digitalnog novca kada se keš sve manje koristi.
 
Opet se bavite trivijalnostima (dizajn) dok nas sve pljačkaju na šibicarske fore.

Tekst iz 2017:

Poslednji apoeni manji od jednog dinara (od 50 para) povučeni su iz opticaja krajem 2007, da bi zvanično prestali da budu zakonsko sredstvo plaćanja od 1. januara 2008.

---

Na pitanje o regulisanju i kontroli zaokruživanja iznosa, u NBS kažu da nisu nadležni.
- NBS nije nadležna za donošenje odluka o zaokruživanju krajnjih obračuna u bezgotovinskom platnom prometu. Takođe, NBS ne može da utiče na to da se prilikom formiranja cena robe i usluga one zaokružuju na ceo iznos.

Ni u Ministarstvu trgovine nisu imali odgovor na pitanje ko je nadležan za iskazivanje cena u apoenima koji ne postoje, da li će to biti ukinuto, a ni o eventualnoj inspekcijskoj kontroli.


Srbija je jedina zemlja u Evropi gde se cene izražavaju u apoenima koji se odavno ne koriste.

 
Poslednja izmena:
Ovo jeste tema o dizajnu, nalazi se na relax delu foruma i prvi post na temi jasno kaze da je tema otvorena za price o dizajnu.
 
U ovom momentu dizajn dinara mi ne može biti manje bitan. Na stranu korišćenje apoena, pljačkanje potrošača i potpuni nerad državno-parazitskog aparata, za šta većinu očigledno boli doope, meni je fascinantno i to da niko nije primetio u koliko lošem stanju su dinari. I papirni i kovani. I koliko su štrokavi postali.
 
Ok, tebi. I ti pisi o tome sta je tebi bitno, ne vidim da ti iko zamera, nemoj ni ti drugima.
 
20250316_225345.jpg


20250316_225408.jpg
 
Bitniji deo tog teksta je da je profit banaka preko Milijardu €. Tačnije 1.1 milijardu. Da, preko 1100 miliona €. Kao i da je profit veći za 30% u odnosu na 2023. godinu.


Ona neviđena pljačka sa promenom prakse za tužbe vezane za naplatu obrade kredita je bankama donela razliku u desetocifrenom iznosu u evrima.
 
Joj kad se setim drahmi 90tih 😂

Ko je išao u Grcku tada sigurno se seća da su se novčanice bukvalno raspadale u rukama dok ih držiš...
 
Tek 12 godina, šta je to, nisu još ni punoletne, može to da se tera još bar toliko...
Pogledajte prilog 239444

Kad mogu Egipćani da valjaju one štrokave raspale neugledne hrpe, možemo i mi. Nije bitno, nije kao da su novčanice jedno od obeležja i reprezenata države...
Као и све у овој држави тако ни новчанице нису имуне на све општи друштвени распад. Погледајте само улице главног репрезентативног града, скоро свака се распада, страх ме да помислим како је стање коловоза по мањим местима ван Београда. Ено у Прибоју сами грађани крпе рупе јер је држава комплетно заказала и заборавила на њих.

15км од Земуна до Звездаре путујем скоро па два сата..
 
Kad ce mo mi preći na polimerske novčanice
20250523_180846.jpg

20250523_180834.jpg

Da zin odresi kesu kupi nove mašine
 
Održavaju prodavanjem zlatnih rezervi po potrebi.

I bogme, to da fiksnim kursem je jedna od retkih stvari gde podržavam politiku SNSa.

Povraća mi se kad se setim onih dana sa plivajućim kursem gde je čovek morao da gleda u pasulj i stresira se kada bi želeo da kupuje ili prodaje devize.
 
Super su nam novčanice, uopšte nema potrebe da se štampa nova serija.
Tek 12 godina, šta je to, nisu još ni punoletne, može to da se tera još bar toliko...​
0068-jpg.239443


resize_20250526_165410_0640-jpg.239444


Kad mogu Egipćani da valjaju one štrokave raspale neugledne hrpe, možemo i mi. Nije bitno, nije kao da su novčanice jedno od obeležja i reprezenata države...​
Na osnovu čega si zaključio da su stare 12 godina, a da nisu kojim slučajem mlađe?​
 
Proverio sam posle kod ortaka koji prati to, većina jeste matoro 12 godina a najmlađa serija je štampana pre 10 godina. Od tada nema štampanja nego samo puštaju u opticaj nove iz trezora, ali odštampane između 2012. i 2016.

Koliko sam razumeo, uvidelo se još 2020. da su mnoge novčanice polako zrele za zamenu i bila je ideja da se odštampa ponovo još serija ali su odustali jer im bilo skupo. Sreća pa davanje narodnih para za fudbal, za EPS i za Expo nije skupo i nije bacanje.
 
Kako je moguce da se kurs dinara drzi uz ovakvu inflaciju?
Moguće je jer devize nisu deficitarne....
Mnogo deviznih para i dalje ulazi, investicije, turizam, izvoz, doznake, krediti - koliko shvatam, NBS redovno otkupljuje viškove deviza od banaka i gura ih u devizne rezerve, a delimično i kupuje zlato. Podrazumeva se da banke bez problema na međubankarskom tržištu, i preko NBS dolaze do potrebnih deviza da bi obezbedile likvidnost za devizna plaćanja uvoza.

Ugrubo, devizni ODLIVI (uvoz + repartrijacija profita + otplata kredita) su tu negde u balansu sa deviznim prilivima.

U takvim uslovima, nema razloga da kurs kliza, kakva god da je inflacija.

E sad, kad bi izvori deviza naglo pali - druga bi priča bila sa kursom.
Ali hvala Bogu, bar to za sad nije problem. Mada, u ovom poludelom svetu sve je moguće i to preko noći.
 
E sad neko da pita, koliko smo daleko od tako nepovoljnog scenarija da nam ozbiljno zafali deviza...
Pa odgovor je: par sedmica! Bukvalno.

1. Iran zatvori Persijski zaliv za tankere koji odvoze naftu
2. Nafta skače na 150-200$
3. Industrija u EU, koji je naš najveći kupac industrijskih proizvoda, staje u roku od mesec dana - bez Rusije mogu nekako, bez nafte iz Saudijske Arabije ne mogu nikako...
4. Zaboravi na putovanja avionom i bilo kakav turizam
5. Doznake padnu zbog gubitka radnih mesta na Zapadu
...

I obrni okreni, odjednom imamo rupu od x milijardi EUR koje su nam potrebne, a nisu došle.
E tada će problem duga koji je aktuelna vlast višestruko uvećala tokom svog mandata da dođe na naplatu.
Tad više neće vredeti priča da nam je udeo duga u BDPu mali - džaba ti, kad dug plaćaš u deviznama koje nemaš.
I onda može da bude ozbiljan haos sa javnim finansijama, inflacija, pad ekonomske aktivnosti, nezaposlenost i sto čuda.

Dakle, u tako nepovoljnim okolnostima, put do bankrota nije duži od nekoliko meseci.
I ovako ti je manje više u svakoj evropskoj zemlji.
 
Vrh