Šta je novo?

Cene nekretnina

Zašto ne prebaciš porez na stanara? Ako plaća PDV na hleb, mleko i bukvalno sve ostalo, zašto ne bi plaćao i na stan? Ja sam poslovni prostor iznajmljivao od fizičkog lica koji je vlasnik (i njegova jedina delatnost) i redovno je meni isloručivana faktura na ugovorenu cenu uvećanu za pripadajući porez.
Hm, kada je ovo bilo? Najmanje u poslednjih 6-7 godina ako se poslovni prostor iznamljuje od fizičkog lica, porez plaća zakupac (ne mislim samo na to "čije su pare" već podnošenje prijave i uplatu vrši zakupac). Kako je bilo ranije ne znam.
 
Mislim da su zbunjeni samo oni sto ne umeju da citaju statisticke podatke. https://www.stat.gov.rs/sr-latn/vesti/statisticalrelease/?p=17153&a=03&s=0301?s=0301
Kako dodju do udela? Konkretno mislim da ovaj broj (ovde navodim samo za hranu kao primer inace me interesuje za sve ostalo)
1762771161229.png
 
Hm, kada je ovo bilo? Najmanje u poslednjih 6-7 godina ako se poslovni prostor iznamljuje od fizičkog lica, porez plaća zakupac (ne mislim samo na to "čije su pare" već podnošenje prijave i uplatu vrši zakupac). Kako je bilo ranije ne znam.
Da, ja kao zakupac placam porez koji je prikazan na fakturu u vidu PDV-a.
 
Rade se ankete gde se utvrdjuje prosecna zastupljenost svake stavke u troskovima domacinstva.
aha ... znaci to je skroz fluidno. ok.

Jos jedno pitanje, sta znace ovi udeli (opet isti primer)

1762771899238.png


Kada sabarem sve nemam ovaj master udeo (konkretno u primeru 31.58) a nije ni frakcioni jer se ne sabira na 100%
 
Poslednja izmena:
Da, ja kao zakupac placam porez koji je prikazan na fakturu u vidu PDV-a.
Ali kome? Sad već ulazim u deo računovodstva u koji se razumem.
Moje shvatanje fakutre je da je to račun po kome se vrši uplata izdavaocu na određeni račun.

Ovde bih očekivao da faktura sadrži sumu koju treba da uplatiš na račun zakupodavca, a da porez uplaćuješ po posebnoj uplatinici, koju dobiješ od PU kada podneseš poresku prijavu. (off-topic je, više me zanima kako to u praksi funkcioniše sa strane zakupca)
 
Ali kome? Sad već ulazim u deo računovodstva u koji se razumem.
Moje shvatanje fakutre je da je to račun po kome se vrši uplata izdavaocu na određeni račun.

Ovde bih očekivao da faktura sadrži sumu koju treba da uplatiš na račun zakupodavca, a da porez uplaćuješ po posebnoj uplatinici, koju dobiješ od PU kada podneseš poresku prijavu. (off-topic je, više me zanima kako to u praksi funkcioniše sa strane zakupca)
Dobijem fakturu na kojoj je iskazana cena zakupa plus PDV. Ja sam u obavezi da platim oba, na razlicite racune uplacujem.
 
aha ... znaci to je skroz fluidno. ok.

Jos jedno pitanje, sta znace ovi udeli (opet isti primer)

Pogledajte prilog 257806

Kada sabarem sve nemam ovaj master udeo (konkretno u primeru 31.58) a nije ni frakcioni jer se ne sabiran na 100%
Dobijes, saberi 01.1 i 01.2 i dobices vrednost za 01, isto tako saberi 01.1.1-01.1.9 i dobices vrednost za 01.1
 
aha ... znaci to je skroz fluidno. ok.

Jos jedno pitanje, sta znace ovi udeli (opet isti primer)

Pogledajte prilog 257806

Kada sabarem sve nemam ovaj master udeo (konkretno u primeru 31.58) a nije ni frakcioni jer se ne sabira na 100%
OK, moja greska ... nisam video da ima i pod udeo ... lepo se sabira hrana + pica pa onda svaka od te dve stavke ima svoje pod udele ... Dobro je to je barem jasno :)
 
Dobijem fakturu na kojoj je iskazana cena zakupa plus PDV. Ja sam u obavezi da platim oba, na razlicite racune uplacujem.
To nije regularna faktura niti fizičko lice može da je izda, u tom slučaju ti imaš odbitni PDV. Kada je zakupodavac fizičko lice ti si dužan(knjigovodja) da obračunaš PDV minus amortizacija koji uplaćuješ na odredjen račun sa odredjenim pozivom na broj. Ne može fizičko lice da ti obračuna PDV kad ga u ovom slučaju ne plaća, to je duplo oporezivanje ukoliko je PDV istaknut na fakturi.
 
Moze li negde da se nadje primer ankete, struktura domacinstava koja su anketirana, regionalna distribucija, i koliko cesto se rade te ankete?
Rezultati anketa: https://www.stat.gov.rs/sr-latn/vesti/statisticalrelease/?p=16928&a=01&s=0101?s=0101

Istorijski pregled pondera: https://data.stat.gov.rs/Home/Result/03010603?languageCode=sr-Cyrl

UN klasifikacija po kojoj racunamo pondere: https://unstats.un.org/unsd/classif...e-edited_white_cover_version_-_2018-12-26.pdf
 
Opusteno, nije problem ni osporavanje, dok je bazirano na necem jacem od "ma to je sve caci statistika".
Kao inzinjer mogu da se bavim samo cinjenicama i brojevima sve dok je input dobar ako razumem proces. Ovo ostalo je na nivou kafanskog diskursa - nema tu srece. Evo sad gledam ovo, meni bi logicnije bilo da se koristi statistika kompletne potrosnje na nivou drzave pa da se onda dobiju koeficijenti nego da se radi anketa, ali ocigledno takvi podaci ne postoje ili nisu validni da bi moglo nesto da se zakljuci iz njih.
Primera radi, bar duvan je jednostavno, pa valjda znaju koliko se duvana prodalo u drzavi, i tako ... svasta tu nesto moze da se procacka - uporedi.
 
Evo ja ću iz prve ruke da vam napišem jedan primer "uređenog" izdavanja o kome je bilo reči. Kaže ovako:

1. Izdavanje 95% ide preko agencija. Pre nego što te prihvate kao zakupca, dostavljaš tucu papira o tome gde si zaposlen, kolika su ti primanja, sa kim ćeš da živiš itd. Tu mogu da te odbiju naravno ako im se nešto ne svidi, ali u suštini si ok ako imaš solidna primanja, posao za stalno itd. Tek kad te odobre tri strane, agencija, osiguravajuća kuća i stanodavac, onda ideš da te upute u detalje ugovora.

2. Agencija uzima proviziju u visini kirije. Osim toga, često se desi da ti nametnu i kao obavezu da unajmiš njihovu osiguravajuću kuću koja će pokrivati nekretninu od nepredviđenih okolnosti dok si ti u njoj (zamisli). To ti izađe kao jednokratni trošak oko 30-40% kirije. Takođe, daješ i kaparu u visini kirije, a može da se desi da ti traže i da odvojiš još jednu kiriju koja spada u odvojenu stavku.

3. Nekretnina se izdaje prazna skroz, neke čak ni klimu nemaju. Dakle, kad hoćeš da rentaš stan moraš da spremiš trošak za bukvalno sve što ti treba unutra. Tipski ugovor je na dve godine.

4. Klauzule ugovora u mnogo većoj meri (naravno, reklo bi se), štite stanodavca. Ako se žale komšije na tebe, pokaže se bilo kako "da si neprimeran", možeš da letiš napolje bez najave. U tom slučaju plaćaš jedno 6 meseci kirije. Ovde se nađe uvek neki ambivalentan izraz tipa: "ako ugroziš odnos poverenja sa stanodavcem", da bi mogli da te šutnu za sve i svašta ako baš hoće.

5. Sa druge strane, visina kirije u toku dve godine može da se menja samo na osnovu zajedničkog dogovora. Ako se desi da kirije nenormalno skoče (ili supronto da padnu) jedna od strana može da traži korekciju cene, pa da se dogovarate (ne bih znao kako to tačno ide, jer nije praksa).

6. Svi mali troškovi idu na trošak zakupca. Samo veće strukturne probleme rešava stanodavac (kvar struje, cevi, zidovi, krov itd.)

7. Kada napuštaš stan, vraćaju ti kaparu ako si sve ispoštovao, ali zato plaćaš jedan fin iznos za čišćenje klima, čišćenje celog stana uzduž i popreko itd. Ako želiš da napustiš stan pre isteka ugovora, svakako moraš da platiš sve troškove kao da si boravio ceo period, i idu penali u iznosu od 2-3 kirije.

8. Postoje neka posebna kategorija "monthly apartments" za ove što hoće kratkoročno da borave, ali to je retko veoma. Sistem je u srži dizajniran za dugoročno izdavanje.

9. Da sažmemo, ako rentaš stan od 1k evra, početni troškovi su ti jedno 5 hiljada (prva renta, kapara (možda i dve), trošak agenciji, trošak osiguravajućoj kući itd. Posle opremaš stan, to već zavisi šta ćeš i kako ćeš.

Eto, moraš da imaš dosta para spremno kad se seliš, da bi posle mogao da uživaš što cveta cveće svuda i svi su beskrajno sretni.
 
Kao inzinjer mogu da se bavim samo cinjenicama i brojevima sve dok je input dobar ako razumem proces. Ovo ostalo je na nivou kafanskog diskursa - nema tu srece. Evo sad gledam ovo, meni bi logicnije bilo da se koristi statistika kompletne potrosnje na nivou drzave pa da se onda dobiju koeficijenti nego da se radi anketa, ali ocigledno takvi podaci ne postoje ili nisu validni da bi moglo nesto da se zakljuci iz njih.
Primera radi, bar duvan je jednostavno, pa valjda znaju koliko se duvana prodalo u drzavi, i tako ... svasta tu nesto moze da se procacka - uporedi.
Pa nije ni to bas jednostavno. Ti mozes tehnicki da izracunas koliko je duvana proizvedeno + uveze o, oduzmes koliko je izvezeno, u dobices koliko je duvana potroseno, ali neces dobiti koliko je u proseku placen, jer za to treba da oduzmes b2b prodaje, pa koji je procenat iskoriscen kao sirovina za neki dalji proizvod, koja kolicina duvana tu otpadne itd. Mislim sve se to meri ali svaka dalja konverzija gubi malo na rezoluciji u konacnom resenju.

Pa onda ubacis usluge u jednacinu, pa neformalnu i sivu ekonomiju (tipa sva kupovina na pijaci), i dobijes papazjaniju.

Ankete na kraju daju najbolje pondere za ono sto se zapravo meri, koliko krajnji kupac trosi na sta. Mi tu ne izmisljamo toplu vodu, radimo po usvojenim internacionalnim standardima.
 
Pa nije ni to bas jednostavno. Ti mozes tehnicki da izracunas koliko je duvana proizvedeno + uveze o, oduzmes koliko je izvezeno, u dobices koliko je duvana potroseno, ali neces dobiti koliko je u proseku placen, jer za to treba da oduzmes b2b prodaje, pa koji je procenat iskoriscen kao sirovina za neki dalji proizvod, koja kolicina duvana tu otpadne itd. Mislim sve se to meri ali svaka dalja konverzija gubi malo na rezoluciji u konacnom resenju.

Pa onda ubacis usluge u jednacinu, pa neformalnu i sivu ekonomiju (tipa sva kupovina na pijaci), i dobijes papazjaniju.

Ankete na kraju daju najbolje pondere za ono sto se zapravo meri, koliko krajnji kupac trosi na sta. Mi tu ne izmisljamo toplu vodu, radimo po usvojenim internacionalnim standardima.
Nisam mislio tako, nego lepo vidis koliko je PDV-a placeno na duvan i na osnovu toga vidis koliko je para patroseno na duvanske proizvode ukupno. Onda to uporedis sa onime sto imas u anketi. Ako je vise, onda nesto nije u redu sa anketom ako je manje onda radi sverc i siva ekonomija pa znas gde treba da gledas.
 
Kao inzinjer mogu da se bavim samo cinjenicama i brojevima sve dok je input dobar ako razumem proces. Ovo ostalo je na nivou kafanskog diskursa - nema tu srece. Evo sad gledam ovo, meni bi logicnije bilo da se koristi statistika kompletne potrosnje na nivou drzave pa da se onda dobiju koeficijenti nego da se radi anketa, ali ocigledno takvi podaci ne postoje ili nisu validni da bi moglo nesto da se zakljuci iz njih.
Primera radi, bar duvan je jednostavno, pa valjda znaju koliko se duvana prodalo u drzavi, i tako ... svasta tu nesto moze da se procacka - uporedi.
Jeste. Ali ovo je anketa, vrlo precizna i pouzdana dodao bih 🙂. Kako kome šta zafali od kvartala do kvartala.
Inače mi fiskalne račune i efakture pratimo po artiklu što retko koja zemlja radi.
Kompletno postoji sav promet već kod njih a mi radimo anketu 😁. Možda se radi anketa u USA ili EU ali oni nemaju ovako razvijen sistem. U nečemu prednjačimo
 
Jeste. Ali ovo je anketa, vrlo precizna i pouzdana dodao bih 🙂. Kako kome šta zafali od kvartala do kvartala.
Inače mi fiskalne račune i efakture pratimo po artiklu što retko koja zemlja radi.
Kompletno postoji sav promet već kod njih a mi radimo anketu 😁. Možda se radi anketa u USA ili EU ali oni nemaju ovako razvijen sistem. U nečemu prednjačimo
Pa to i kazem, ti podaci postoje ... samo ih treba organizovati na nacin da mogu da se koriste. Posle je manje vise trivijalno.
 
Evo ja ću iz prve ruke da vam napišem jedan primer "uređenog" izdavanja o kome je bilo reči. Kaže ovako:

1. Izdavanje 95% ide preko agencija. Pre nego što te prihvate kao zakupca, dostavljaš tucu papira o tome gde si zaposlen, kolika su ti primanja, sa kim ćeš da živiš itd. Tu mogu da te odbiju naravno ako im se nešto ne svidi, ali u suštini si ok ako imaš solidna primanja, posao za stalno itd. Tek kad te odobre tri strane, agencija, osiguravajuća kuća i stanodavac, onda ideš da te upute u detalje ugovora.

2. Agencija uzima proviziju u visini kirije. Osim toga, često se desi da ti nametnu i kao obavezu da unajmiš njihovu osiguravajuću kuću koja će pokrivati nekretninu od nepredviđenih okolnosti dok si ti u njoj (zamisli). To ti izađe kao jednokratni trošak oko 30-40% kirije. Takođe, daješ i kaparu u visini kirije, a može da se desi da ti traže i da odvojiš još jednu kiriju koja spada u odvojenu stavku.

3. Nekretnina se izdaje prazna skroz, neke čak ni klimu nemaju. Dakle, kad hoćeš da rentaš stan moraš da spremiš trošak za bukvalno sve što ti treba unutra. Tipski ugovor je na dve godine.

4. Klauzule ugovora u mnogo većoj meri (naravno, reklo bi se), štite stanodavca. Ako se žale komšije na tebe, pokaže se bilo kako "da si neprimeran", možeš da letiš napolje bez najave. U tom slučaju plaćaš jedno 6 meseci kirije. Ovde se nađe uvek neki ambivalentan izraz tipa: "ako ugroziš odnos poverenja sa stanodavcem", da bi mogli da te šutnu za sve i svašta ako baš hoće.

5. Sa druge strane, visina kirije u toku dve godine može da se menja samo na osnovu zajedničkog dogovora. Ako se desi da kirije nenormalno skoče (ili supronto da padnu) jedna od strana može da traži korekciju cene, pa da se dogovarate (ne bih znao kako to tačno ide, jer nije praksa).

6. Svi mali troškovi idu na trošak zakupca. Samo veće strukturne probleme rešava stanodavac (kvar struje, cevi, zidovi, krov itd.)

7. Kada napuštaš stan, vraćaju ti kaparu ako si sve ispoštovao, ali zato plaćaš jedan fin iznos za čišćenje klima, čišćenje celog stana uzduž i popreko itd. Ako želiš da napustiš stan pre isteka ugovora, svakako moraš da platiš sve troškove kao da si boravio ceo period, i idu penali u iznosu od 2-3 kirije.

8. Postoje neka posebna kategorija "monthly apartments" za ove što hoće kratkoročno da borave, ali to je retko veoma. Sistem je u srži dizajniran za dugoročno izdavanje.

9. Da sažmemo, ako rentaš stan od 1k evra, početni troškovi su ti jedno 5 hiljada (prva renta, kapara (možda i dve), trošak agenciji, trošak osiguravajućoj kući itd. Posle opremaš stan, to već zavisi šta ćeš i kako ćeš.

Eto, moraš da imaš dosta para spremno kad se seliš, da bi posle mogao da uživaš što cveta cveće svuda i svi su beskrajno sretni.
Svaka cast na strpljenju i detaljnom objašnjenju, ali mislim da ce sad da krene banalizovanje napisanog.
 
Sada prelistao malo oglase za Borču. Mogu samo da kažem da teško onome ko traži stan za kupovinu. Nikad manje stanova na prodaju u Borči, veći deo ponude su prizemlja, potkrovlja i nešto nadograđeno nelegalizovano. Ono što je normalno već davno prelazi 2k i više, a ne verujem da će brojne zgradurine koje trenutno rade oboriti cenu kroz povećanje ponude. Mada za one koji traze krov nad glavom kontam da je dobar trenutak uvek, ne vredi čekati.
 
Vrh