Šta je novo?

Cene nekretnina

Ta foodora ti je dostava, kao cargo da ti donosi, dodatno te oderu i napumpaju cene pa nije dobar izvor da gledas cenu hrane.
Maxi mi se zgadio za meso kod nas. Jos nisam uzeo piletinu da nije bukvalno smrdela na pokvareno. Na kraju sam trazio da mi donesu neotpakovano veliko pakovanje pa sam tako uzimao, zamrznem.
Ovde jos nisam naleteo na smrdljivu piletinu, al jeste skuplja piletina nego kod nas. Sta ces, jedi vise junece.
 
Tačno, ali treba uzeti u obzir i prosečne plate tamo. Njima je tih 13 € za kilo otprilike kao nama 500 din, možda čak i manje kad se gleda kupovna moć. Kad bi im se cene hrane računale kao kod nas u odnosu na primanja, pola populacije bi gladovalo.
 
Pretekli nas i Crna Gora i Albanija, ostacemo crna rupa.
Oni za par godina ulaze u EU. Zato kažem, narednih nekoliko godina najviše će pokazati naš dalji put. Za početak prvo ovo oko NISa.
 
Poslednja izmena:
Tačno, ali treba uzeti u obzir i prosečne plate tamo. Njima je tih 13 € za kilo otprilike kao nama 500 din, možda čak i manje kad se gleda kupovna moć. Kad bi im se cene hrane računale kao kod nas u odnosu na primanja, pola populacije bi gladovalo.

Hoćeš reći da Šveđani imaju bolji standard od nas? Pa lepo, hvala na informaciji, ne sumnjam u to, ali pričali smo o ceni hrane i da li je ista ili jeftinija ili skuplja kod nas ili tamo a ne o njenoj relativnoj vrednosti u odnosu na platu i standard uopšte. Nekom je u Švedskoj klima toliko gadna i mračna da dzaba im sva junetina i preskupa piletina, neće otići tamo da žive, drugima sve smrdi u Srbiji. U proseku - sarma - eto.
 
Jel neko razmišljao šta će biti sa zgradama starim 70+ god u budućnosti i kako to igra ulogu na cene nekretnina?
Projektovani vek nekih zgrada je prošao, a o tome se ne priča. Čak nema ni uopštene provere stanja tih zgrada, ni nekog normativa...
 
Jel neko razmišljao šta će biti sa zgradama starim 70+ god u budućnosti i kako to igra ulogu na cene nekretnina?
Projektovani vek nekih zgrada je prošao, a o tome se ne priča. Čak nema ni uopštene provere stanja tih zgrada, ni nekog normativa...
Pa vec sada postoje daleko starije zgrade of 70 godina, ja zivim u zgradi staroj preko 90 godina. Ne postoji nikakav problem sa statikom, stabilnoscu, strukturom zgrade. Naravmo, odrzavanje je uvek problem ali imali smo srecu da nam opstina renovira fasadu, tako da je narednih par decenija ne ocekujem da ce biti nekih znacajnijih radova.
 
Pa vec sada postoje daleko starije zgrade of 70 godina, ja zivim u zgradi staroj preko 90 godina. Ne postoji nikakav problem sa statikom, stabilnoscu, strukturom zgrade. Naravmo, odrzavanje je uvek problem ali imali smo srecu da nam opstina renovira fasadu, tako da je narednih par decenija ne ocekujem da ce biti nekih znacajnijih radova.
Filip misli na instalacije, konstrukciju i armaturu, realno fasada ti je najmanji problem tu.
Mene pre zanimaju blokovi na NBGD kako ce ostareti nego stari grad, jer su zgrade u centru generalno masivnije dok su blokovi ipak gradjeni na drugaciji nacin.
 
Ta tema je tabu i medju ozbiljnim inženjerima. 😈
Screenshot 2025-10-20 at 22.40.48.png
 
Filip misli na instalacije, konstrukciju i armaturu, realno fasada ti je najmanji problem tu.
Mene pre zanimaju blokovi na NBGD kako ce ostareti nego stari grad, jer su zgrade u centru generalno masivnije dok su blokovi ipak gradjeni na drugaciji nacin.
Pricao je @enfario o gusanim cevima i zasto je nakon tog iskustva izabrao novogradnju.
 
Jel neko razmišljao šta će biti sa zgradama starim 70+ god u budućnosti i kako to igra ulogu na cene nekretnina?
Projektovani vek nekih zgrada je prošao, a o tome se ne priča. Čak nema ni uopštene provere stanja tih zgrada, ni nekog normativa...

Uzeo sam Novi Beograd za primer jer mislim da su tamo matore komunističke zgrade najrizicnije.

GPT:

Evo realne slike šta se danas zna i šta bi se desilo ako takva zgrada stoji još 40–60 godina (dakle ukupno 100–120 godina starosti).


---

🏗️ 1. Konstrukcija — armirani beton

Zgrade iz 1960-ih (blokovi 21, 22, 23, 45 itd.) rađene su prema tada važećim JUS standardima s veoma dobrim inženjerskim pristupom:

beton klase MB20–MB30 (danas C16/20 do C25/30),

armatura glatka, bez rebraste površine (što smanjuje prionjivost),

često tanji betonski pokrov nego što danas propisi zahtevaju.

Šta to znači danas:

Karbonatacija je do sada ušla u beton do dubine 2–3 cm, u mnogim objektima već do armature, što znači da je korozija počela.

Korozija armature je u ranim fazama u pločama i balkonima — tu se najčešće vidi “odlubljivanje” betona i rđa.

Stubovi i grede u unutrašnjosti još uvek su dobrog stanja (mali sadržaj CO₂ i vlage).


Prognoza:

Ako se ništa ne preduzme:

posle 100–120 godina (2060-2080) konstrukcija će početi da gubi nosivost lokalno — prvo ploče, pa stubovi na ivicama.
Ako se izvede sanacija i zaštita armature, vek se može produžiti na 150+ godina.



---

🧱 2. Zidovi i fasada

Zidovi su najčešće od šuplje opeke ili giter-bloka, sa malim slojem maltera i bez toplotne izolacije.

Termički su vrlo slabi (U-vrednost 1,2–1,5 W/m²K).

Zbog kondenzacije, u mnogim stanovima postoji unutrašnja vlaga i buđ.

Fasade (posebno betonske parapetne ploče i lođe) često su oštećene i propustljive.


➡️ Bez energetske sanacije, zidni omotač posle 70–80 godina gubi funkcionalnost; mnoge zgrade već sada imaju propadanje fasadnog sloja i rizik od otpadanja delova betona.


---

🌡️ 3. Instalacije i oprema

Vodovodne cevi (cink, čelik) – vek trajanja 40–60 godina → već odavno pri kraju.

Kanalizacione cevi (liveno gvožđe ili azbest-cement) – isto.

Električne instalacije – izolacija krta, neadekvatna za današnje opterećenje.

Grejanje – često zadrugarsko, neefikasno, sa velikim gubicima.


➡️ Instalacije su praktično sve za kompletnu zamenu (i to se već dešava po ulazima).


---

🏢 4. Osnovna nosivost i seizmička otpornost

Zgrade iz 1960-ih nisu projektovane po današnjim seizmičkim normama (Eurocode 8).

Novi Beograd ima povoljno tlo (aluvijalni nanos, plitka podzemna voda).

U slučaju ozbiljnog zemljotresa (npr. magnitude 6,0–6,5), moglo bi doći do ozbiljnih oštećenja spojeva stub-ploča.

Međutim, mnoge zgrade su statistički “predimenzionisane” (projektanti su koristili veće preseke nego minimalno potrebno), što im pomaže.



---

⏳ 5. Realna procena dugovečnosti

Element konstrukcije Stanje danas (60 god) Predviđeno stanje za 100–120 god (bez rekonstrukcije) Uz sanaciju

Beton (stubovi, grede, ploče) 70–85 % kapaciteta Lokalna oštećenja, delimična degradacija 150+ godina ukupno
Zidovi Dobar ali bez izolacije Gubitak nosivosti maltera, kondenzacija Može trajati ako se zameni spoljašnji sloj
Fasada Propadanje, krunjenje Opasnost od otpadanja Nova ETICS fasada produžava vek
Instalacije Istrošene Neupotrebljive Potpuna zamena
Energetska efikasnost Slaba Neuslovna Rekonstrukcija potrebna



---

🔧 6. Šta se realno dešava u praksi

U Beogradu se već radi energetska i strukturna sanacija ovih zgrada:

ugradnja novih fasada (demit ili ventilisanih),

ojačavanje spojeva i stubova (karbonske trake, injektiranje),

zamena instalacija i liftova,

novi krovni slojevi i hidroizolacije.


➡️ Ako se to uradi — zgrade mogu sigurno trajati još 80–100 godina, dakle ukupno i do 150–180 godina, što je za armiranobetonske objekte odličan rezultat.


---

🧩 Zaključak (realna slika)

Zgrada iz 1960-ih na Novom Beogradu danas je u zrelim godinama, ali ne i pred kolapsom.

Ako se ništa ne radi — do kraja 21. veka bi postala strukturno rizična i energetski neupotrebljiva.

Ako se obavi kompletna rekonstrukcija fasade, instalacija i ojačanje betona, može trajati još jedno stoleće.
 
Uzeo sam Novi Beograd za primer jer mislim da su tamo matore komunističke zgrade najrizicnije.

GPT:

Evo realne slike šta se danas zna i šta bi se desilo ako takva zgrada stoji još 40–60 godina (dakle ukupno 100–120 godina starosti).


---

🏗️ 1. Konstrukcija — armirani beton

Zgrade iz 1960-ih (blokovi 21, 22, 23, 45 itd.) rađene su prema tada važećim JUS standardima s veoma dobrim inženjerskim pristupom:

beton klase MB20–MB30 (danas C16/20 do C25/30),

armatura glatka, bez rebraste površine (što smanjuje prionjivost),

često tanji betonski pokrov nego što danas propisi zahtevaju.

Šta to znači danas:

Karbonatacija je do sada ušla u beton do dubine 2–3 cm, u mnogim objektima već do armature, što znači da je korozija počela.

Korozija armature je u ranim fazama u pločama i balkonima — tu se najčešće vidi “odlubljivanje” betona i rđa.

Stubovi i grede u unutrašnjosti još uvek su dobrog stanja (mali sadržaj CO₂ i vlage).


Prognoza:

Ako se ništa ne preduzme:

posle 100–120 godina (2060-2080) konstrukcija će početi da gubi nosivost lokalno — prvo ploče, pa stubovi na ivicama.
Ako se izvede sanacija i zaštita armature, vek se može produžiti na 150+ godina.



---

🧱 2. Zidovi i fasada

Zidovi su najčešće od šuplje opeke ili giter-bloka, sa malim slojem maltera i bez toplotne izolacije.

Termički su vrlo slabi (U-vrednost 1,2–1,5 W/m²K).

Zbog kondenzacije, u mnogim stanovima postoji unutrašnja vlaga i buđ.

Fasade (posebno betonske parapetne ploče i lođe) često su oštećene i propustljive.


➡️ Bez energetske sanacije, zidni omotač posle 70–80 godina gubi funkcionalnost; mnoge zgrade već sada imaju propadanje fasadnog sloja i rizik od otpadanja delova betona.


---

🌡️ 3. Instalacije i oprema

Vodovodne cevi (cink, čelik) – vek trajanja 40–60 godina → već odavno pri kraju.

Kanalizacione cevi (liveno gvožđe ili azbest-cement) – isto.

Električne instalacije – izolacija krta, neadekvatna za današnje opterećenje.

Grejanje – često zadrugarsko, neefikasno, sa velikim gubicima.


➡️ Instalacije su praktično sve za kompletnu zamenu (i to se već dešava po ulazima).


---

🏢 4. Osnovna nosivost i seizmička otpornost

Zgrade iz 1960-ih nisu projektovane po današnjim seizmičkim normama (Eurocode 8).

Novi Beograd ima povoljno tlo (aluvijalni nanos, plitka podzemna voda).

U slučaju ozbiljnog zemljotresa (npr. magnitude 6,0–6,5), moglo bi doći do ozbiljnih oštećenja spojeva stub-ploča.

Međutim, mnoge zgrade su statistički “predimenzionisane” (projektanti su koristili veće preseke nego minimalno potrebno), što im pomaže.



---

⏳ 5. Realna procena dugovečnosti

Element konstrukcije Stanje danas (60 god) Predviđeno stanje za 100–120 god (bez rekonstrukcije) Uz sanaciju

Beton (stubovi, grede, ploče) 70–85 % kapaciteta Lokalna oštećenja, delimična degradacija 150+ godina ukupno
Zidovi Dobar ali bez izolacije Gubitak nosivosti maltera, kondenzacija Može trajati ako se zameni spoljašnji sloj
Fasada Propadanje, krunjenje Opasnost od otpadanja Nova ETICS fasada produžava vek
Instalacije Istrošene Neupotrebljive Potpuna zamena
Energetska efikasnost Slaba Neuslovna Rekonstrukcija potrebna



---

🔧 6. Šta se realno dešava u praksi

U Beogradu se već radi energetska i strukturna sanacija ovih zgrada:

ugradnja novih fasada (demit ili ventilisanih),

ojačavanje spojeva i stubova (karbonske trake, injektiranje),

zamena instalacija i liftova,

novi krovni slojevi i hidroizolacije.


➡️ Ako se to uradi — zgrade mogu sigurno trajati još 80–100 godina, dakle ukupno i do 150–180 godina, što je za armiranobetonske objekte odličan rezultat.


---

🧩 Zaključak (realna slika)

Zgrada iz 1960-ih na Novom Beogradu danas je u zrelim godinama, ali ne i pred kolapsom.

Ako se ništa ne radi — do kraja 21. veka bi postala strukturno rizična i energetski neupotrebljiva.

Ako se obavi kompletna rekonstrukcija fasade, instalacija i ojačanje betona, može trajati još jedno stoleće.
Odličan chatgtp, bravo!
Otprilike je to to, sve objašnjeno.
Samo još da se stanari slože ili da ih neko primora na to, da ne bi drugi trpeli posledice.
 
Odličan chatgtp, bravo!
Otprilike je to to, sve objašnjeno.
Samo još da se stanari slože ili da ih neko primora na to, da ne bi drugi trpeli posledice.


Mislim kad ljude pritera uza zid placace za sanaciju, sad je to malo bolje rešeno a i većinom i glasanjem možeš da sve prisilis da plaćaju za ono što je neizbežno. Nisam iz gradjevinske struke (osim što sam kuću "izgradio") pa ne znam kako bi se na soliterima od 12-15 spratova radila sanacija recimo betona i armature? Koji je to opseg radova i koja je to cena po kvadratu stana? Na primer zgrada ima 15 spratova i 500 lvadrata stambenog prostora po spratu. Ako bi sanacija koštala 100e po kvadratu to je 750000 evra za sanaciju zgrade od 15 spratova. 200e to je već lep budžet od 1,5miliona, a verujem da se to za postojeće stanare više isplati nego rušiti zgradu pa praviti novu.
 
Mislim kad ljude pritera uza zid placace za sanaciju, sad je to malo bolje rešeno a i većinom i glasanjem možeš da sve prisilis da plaćaju za ono što je neizbežno. Nisam iz gradjevinske struke (osim što sam kuću "izgradio") pa ne znam kako bi se na soliterima od 12-15 spratova radila sanacija recimo betona i armature? Koji je to opseg radova i koja je to cena po kvadratu stana? Na primer zgrada ima 15 spratova i 500 lvadrata stambenog prostora po spratu. Ako bi sanacija koštala 100e po kvadratu to je 750000 evra za sanaciju zgrade od 15 spratova. 200e to je već lep budžet od 1,5miliona, a verujem da se to za postojeće stanare više isplati nego rušiti zgradu pa praviti novu.
Pa mislim da bi i 100eur to moglo, ali da ne pričam unapred.
Evo kod mene u zgradi smo menjali kotao za gas prošlu zimu, od 10 stanova, za dva stana sam pozajmio novce.
Srećno u soliterima.
Sećam se koliko razumevanju imaju stanari za sanaciju krova, kao i stanari u prizemlju i na 1.spratu za lift.
Mora se tu doneti odluka, a to je teško, jer to nije populistička mera, nego suprotno od toga, a i pravno ne bih znao kako bi to išlo.
 
Pa mislim da bi i 100eur to moglo, ali da ne pričam unapred.
Evo kod mene u zgradi smo menjali kotao za gas prošlu zimu, od 10 stanova, za dva stana sam pozajmio novce.
Srećno u soliterima.
Sećam se koliko razumevanju imaju stanari za sanaciju krova, kao i stanari u prizemlju i na 1.spratu za lift.
Mora se tu doneti odluka, a to je teško, jer to nije populistička mera, nego suprotno od toga, a i pravno ne bih znao kako bi to išlo.
Pravno je jasno sa upravnicima, ako većina donese odluku onda je obavezna za sve a ako ide preko gradskog stambenog naplata (uzimaju 10% provizije za to) onda dobiješ kroz infostan mesečno obračunatu ratu (u Novom Sadu je informatika). Dakle ne možeš izbeći ako se odluka donese. E sad postoji i investicioni fond, odvaja se mesečno neki iznos pa za 50 godina od danas nakupice se tamo lepa svota.
 
Jel neko razmišljao šta će biti sa zgradama starim 70+ god u budućnosti i kako to igra ulogu na cene nekretnina?
Projektovani vek nekih zgrada je prošao, a o tome se ne priča. Čak nema ni uopštene provere stanja tih zgrada, ni nekog normativa...
Ja sam razmisljao, pa sam izabrao novogradnju.
Na cenu nekretnina utice samo lokacija izgleda. Stanje zgrade i sve ostalo su sekundarne stvari, ljudi na sve zazmure, sve se to zakrpi, zamaže i mislim da je vecina ljudi u tom fazonu. Ja iskreno nisam mogao. Normativa nema, snalazi se kako ko moze u tim zgradama. Ako si u prizemlju, ocekuj vlagu, ako si u potkrovlju ocekuj los krov. U oba slucaja si prepusten sebi da resis sve sam. Ja da se pitam meni bi super bilo dupleks gde gornji deo izlazi na krovnu terasu, ali ne mogu nikom da verujem da je u starogradnji to uradjeno kako treba. U novogradnji da ti kazem i mogu, ali u starogradnji tesko.
 
Ja sam razmisljao, pa sam izabrao novogradnju.
Na cenu nekretnina utice samo lokacija izgleda. Stanje zgrade i sve ostalo su sekundarne stvari, ljudi na sve zazmure, sve se to zakrpi, zamaže i mislim da je vecina ljudi u tom fazonu. Ja iskreno nisam mogao. Normativa nema, snalazi se kako ko moze u tim zgradama. Ako si u prizemlju, ocekuj vlagu, ako si u potkrovlju ocekuj los krov. U oba slucaja si prepusten sebi da resis sve sam. Ja da se pitam meni bi super bilo dupleks gde gornji deo izlazi na krovnu terasu, ali ne mogu nikom da verujem da je u starogradnji to uradjeno kako treba. U novogradnji da ti kazem i mogu, ali u starogradnji tesko.
I onda ce biti kada im kazes da ti je odrzavanje 0.6 eur / m2 "au brate, pa vas deru kod nas samo 700 dinara po stanu" a zgrada izgleda kao da je tek izasla iz drugog svetskog rata.
 
I na sta ti onda ode ostalih 1900e? Posto kazes da treba 3k minimum za zivot. Racuni i kola 300 ukupno, znaci ostane 1600e. Prakticno sa pola si pokrio osnovno( i fit pro je u osnovnom). Ostane ti 1600e za ratu za stan. Koja je npr 800e. I ostane ti 800e za zezanciju i tako neke sitnice.
Tebi treba minimum 3000e u Bg za zivot da bi kupovao fit pro. Pa kakav je to minimum.
I onda kazu nemam za stan, a spucaju pare u neke pogodnosti koje nisu obavezne. Niceg se ne odrices, i mislis da ces sa platom kupiti stan, pa kad je to moglo i u kojoj zemlji. Cini mi se da je u srbiji sramota da kazes da stedis i odrices se.
Oko 600 evra mi ide na kredit.
Mobilni, dva kucna neta, TV, imam home office sa odvojenom linijom za brzi net - to je oko 120 evra.
Struja oko 110 evra u letnjim mesecima, preko zime oko 300 evra mesecno.
Nemam grejanje preko infostana, samo smece zbog kvadrature kuce je oko 45 evra.
Voda oko 20 evra mesecno.
Decije aktivnosti (tu dosta ulazemo) - klavir, treninzi, engleski, matematika - to je oko 300 evra mesecno.
Vrtic doplata oko 200 evra mesecno.
Fiksni troskovi su znaci oko 1500 evra.

Samo osnovno hrana + hemija + benzin - to ti je oko 1500-1600 evra.
Hrana oko 1000+ evra za pet osoba, hemija oko 100 evra recimo za ciscenje velike kuce itd..., benzin oko dva rezervoara mesecno 1000km u gradu to je oko 150 evra.

To ti je otprilike racunica - dodje oko 3000 evra.

E sada manje vise svaki mesec dodas na to oko 50 evra na rodjendane - dva-tri mesecno otprilike, ekskurzija-izleti dodaj jos oko 100-200 evra mesecno, garderoba da se kupi za celu porodicu oko 100 evra mesecno, jos oko 100 evra kupovina hrane na "ulici/cascenje" (mac, sladoledi, wolt itd...)
Ima sada tu jos gomila drugih troskova - oko opremanja kuce, kremice za zenu, suplementi za mene, omega 3 za decu, manikir, frizura ponekad itd...nakupi se.

Mozes da zivis kao Amish sa 1000 evra, ali deca imaju samo jedno detinjstvo (ne moze da se uci engleski i klavir u 30-toj), ti isto imas samo jedan zivot - tako da je pitanje balansa izmedju potrosnje i kvaliteta zivota.
Da moram da kupujem nekretninu sigurno bih morao da se dodatno stisnem, ali eto to sam zavrsio tako da mogu da se malo opustim sto se tice normalnog zivota.
 
Vrh