Šta je novo?

Cene nekretnina

Preterivanje ali ko zna.

Da stavimo stvari u perspektivu kod nas od 2,3m zaposlenih 600k radi u javnom sektoru, to je oko 26%. U Nemačkoj je taj broj oko 11% na dosta bogatiju zemlju. Rumunija 1.25 m u javnom sektoru na 8m zaposlenih. U Hrvatskoj na 1,7m zaposlenih 300k radi u javnom sektoru. Bugarska je slična nama.
 
Preterivanje ali ko zna.

Da stavimo stvari u perspektivu kod nas od 2,3m zaposlenih 600k radi u javnom sektoru, to je oko 26%. U Nemačkoj je taj broj oko 11% na dosta bogatiju zemlju. Rumunija 1.25 m u javnom sektoru na 8m zaposlenih. U Hrvatskoj na 1,7m zaposlenih 300k radi u javnom sektoru. Bugarska je slična nama.
Kakva smatras da je veza izmedju potencijalne migracije i broja zaposlenih u javnom sektoru??
 
Preterivanje ali ko zna.

Da stavimo stvari u perspektivu kod nas od 2,3m zaposlenih 600k radi u javnom sektoru, to je oko 26%. U Nemačkoj je taj broj oko 11% na dosta bogatiju zemlju. Rumunija 1.25 m u javnom sektoru na 8m zaposlenih. U Hrvatskoj na 1,7m zaposlenih 300k radi u javnom sektoru. Bugarska je slična nama.
Odlicna statistika koja pokazuje koliko parazita imamo.
 
Tu je pretpostavka da je svaki zaposlen u javnom sektoru neproduktivan, sto jednostavno nije tacno.
Pola godine ne mogu da osposobe Registar Cena Nepokretnosti (pre toga pola godine kasnili sa unosom). Koliko bi ti u tvojoj firmi trpeo da ti neki feature toliko dugo ne radi?
 
Tu je pretpostavka da je svaki zaposlen u javnom sektoru neproduktivan, sto jednostavno nije tacno.
Naravno, nisam to ni rekao izvukao si zaključak bezveze ali treba postaviti pitanje da li nam treba toliko zaposlenih u javnom sektoru kada je u razvijenim državama ta brojka dosta manja? Treba da postavimo pitanje i koliko ima neproduktivnih, a koliko i onih koji samo primaju platu, a ne znaju ni gde su zaposleni.

edit: a da ne pričam da kada bi se oslobodili 100-200k parazita i neproduktivnih da bi ostvarili mogućnost za veće plate u zdravstvu i drugim bitnim javnim granama bez da se pomučimo. Uvozimo migrante, a bar 150k ljudi nam visi u vazduhu koji bi i da ostanu sutra bez tih primanja relativno lako našli posao makar i za minimalac.
 
Poslednja izmena:
Naravno, nisam to ni rekao izvukao si zaključak bezveze ali treba postaviti pitanje da li nam treba toliko zaposlenih u javnom sektoru kada je u razvijenim državama ta brojka dosta manja? Treba da postavimo pitanje i koliko ima neproduktivnih, a koliko i onih koji samo primaju platu, a ne znaju ni gde su zaposleni.

bukvalno svakog ko znam da radi u javnom sektoru, a da se cima, ce ti reci ono, da se 10% cima jer zeli, 10% cima ponekad ako mora, ostatak dzabelebari

edit: i sto je najjace, svaka vlast koja je dolazila je povecavala javni sektor svojim ljudima a zemlja se smanjivala haha
 
bukvalno svakog ko znam da radi u javnom sektoru, a da se cima, ce ti reci ono, da se 10% cima jer zeli, 10% cima ponekad ako mora, ostatak dzabelebari

edit: i sto je najjace, svaka vlast koja je dolazila je povecavala javni sektor svojim ljudima a zemlja se smanjivala haha
Znam i Ja zato i kažem i rekao sam u predhodnim postovima da je kupovina glasova višedecenijski problem. Svaka vlast samo doda nove ljude, a nijedna nije smanjivala.
 
Aerodrom u Sofiji opsluzio u 2024. 7.8 miliona putnika, Nikola Tesla u Beogradu 8.4 milona, a Tirana 10.7 milona...
Mozda dijaspora vise leti iz Zapadne Evrope jer su Sofija i Tirana dalje za voznju automobilom ali sa druge strane sigurno da ima tu i poslovnih putovanja i turista.

Ne bih se drzao samo prosecne plate... Treba ici po sektorima i analizirati...
 
bukvalno svakog ko znam da radi u javnom sektoru, a da se cima, ce ti reci ono, da se 10% cima jer zeli, 10% cima ponekad ako mora, ostatak dzabelebari

edit: i sto je najjace, svaka vlast koja je dolazila je povecavala javni sektor svojim ljudima a zemlja se smanjivala haha
Znam i Ja zato i kažem i rekao sam u predhodnim postovima da je kupovina glasova višedecenijski problem. Svaka vlast samo doda nove ljude, a nijedna nije smanjivala.

Zapravo, broj zaposlenih u javnom sektoru se od 2015 blago smanjio (635k vs 614k), dok je u istom periodu ukupan broj zaposlenih dosta skocio (1900k vs 2300k). Za ranije godine ne mogu da nadjem podatke (https://data.stat.gov.rs/Home/Result/240203?languageCode=sr-Latn i https://data.stat.gov.rs/Home/Result/24021103?languageCode=sr-Latn).
 
Aerodrom u Sofiji opsluzio u 2024. 7.8 miliona putnika, Nikola Tesla u Beogradu 8.4 milona, a Tirana 10.7 milona...
Mozda dijaspora vise leti iz Zapadne Evrope jer su Sofija i Tirana dalje za voznju automobilom ali sa druge strane sigurno da ima tu i poslovnih putovanja i turista.

Ne bih se drzao samo prosecne plate... Treba ici po sektorima i analizirati...
možeš seći i analizovati po svim sektorima opet to neće ništa da promeni cene stanova u Beogradu. Jednostavno shvati drugo tržište i druga pravila koliko god se činila nelogična. Možeš da ih prihvatiš ili ne.
 
da, interesanto, bio je pad do korone, pa opet pocelo da raste.
ali opet su razlike mizerne
 
da, interesanto, bio je pad do korone, pa opet pocelo da raste.
ali opet su razlike mizerne
Pa pazi, kada ides u podkategorije, najveci gubitak imas u javnim preduzecima, koja jesu mesta za uhlje*******ljenje stranackih kadrova. Zdravstvo zapravo ima vise zaposlenih nego 2015. a prosveta ima najmanji gubitak od ostalih grana (3k ljudi).
 
Evo primera radi jedan oglas za plac: https://www.halooglasi.com/nekretni...-cerska/5425645586437?kid=4&sid=1748942460185.
Vracar, 990k evra za 3.23 ara placa. Ako cene placa ulazi 20% u cenu nekretnine, to znaci da bi ovde cena svih stanova kad bi se izgradili trebalo da iznosi oko 5M evra.
Plac od 3.23 ara, to je oko 300m2 povrsine po nivou, i recimo da su od toga 250m2 stambene povrsine po nivou koje se mogu prodati. Na 6 nivoa to je 1500m2 stambene povrsine * 4k evra za novogradnju na Vracaru to je 6m evra. Nek je cena izgradnje 800 e/m2, za ovih 1.500m2 to je 1.200.000 evra. Znaci, plac + troskovi izgradnje su 2.2M evra, a prihodi od prodaje 6M evra. Razlika je 3.9M evra. Ko uzima tu razliku, tj. koliko od toga uzima drzava za PDV i takse, a koliko investitor kao profit? I tu ne racunam garaze i to sto se stan kasnije proda i po vecoj ceni zbog inflacije. Ali bukvalno izgleda da drzava i investitor uzmu 2/3 vrednosti projekta za sebe.
Prvo se gleda stepen zauzetosti na samoj parceli, pa onda mogući stepen izgradjenosti. Na osnovu toga Investitori kada saznaju šta mogu da prave ulaze u analize.
Izgradnja podrazumeva svašta, od menadzmenta(project manager, site manager, šef gradilišta itd...)projekata, IDR, PGD, PZI, separate izmena, pa na kraju i PIO. Tehnički prijem ili komisija za tehnički prijem, stručni Nadzor se plaća, koordinator za bzr, lica bzr, gradilišni kontejneri, troškovi struje, vode itd...
Pa onda imamo same radove, njihov kvalitet i klasu ugradjenih elemenata.
Priključci, taksa za uredjenje gradjevinskog zemljišta, ne znam tačno koliko se kreće ali mislim da je preko 100eur po m2(zavisi da li se odjendaput plaća ili u ratama).
Pa potrebni avansi Izvodjačima koji neki nabavljaju od banke pa i tu uračunati proviziju banke. Advokat, portir, iznajmljivanje ograde za gradilište itd...
Agencija za reklamiranje, sajt i ažuriranje sajta itd...
Sve zavisi kako se dogovori i vodi Investitor i GI- glavni Izvodjač svoje gradilište.
Trebaju svi radnici biti prijavljeni, osiguranja za posao se plaćaju.
Da li se uzima rabat i dobro dogovoreno sa stovarištem zbog dugogodišnje saradnje, odakle se uzima materijal, da li su radnici sa potrebnim kvalifikacijama.
Ne može se generalizovati da je to 800eur po m2.
Prvi put, pohotovo ako neko hoće da ispoštuje sva pravila i zakone(a i za to treba da se unajmi neko ko sve to zna) može biti i u minusu.
Evo verovatno neko zna koliko je neko potrošio na kuću kada ju je gradio, pa da uporedimo više običnih ljudi koji su izgradili kuću i koliko se kod njih razlikuje potrošenih eur/m2.
 
Trenutno, samo kineskih gradova koji su u vecem balonu imas vise od 10. I to su samo nekretnine, da ne ulazimo u berzu, blokchain, NFT-eve, razne kolekcionarske nise itd.
Mislio sam da je logično da isključivo pričamo o tržištu nekretnina.

Ako gledamo svaki NFT i svaki memecoin kao poseban balon, i poredimo sa cenama nekretnina u Beogradu - onda si u pravu i verovatno ih ima preko 50 koji su iracionalniji.

Mada izleda da se svakako slažemo da je prikladno porediti stan od 4000/kvm u Mirijevu sa AI generisanim slikama majmuna.
 
možeš seći i analizovati po svim sektorima opet to neće ništa da promeni cene stanova u Beogradu. Jednostavno shvati drugo tržište i druga pravila koliko god se činila nelogična. Možeš da ih prihvatiš ili ne.
Meni ne smetaju visoke cene u Beogadu vec sta dobijam za taj novac ? Mnogo vise me zanima infrastuktura na 50km od Beograda. Hocu kucu, pored sume, plac od bar 30ari, pozeljno 50+ da ima na par km najdalje voz koji ide redovno i stize do centra BG-a za 30 minuta i da onda mogu da udjem u prevoz i za dodatnih 10-15 minuta stignem na odrediste. Znaci 45 minuta total do sireg centra Beograda. Ne zanima me sto ima auto-put ili magistralni putevi, hocu zeleznicu, pijacu vodu, ako moze gas, Internet nije vise problem, moze i kanalizacija ali i septicka moze da odradi posao.

Nek ide kvadrat i na 20k EUR jednostavno, za moju dinamiku i prohteve, BG mi ne odgovara.
 
Zapravo, broj zaposlenih u javnom sektoru se od 2015 blago smanjio (635k vs 614k), dok je u istom periodu ukupan broj zaposlenih dosta skocio (1900k vs 2300k). Za ranije godine ne mogu da nadjem podatke (https://data.stat.gov.rs/Home/Result/240203?languageCode=sr-Latn i https://data.stat.gov.rs/Home/Result/24021103?languageCode=sr-Latn).
Negde 2015 koliko se secam je bila na snazi mera smanjivanja i ogranicavanja plata u javnom sektoru sto je dovelo do toga da su ga neki napustali te ne verujem da je smanjivanje broja doslo od strane vlasti (ako ista ova im je bar smanjila zaradu ali je problem sto je smanjila i kome treba i kome ne treba). I dalje ne menja cinjenicu da je broj dosta velik nepotrebno, a to utice i na poslovnu klimu. Da ti sada dobijes 10 ljudi u firmi koje moras da platis da li bi im dao od svoje plate ili bi podigao cenu usluga i nove obavezne proizvode?
 
Prvo se gleda stepen zauzetosti na samoj parceli, pa onda mogući stepen izgradjenosti. Na osnovu toga Investitori kada saznaju šta mogu da prave ulaze u analize.
Izgradnja podrazumeva svašta, od menadzmenta(project manager, site manager, šef gradilišta itd...)projekata, IDR, PGD, PZI, separate izmena, pa na kraju i PIO. Tehnički prijem ili komisija za tehnički prijem, stručni Nadzor se plaća, koordinator za bzr, lica bzr, gradilišni kontejneri, troškovi struje, vode itd...
Pa onda imamo same radove, njihov kvalitet i klasu ugradjenih elemenata.
Priključci, taksa za uredjenje gradjevinskog zemljišta, ne znam tačno koliko se kreće ali mislim da je preko 100eur po m2(zavisi da li se odjendaput plaća ili u ratama).
Pa potrebni avansi Izvodjačima koji neki nabavljaju od banke pa i tu uračunati proviziju banke. Advokat, portir, iznajmljivanje ograde za gradilište itd...
Agencija za reklamiranje, sajt i ažuriranje sajta itd...
Sve zavisi kako se dogovori i vodi Investitor i GI- glavni Izvodjač svoje gradilište.
Trebaju svi radnici biti prijavljeni, osiguranja za posao se plaćaju.
Da li se uzima rabat i dobro dogovoreno sa stovarištem zbog dugogodišnje saradnje, odakle se uzima materijal, da li su radnici sa potrebnim kvalifikacijama.
Ne može se generalizovati da je to 800eur po m2.
Prvi put, pohotovo ako neko hoće da ispoštuje sva pravila i zakone(a i za to treba da se unajmi neko ko sve to zna) može biti i u minusu.
Evo verovatno neko zna koliko je neko potrošio na kuću kada ju je gradio, pa da uporedimo više običnih ljudi koji su izgradili kuću i koliko se kod njih razlikuje potrošenih eur/m2.
Ne mozes uporedjivati izgradnju kuce i zgrade.
Kao prvo, zato sto kod zgrade imas ekonomiju obima, izgradnja svega je jeftinije po kvadratu.
Kao drugo, ti kad gradis kucu ti obicno nisi investitor i obicno se ne razumes u radove, nego angazujes firmu koja gradi kucu, pa joj placas, tako da tvoj trosak izgradnje kuce nije trosak izgradnje, nego je bukvalno trosak kupovine kuce od firme koja gradi po tvojim zeljama, pri cemu je ta firma u to uracunala svoju zaradu.
Kao trece, kako Bugari mogu da naprave zgradu da prodajna cena bude 1.300 evra, i da se tu svi ugrade, i prodavac placa i radnici i da se plate troskovi materijala, i investitor da zaradi, i drzava da uzme svoj deo? Tako da nije realno da cena m2 kosta vise od 1.000 evra po m2, osim ako nije ektra premium delux. Realna cena je verovatno max 800-900 evra za nesto sto je lux, a 500-600 za neki standard kao sto se grade neke ruzne grade na periferiji.

Pa cak i u Leskovcu imamo novogradnju za 1.100 evra koja izgleda sasvim pristojno:
1748963017110.png


Koliko bi ovakva zgrada kostala u Beogradu? I ako za tih 1.100 evra investitor ima racunicu da kupi plac, materijal, radnike, takse i da zaradi, koliko onda iznosi cena izgradnje? Opet dolazimo do toga da neko pumpa cene i masno se ugradjuje u cene.

Evo, ti si u prici. Ako m2 kosta 4.000 evra, cena zemljista je 20%, tj. 800 evra, koji deo od toga su troskovi izgradnje, koliko uzme investitor kao profit, a koji deo drzava? Zamolio bih te odgovoris kratko i jasno, bez uvijanja. Znam da vrednosti zavise, ali se sigurno zna neki okvir.

Po mojoj racunici je tipa 20% zemljiste, 20% sami troskovi izgradnje 10-20% takse, ostalih 40-50% za investitora. Plus, ako se uzme u obzir da investitor troskove izgradnje pokriva iz kupovine tokom izgradnje, ili da plac u nekim slucajevima uopste nije ni kupio nego dobio nekom muckom, profit na ulozeni kapital je dosta veliki. Cak i kad ima kompenzacije izvodjacu radova, to ne menja mnogo racunicu, to samo znaci da se deo profita potencijalno prelije na izvodjaca radova, ali sam profit cini 40-50% ukupne cene. Ispravi me ako nisam u pravu i daj koje su brojke po tvom misljenju tacne.
 
Poslednja izmena:
Meni ne smetaju visoke cene u Beogadu vec sta dobijam za taj novac ? Mnogo vise me zanima infrastuktura na 50km od Beograda. Hocu kucu, pored sume, plac od bar 30ari, pozeljno 50+ da ima na par km najdalje voz koji ide redovno i stize do centra BG-a za 30 minuta i da onda mogu da udjem u prevoz i za dodatnih 10-15 minuta stignem na odrediste. Znaci 45 minuta total do sireg centra Beograda. Ne zanima me sto ima auto-put ili magistralni putevi, hocu zeleznicu, pijacu vodu, ako moze gas, Internet nije vise problem, moze i kanalizacija ali i septicka moze da odradi posao.

Nek ide kvadrat i na 20k EUR jednostavno, za moju dinamiku i prohteve, BG mi ne odgovara.
Onda Chiki begaj u Pazovu, blizu Bgu, sve imaju, a dosta jeftinije nego Bg
 
Koliko bi ovakva zgrada kostala u Beogradu? I ako za tih 1.100 evra investitor ima racunicu da kupi plac, materijal, radnike, takse i da zaradi, koliko onda iznosi cena izgradnje? Opet dolazimo do toga da neko pumpa cene i masno se ugradjuje u cene.

Koja je cena zemljišta u Beogradu, a koja u Leskovcu? Ne vidim poentu raspravljati o ovome dok se te dve cifre ne konstatuju. Uzmi neki primer placa na NBG, koliko košta, i uporedi sa Leskovcem.
 
Vrh