Šta je novo?

Cene nekretnina

Свака привреда је циклична.
Austrijska škola ekonomije i polazi od proučavanja tog ciklusa kao prirodnog i državne intervencije kao ometanje tog prirodnog ciklusa, a što za posledicu stvara balone i pogrešnu alokaciju resursa.

Mislim, znam da znaš, ali nije zgoreg spomenuti.
 
Zato moderna monetarna politika teži tome da zakuca očekivanja inflacije. U ovom smislu je Breton Woods era bila značajno uspešnija, i po svim parametrima daleko, daleko manje volatilna.

Breton Woods je bio kvazi zlatni standard sa skoro fiksiranim kursevima u odnosu na dolar koji je imao zlatnu podlogu. Amerika je odustala od zlatnog dolara da bi mogla da finansira deficite uzrokovane ratom u Vijetnamu i smanjenoj konkurentnosti zbog oporavka evropskih privreda posle Drugog svetskog rata.

Odustajanje od zlatnog standarda dolara je dovelo do ogromnih deficita, neprevaziđenog ratnog intervencionizma i uništenja srednje klase. O inflaciji da ne govorimo.
Mogućnost reagovanja na krize je bila na odnosu na danas ništavna. Kovid bi nas pregazio kao žitka lava da nisu reagovali štampanjem.
Zanimljivo je da se Kovid pojavio baš kada su bankari bili u problemu pojave nove SEKE. Kovid ih je spasio od odgovornosti.

Inače, uopšte ne mislim da je štampanje novca jedini odgovor.
Socijalni programi, subvencije itd su zato pod zlatom bili kakvi?
Takvi da ne mogu lako da se zloupotrebe kao danas.
Meni propagiranje prednosti povratka na zlato zvuči kao priča jugonostalgičara da je to bila zemlja snova bez ikakve nejednakosti.

Ne, to je baš suprotna priča. Bilo je doba nejednakosti, gde nejednakost više zavisi od odluka i zalaganja pojedinca nego danas.
Eh, kad bi to moglo da funkcioniše a da ne platiš ogromnu cenu. I da svi mogu da imaju trgovinski suficit...
Trgovinski suficit nije neophodan, dovoljna je ravnoteža. Trošiš koliko imaš i trudiš se da inoviraš. Standard je porastao zbog razvoja nauke i industrijske revolucije.

Relativno zaostala Nemačka je uspela da sustigne zemlje Zapadne Evrope.

SAD, sa svojom unutrašnjom konkurentnošću i bez kolonija su prestigle Britaniju kao ekonomska sila broj 1, oko 1891, iako je Britanija bila najveća imperija.
 
@Boža M Loše sam napisao, nisam mislio na inflaciju samu po sebi, već standardnu devijaciju iste. Inflacija nije mogla da bude veća, to je jasno.
Ako uzmemo eru klasičnog zlatnog standarda od 1870-te, većina jakih ekonomija je imala izrazito visoku volatilnost i u autputu i u inflaciji. Dugoročna cenovna stabilnost jeste postojala, ali po cenu short run šokova nepredvidljive inflacije i deflacije koja je bušila ekonomski napredak. Nije dovoljno da ciljaš dugoročnu stabilnost ako kratkoročno imaš periode recesije. Ljudi paradoksalno ni tada nisu mogli da predvide cene u budućnosti, što je žestoko uticalo na štednju, stabilnost dohotka, ugovore. Taj mean reversion (ili long-term reversal) nazovimo ga, je bio previše nasumičan i nepredvidiv. Čekaš da razviju tehnologiju kopanja ili da objave da su našli rudnik u Južnoj Africi kako bi nekako prešao jedva iz deflacije u blagu inflaciju. Mnogi radovi ističu da su svi tipovi greške u predviđanjalima (transitory errors) bili u proseku najveći u doba zlata.
Zato moderna monetarna politika teži tome da zakuca očekivanja inflacije. U ovom smislu je Breton Woods era bila značajno uspešnija, i po svim parametrima daleko, daleko manje volatilna.
Procenili su da su periodi ekpanzije od 1945 do 1990 trajali u proseku 34 meseca, a kontrakcije oko 11. Tokom perioda zlatnog standarda ekspanzije i kontrakcije su bile gotovo iste, po 24 meseca.

Mogućnost reagovanja na krize je bila na odnosu na danas ništavna. Kovid bi nas pregazio kao žitka lava da nisu reagovali štampanjem. Socijalni programi, subvencije itd su zato pod zlatom bili kakvi? Meni propagiranje prednosti povratka na zlato zvuči kao priča jugonostalgičara da je to bila zemlja snova bez ikakve nejednakosti.

Eh, kad bi to moglo da funkcioniše a da ne platiš ogromnu cenu. I da svi mogu da imaju trgovinski suficit...

Искрено први пут чујем да неко износи аргумент варијансе инфлације (и није ми био ни познат тај податак, а тачно је видим), чак и ако је мало већа од данашње, поготово што је то осциловало са обе стране, оно што је битно је да је дугорочно била стабилна сама инфлација (то је узгред и нови циљ монетарних власти, да ПРОСЕК буде на неком таргету, дакле ако је ове године била 0, појуриће 6% следеће године)! Ако је хлеб био 10 центи, а инфлација 0.5%, мени је битно да знам да ће он СИГУРНО у неком тренутку за 10 година (не баш тачно) коштати 10.5 центи, а то да ли ће у међувремену бити можда чак 9 или 11 у неком тренутку (кад провале нови рудник у локалу нпр), не занима ме толико! Али оно што ме веома занима је ако се деси овако нешто, па за две године буде 20 центи (као данас или 70-их година)!

А друго, ово за Ковид је твоја перцепција, моја је да би то свакако морало системски да се деси (РЕПО криза 2019. и глобална ликвидност), Ковид ту дође као изговор, без уласка у теорије завере и шта је то било (сумња постоји, бар код мене).

Наравно да може да функционише и функционисало је деценијама и било је ПОШТЕНИЈЕ што је најбитније! Не могу да правим дефиците годинама, живим изнад својих могућности, а истовремено не могу то да прерастем продуктивношћу, него монетизујем, као што се то данас ради. А не могу управо зато што, како Божа каже, ти правиш те зомби компаније због лоше алокације ресурса! Да бих сликовитије описао и да могу сви да укапирају (таман леп пенал на наслов теме), није нормално да ти који си 10 година штедео за стан индиректно мени платиш што сам се скућио (на кредит нпр).
 
Breton Woods je bio kvazi zlatni standard sa skoro fiksiranim kursevima u odnosu na dolar koji je imao zlatnu podlogu.
Da, i pokazao se boljim od čistog zlatnog standarda po mnogim parametrima.
Amerika je odustala od zlatnog dolara da bi mogla da finansira deficite uzrokovane ratom u Vijetnamu i smanjenoj konkurentnosti zbog oporavka evropskih privreda posle Drugog svetskog rata.
Sistem se urušio još ranije usled svojih kontradiktornosti. Da su se izvukli još 33' iz "zlatne ludačke košulje" i štampali pare, mogli su da izbegnu recesiju. Stvarne greške u politici proistekle su iz lošeg sprovođenja, a ne iz samog napuštanja zlata. Mismanagement fiata, a ne kritika fiata samog koji je doneo sredstava kontrole eksternih šokova. I fiat nije taj koji je uništio srednju klasu, nego kombinacija brojnih faktora.
Zanimljivo je kako si sve očigledne, velike mane sistema koje sam naveo zaobišao vešto, ali nema veze. I ne, nejednakost uopšte nije zavisila od odluka i zalaganja pojedinca, to je samo iluzija koju si stvorio.
Zanimljivo je da se Kovid pojavio baš kada su bankari bili u problemu pojave nove SEKE. Kovid ih je spasio od odgovornosti.
Ako ova teorija (zavere) podržava tvoje stavove, onda možemo da pokušamo da verujemo u istu. Kako bi ti izvukao situaciju?
Trgovinski suficit nije neophodan, dovoljna je ravnoteža
Niko nije rekao da jeste.
 
Poslednja izmena:
Vrh