Šta je novo?

Cene nekretnina

Evo pitanje. Da li bi voleo da ti deca žive u ovom sistemu?

Mislim da ovaj sistem ima pozitivnih i negativnih aspekata. Možda više negativnih nego pozitivnih, ali vremenom sve više gledam šovinizam zapadnjaka prema imigrantima, i možda ipak ne bih voleo da mi dete odrasta u njihovom sistemu, znajući koliki su ksenofobi.

Mislim i da će doći uskoro vreme kada će radikalizam prema imigrantima da poraste do neslućenih razmera, i ne bih voleo da se nađem u sred svega toga kod njih.
 
Kao što rekoh, spekulacija. Kamata koju plaća mora da bude manja od inflacije da bi to bila istina. Isto tako cena nekretnine mora da prati inflaciju da bi to bilo tačno. Poznanik je kupio 2009 stan i prodao ga 2018 sa gubitkom.

U pravu si, ali iskustvo pokazuje da trenutni monetarni sistem preferira da pali štampariju nego da se obračunava sa krizama. Ljudi su samo vremenom počeli to sve više da kapiraju.
 
Pare gube vrednost, kroz 30 godina rata kredita od 600 eur ce biti kao danas rata od 200 eura.

Veoma retko se desava da cene nekretnina padaju, a jos redje da padaju dugorocno.
Pa nećeš ceo kredit da plaćaš tek za 30 godina, plaćaš ga i danas. Kamatu uvek plaćaš na ceo dug, svaki mesec, svake godine.

To za cene se slažem, većinu vremena rastu, ali nije bitno šta je većinu vremena, nego šta se desi nakon što kupiš, tj. ne prodaš.
 
Zašto bi neko planirao život ovde? Mladi pulen sa 27 godina i 3 godine iskustva bez zaledjine? Realno nema šanse nikad da skupi novac za stan.
Ljudi koji su se dobro snasli u Srbiji, nemaju potrebe da odlaze u inostranstvo, ali 40-ogodisnjak, podstanar sa platom od 700-800 evra, bez ikakve sanse da ikada dodje do nekretnine u Beogradu, nema nikakvog razloga da ostane u zemlji. Pa onda neka na njegovo radno mesto dodju radnici iz Sri Lanke, Gane i Venecuele, kojima ce srpska plata biti dovoljna. To je perspektiva Srbije i njenog trzista nekretnina.
 
Poslednja izmena:
Pa nećeš ceo kredit da plaćaš tek za 30 godina, plaćaš ga i danas. Kamatu uvek plaćaš na ceo dug, svaki mesec, svake godine.

To za cene se slažem, većinu vremena rastu, ali nije bitno šta je većinu vremena, nego šta se desi nakon što kupiš, tj. ne prodaš.
Pa neces ali vec kroz 10 godina ce ti odnos plate i kredita pasti procentualno, a odnos kirija i plate tesko.
 
Nije problem potražnja, koliko je problem odsustvo bilo kakve želje da se proda. Svako koga znam da je kupio i želi da kupi veći stan zbog dece kaže da mu ne pada na pamet da prodaje manji stan, nego lepo uzmu kredit za veći i izdaju manji. Neki čak ni ne izdaju, samo stoji tako prazan, ko zna za šta.

Meni je logično kad ti treba veći stan da ovaj manji prodaš i doplatiš za veći, ali eto, bolesna smo nacija. Tako kinezi kupuju i za unuke, pa imaju gradove duhova. I posle se pitamo što nema dovoljno stanova u ponudi? Jer je cela jedna generacija rešila da j*** mlade ljude i da im ne dozvoli da mogu da kupe svoj stan, eto zašto.
LOL, pa ta današnja deca tinejdžerskog uzrasta (zbog kojih ti je uostalom i potreban veći stan) za samo 10-15 godina više neće biti deca, već odrasli ljudi koji će možda i sami imati decu. Pošto shvataš da je mladim ljudima teško da kupe stan (a svi pokazatelji govore da će biti još teže u budućnosti), onda shvataš da je jedino logično da dok si još uvek u produktivnim godinama tu decu obezbediš, odnosno da finansiraš njihovo obrazovanje i da im obezbediš makar taj početni stan iz koga mogu da zasnivaju svoju porodicu. A u medjuvremeu te stanove izdaješ, svakako neće propasti. Ovako razmišlja 99% ljudi i ne vidim ništa nelogično u tome.
 
Šta ćeš, to je zato što monetarna politika aktivno favorizuje inflaciju, dok istovremeno čini sve da spreči deflaciju. Ovo stvara asimetričan svet u kome je rast cena sistemska norma, a deflacija se tretira kao bolest. @Boža M je bio generalno u pravu kad smo diskutovali oko zlatnog standarda, sistem bi bio generalno dosta "podnošljiviji" da jezičak između inflacije-deflacije može da se ljulja mnogo uravnoteženije. Ako je cena hleba danas 50rsd, šanse da će kroz 10 godina biti 60,70, pa i više su ogromne - ne zato što hleb objektivno vredi više, već zato što nominalni novac vredi manje. Što je u suštini smor, ali: niko nije rekao da će biti fer.

Zanimljivo je doduše kad posmatram kako su me odgajali da živim unutar svojih mogućnosti, da se ne zadužujem itd, a živimo u sistemu gde novac nema "unutrašnju disciplinu", da tako kažem, jer se sve više oslanjamo na veru da će inflacija "odraditi posao" i izbrisati dug kroz vreme. Još malo pa perpetum mobile: rast kirije → pokriva se rata → raste vrednost stana → veći equity → novi kredit → nova imovina.

Ako nemaš "leverage" onda si za žaljenje sinaaak.
 
Priča je krenula od toga da je jedan od uzroka velike razlike u cenama nekretnina burazerski kapitalizam. Na komentare da bi ukidanjem takvog sistema ili svođenjem na zapadni nivo to dovelo do nivelacije cena (Beograd bi pojeftinio, ostatak Srbije poskupeo), ti si u svom stilu počeo da pišeš da su ljudi delulu.

Sad tražiš korake. Znači vidiš da je moguće ali tražiš da ti neko na forumu da rešenje. I to hoćeš sve ili ništa.

Evo pokušaću da objasnim pa možda čak i ti uspeš da razumeš.

Tu sada gde ti živiš, u blizini je KBC Bežanijska Kosa. Kada je izgrađena to je bila teška periferija i pustara. Vremenom to dovede da postane premijum lokacija.
Gde je Harper Sloan bolnica u slučaju našeg društva odlučuje isključivo država.
Tako može da se posmatra svaki evro koji država potroši.

U Batajnici (Batajnički drum, na pola puta između Galenike i Batajnice) je država kada joj je bilo jako potrebno izgradila bolnicu (Kovid). Sad ta zgrada stoji prazna. U isto vreme ima gomila bolnica i klinika po gradu sa neuslovnim zgradama. Država /ministarstvo nema snagu/volju da ih prebaci. Gde se gradi nova Tiršova?

A lokacija je savršena, 15min od Novog Beograda (ili bar tako ljudi pišu), prevoz savršen.

Geografski, ETF, FDU, priča se o njihovim novim zgradama sad već skoro decenijama. Može i u tu Batajnicu, a može i na levu obalu Dunava. Ili ne može?

Koliko je porastao broj stanovnika u Batajnici u poslednjih 40 godina? Koliko je izgrađeno novih državnih vrtića? U Batajnici 0, u ostatku grada su se gradili. Isto važi i za škole. Znači sve političke odluke.

Na nivou Srbije, Batajnica može da bude bilo koji grad u odnosu na Beograd.
Pa je državna odluka da izgradi BNV, da gradi Expo, sutra da gradi metro...

Da li će se to promeniti? Neće, jer sa jedne strane otpor sistema prema bilo kakvoj promeni je prevelik, sa druge strane ni sami ljudi ne žele promene jer ne vide ništa loše u ovom sistemu (loša je samo njihova pozicija u tom sistemu).

To je kod rashodne strane (gde burazer odlučuju gde se troše pare).

Još veći problem su prihodi, jer da bi odlučivali gde se troši moraju da prikupe pare i da oni odlučuju. U Boru se bakar vadi 100 godina, iskopana vrednost je otišla negde drugde. U Lazarevcu, Kostolcu se kopa ugalj desetinama godina, vrednost odlazi negde drugde.
Kladovo proizvodi milijardu evra struje godišnje, vrednost odlazi negde drugde.

Primera je bezbroj. Da li će se nešto promeniti? Naravno da ne. Ali nema potrebe da neko prosipa teorije kako je stanje ovakvo kakvo je samo od sebe, i da ne postoji opipljivi uzrok i posledica.
Ne vidim sta je to 'burazerski kapitalizam' u svemu navedenom.

Tebi je kod postavljanja institucija valjda cilj i da zadovoljis potrebe postojecih stanovnika, ne samo da podstices selidve na periferiju. Ako gradis novu Tirsovu, da li ces je uciniti dostupnijim gradjanima Batajnice i NBG, a nedostupnijim ostatku BG-a ili ces je napraviti tako da maksimizujes broj gradjana kojima je bliza?

Ako imas zgrade fakulteta koje vec funkcionisu (i koje nisu tu postavljene za vreme 'burazerskog kapitalizma' nego u nekom dosta drugacijem sistemu), da li ces ih mrdatti preko Dunava samo eto, da bi mogao da kazes da nije sve u centru iako bi zapravo otezao zivot vise ljudi nego sto bi ga olaksao.

I to sve nema veze sa 'burazerskim kapitalizmom' vec sa maksimalnim iskoriscenjem ogranicenih resursa.

"Burazerski kapitalizam" je samo neka magicna rec, eto gradila bi se opera u Borci samo da nema tih burazera koji iz ne znam kog razloga to sprecavaju.
 
Ljudi koji su se dobro snasli u Srbiji, nemaju potrebe da odlaze u inostranstvo, ali 40-o godisnjak, podstanar sa platom od 700-800 evra, bez ikakve sanse da ikada dodje do nekretnine u Beogradu, nema nikakvog razloga da ostane u zemlji. Pa onda neka na njegovo radno mesto dodju radnici iz Sri Lanke, Gane i Venecuele, kojima ce srpska plata biti dovoljna. To je perspektiva Srbije i njenog trzista nekretnina.
Daj ne zezaj. Šta zapravo znači snašli? To prvo da razjasnimo.
- do 800e prima 80% Srbije.
- prosečnu platu ima nekoliko % stanovništva
- više od 1300e ima 5-6% ljudi računajući i Ruse
-90+% štednih naloga ima do 500e
Sitni biznisi se zatvaraju zbog fiskalnih i parafiskalnih nameta progresivno svakog kvartala.
80% Beogradjana sastavlja kraj sa krajem. Ostatak Srbije isto.
To snašao se bi u većini zemalja bilo procesuirano zakonski.
Ako tržište nekretnina zavisi od manje od 0,2% ljudi koji su se snašli, gastarbajtera i crnog novca i prekomernog zaduživanja onda je to tržište bajka, mit.
 
Poslednja izmena:
Iskreno, jako bih voleo da nas rokne neka kriza, da svi ovi sto slusaju youtube finansijske savetnike kako trebaju da imaju kredite na 5 stanova i da se oni od izdavanja pokriju, da sve to ode u k*****.

burn.gif
 
Iskreno, jako bih voleo da nas rokne neka kriza, da svi ovi sto slusaju youtube finansijske savetnike kako trebaju da imaju kredite na 5 stanova i da se oni od izdavanja pokriju, da sve to ode u k*****.

Pogledajte prilog 245753
Kriza se i dešavaju kada su takvi najglasniji. Kada se nešto smatra nepogrešivim ulaganjem duže vreme. Dovoljno da udje dosta para. Mi smo pri kraju tog nekog ciklusa. Ubosti godinu je teško ali 1% krediti daju odgovor. Održaće se ovo stanje još jedno 2 godine.

A za internet stručnjake. Gde su bili 2014 godine da savetuju kupovinu nekretnina? Gde su bili 1% krediti? Nema ih kada je idealno za kupovinu 🙂. Državni subvencionisani krediti nalik ovim od 1% su uvedeni 2006 a ukinuti 2014 kada je bilo dno tržišta nekretnina. Neće država da te finansira da zaradiš od porasta vrednosti. Država ti ne misli dobro. Nije ti država mama i tata.
 
Poslednja izmena:
Daj ne zezaj. Šta zapravo znači snašli? To prvo da razjasnimo.
- do 800e prima 80% Srbije.
- prosečnu platu ima nekoliko % stanovništva
- više od 1300e ima 5-6% ljudi računajući i Ruse
-90+% štednih naloga ima do 500e
Sitni biznisi se zatvaraju zbog fiskalnih i parafiskalnih nameta
80% Beogradjana sastavlja kraj sa krajem. Ostatak Srbije isto.
To snašao se bi u većini zemalja bilo procesuirano zakonski.
Ako tržište nekretnina zavisi od manje od 0,2% ljudi koji su se snašli, gastarbajtera i crnog novca i prekomernog zaduživanja onda je to tržište bajka, mit.
Slazem se da je ekonomska situacija u Srbiji katastrofalna, iako neki na ovoj temi tako ne misle.
Kao potencijalne kupce nekretnina (van nasledstva) smatram one sa platom 2000 evra plus. Ne znam koliko takvih ima zvanicno u BG.
 
Slazem se da je ekonomska situacija u Srbiji katastrofalna, iako neki na ovoj temi tako ne misle.
Kao potencijalne kupce nekretnina (van nasledstva) smatram one sa platom 2000 evra plus. Ne znam koliko takvih ima zvanicno u BG.
1. Koliko ljudi zarađuje preko 2000 eur mesečno? (ako pitaš @Salev85, verovatno ne više od 2%)
2. Koliko ljudi učestvuje na tržištu kupoprodaje nepokretnosti?
Uporedi vrednosti pod 1) i 2) i shvatićeš da ti je metodologija pogrešna
 
Uh brt, ne znam šta bih ti rekao na ovu statistiku...
Nema šta da kažeš. To je zvanično. Sad što mi živimo u bablu i ne vidimo neku babu što radi 6 dana nedeljno u trafici po smenama za 35-40k rsd i vraća deo para na ruke to je naš problem.
Isto kao sa devojkama, zenama. 100 prosečnih prodje i niko ih ne primeti a jednu lepoticu svi.
Isto kao sa automobilima. Ima ih na stotine hiljada na periferiji ali niko ih ne primećuje. Primete samo dzipove po centru.
 
Poslednja izmena:
Prosecna plata u Srbiji je januara 2025. bila 107k rsd, maja 2025. isto toliko. Jos ne mozemo da mrdnemo od 920 evra, Inace, plata je niza u odnosu na april kad je bilo manje radnih dana.
Recimo proslog januara je plata bila 96k, a maja 100k.
Obecavaju plate od 1000e krajem 2025, 1200 evra krajem 2026, 1400 krajem 2027, a mi pola godine ne mozemo da dignemo platu ni za 5 evra. Sto su rasle plate, rasle su. Jos samo fali da dinar padne u odnosu na evro (recimo strane direktne investicije su pale skoro 70%), i eto nam i nominalnog pada plata u evrima.
 
Poslednja izmena:
Ne vidim sta je to 'burazerski kapitalizam' u svemu navedenom.

Tebi je kod postavljanja institucija valjda cilj i da zadovoljis potrebe postojecih stanovnika, ne samo da podstices selidve na periferiju. Ako gradis novu Tirsovu, da li ces je uciniti dostupnijim gradjanima Batajnice i NBG, a nedostupnijim ostatku BG-a ili ces je napraviti tako da maksimizujes broj gradjana kojima je bliza?

Ako imas zgrade fakulteta koje vec funkcionisu (i koje nisu tu postavljene za vreme 'burazerskog kapitalizma' nego u nekom dosta drugacijem sistemu), da li ces ih mrdatti preko Dunava samo eto, da bi mogao da kazes da nije sve u centru iako bi zapravo otezao zivot vise ljudi nego sto bi ga olaksao.

I to sve nema veze sa 'burazerskim kapitalizmom' vec sa maksimalnim iskoriscenjem ogranicenih resursa.

"Burazerski kapitalizam" je samo neka magicna rec, eto gradila bi se opera u Borci samo da nema tih burazera koji iz ne znam kog razloga to sprecavaju.
Zovi ga kako hoćeš, poenta je ista.

Postojeće zgrade nisu dovoljne, neki ih nemaju a nekima trebaju dodatni kapaciteti.

Maksimizovanje broja građana kojima je blizu. Čudna reč za centralizaciju.
I onda je iz razloga "maksimizacije" Ustavni Sud na početku Bulevara. Ili SMATSA na Terazijama?

Što se bolnica tiče, neke (većina) su pravljene da opsluže celu Srbiju. Sa izmeštanjem železničke I autobuske stanice, postojeće lokacije nemaju istu lokacijsku vrednost. A menjanjem saobraćajnih navika (prešlo se u potpunosti na automobilski prevoz) te lokacije su postale još nepristupačnije zbog nedostakta parkinga.

Gde će se graditi Opera je isključivo burazerska odluka. Može biti u Borči, može biti na NBG, može biti u BNV, može biti na Trgu, a može biti i u bilo kom drugom gradu u Srbiji. I gde god da se izgradi, podići će vrednost i kvalitet života okruženja.

Videti šta je Arena uradila za kraj oko nje.
 
Kako ne razumes? Apsolutno ima veze sa temom. Jedes biftek, a drugima pricas kako je dobar klot pasulj. Jako je bitno iz koje perspektive se daju koji komentari. Ne moze neko ko ima vise stanova na dobrim lokacijama da nam prica kako je super u Batajnici i Borci i da time treba ljudi da budu prezadovoljni.
Ali koja druga opcija ti ostaje? Da ti neko pokloni par stanova na lokacijama koje hoces?
Sve su to mesta na kojima zive ljudi.
Ispada da 2 miliona ljudi koji zive u drugim gradovima koji nisu Bg vode rudarski zivot. Problem je u tvojim standardima i mogucnostima koje imas.
Za to sto hoces moras da se boris ako znas, ako ne znas, pa nije niciji zadatak da ti to omoguci.
Nema niceg loseg u zivotu u bilo kojem drugom gradu blizu Bg, toliki ljudi zive tamo.
 
Koliki je procenat?
Daleko manji broj ljudi statistički zarađuje 2000 eur nego što kupuje stanove. Dakle hipoteza da je tržište otvoreno samo za 2k+ ekipu ne stoji. E sad, ne verujem da postoji statistika na osnovu koje se vidi da li je neko nasledio novac, ili je dobio putem ugovora o poklonu ili recimo neko prima alimentaciju i drugu vrstu novčanih davanja koje se spadaju u zaradu. Trziste je dublje nego sto se ovde predstavlja, nije da par procenata istih ljudi kupuje sve stanove u Beogradu.
 
RGZ izveštaj kaže da se oko 25% stanova prodaje na kredit, znači ta domaćinstva moraju biti kreditno sposobna. Pravilnije je gledati ukupne prihode domaćinstava nego plate. Mali je broj ljudi sa preko 2k platom, ali mnogo je veći broj onih koji kombinovano imaju 2k ili više.
 
Najrazvijenije zemlje sveta su uglavnom decentralizovane, pocevsi od SAD-a (50 drzava), pa do Svajcarske (26 kantona) ili Norveske (15 administrativnih regija) ili Austrije (federacija 9 drzava / pokrajina) ili Nemacke (16 drzava/pokrajina).

Evo ti i grafikona koji pokazuje koje zemlje su koliko decentralizovane, pa ti te podatke smao upari sa njihovim GDP per capita i sl i nadji medjuzavisnosti ;)

Pogledajte prilog 245735

Ok, imamo i mi okruge, ali da li se nasi okruzi pitaju za bilo sta? Mislim da nemaju ingerencije da organizuju ni lokalni vasar.

Kod nas se sav novac sliva u Beograd i trosi u Beogradu, za Expo se trose milijarde, a za sirotinju u unutrasnjosti se da 50 miliona EUR subvencija stranim firmama gde bi nasi u pelenama motali kablove. Bas je to politika koja podrzava ravnomerni razvoj, kad bismo se salili.

Mislim, ne znam, mozda ja gresim. Zasto nas ti ne prosvetlis svojim genijalnim predlogom kako da resimo problem neravnomernog regionalnog razvoja?
I Ukrajina je decentralizovana, pa je pre rata bila siromašna i maksimalno korumpirana.
 
Vrh