Šta je novo?

Autoput "Požega - Užice - Kotroman"

Koliko ja kontam iz priložene diskusije na ovoj i drugim temama ( viewtopic.php?p=691060#p691060), nema neke prevelike potrebe i prometa za gradnju autoputa dalje od Mačkata, pa ni u BiH nema nekog entuzijazma za planiranje i izgradnju prema Užicu.
A, verovatno nema ni para jer se tamo pominje neka pomoć od Turske, što je šargarepa na dugačkom štapu. Zato ima svakodnevnih političkih nesuglasica i problema, tako da tu deonicu možemo da stavimo u fijoku iliti folder "a.a." :)

Kada se završi deonica AP "Kuzmin-Rača-Bijeljina" biće lakše i brže tim pravcem do Sarajeva.
 
Loš ti je zaključak.

Prošle godine Srbija je izvezla u BiH vrednosti 1351 milona Evra, a uvezla iz BiH
608 milion, tj. ostvarila suficit u spoljnoj trgovini od 743 milion evra.

Srbija ima veliki trgovinski interes u BiH, Hrvatska takođe.

Hrvatska uskoro spaja Mostar, Gradišku i Odžak na svoju mrežu autocesta.
Srbija je pokrenula izgradnju četiri autoputa ka BiH.

To su komercijalni autoputevi na kojima se naplaćuje putarina, to je dugoročna investicija.

Ako pogledate Užičke i Požeške petlje, videćete da taj autoput uopšte nije
namenjen međugradskom saobraćaju na dionici Užice-Požega, ali ako pogledate Balkan
vidite njegov strateški značaj.
 
Zaključak je racionalan, jer postoji veza do Sarajeva i BiH, a biće još bolja kada se izgradi deonica Kuzmin -Bijeljina i Šabac - Loznica, tako da autoput Sarajevo - Požega i nije neophodan. Biće dovoljan do Mačkata a dalje samo rekonstrukcija do granice.Trgovina se uspešno odvija i postojećim pravcima, zato i nije najpametnije trošiti novac na deonicu Mačkat-Kotroman. Kako vidim i BiH misli isto za Sarajevo-Kotroman.

Autoputevi i petlje su uvek van gradova, a u ovom slučaju postoje dve koje su oko Užica, Zlakuša i Mačkat. Preko njih će ići tranzitni saobraćaj koji više neće ulaziti u centar Užica.
Pored toga biće približen autoput i Bajinoj Bašti pogotovu kada se izgradi tunel Kadinjača. A, takodje i Tari i Zlatiboru koji će tako biti bolje povezani sa pravcem prema Beogradu i Nišu, a i Podgorici.

Znači, postoji interes Srbije i ekonomsko opravdanje za izgradnju samo deonice AP "Požega-Mačkat". Ako Turska ima interes ili neko drugi za izgradnju nekog autoputa kroz Srbiju, neka ga onda i plati.
 

Prilozi

  • IMG_20200226_084333.png
    IMG_20200226_084333.png
    266,9 KB · Pregleda: 3.982
Ovo je autoput na kojem se naplaćuje putarina.
Dakle država ulaže na 40-50 godina u investiciju koja joj se vrati. Pusti me te priče da neko nešto narodu poklanja. Više je ovo stvaranje neke šanse da preživimo.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=711944#p711944:p94wucj2 je napisao(la):
barni » Sre Feb 26, 2020 11:08 am[/url]":p94wucj2]Ovo je autoput na kojem se naplaćuje putarina.
Dakle država ulaže na 40-50 godina u investiciju koja joj se vrati. Pusti me te priče da neko nešto narodu poklanja. Više je ovo stvaranje neke šanse da preživimo.

Barni, moram da se složim sa Draganom ovde :sesir: . Nije stvar što će se plaćati putarina, nego koliko će se putarine naplatiti. Ako nemaš dovoljno vozila, onda je put neisplativ. A Kotroman - Mačkat bi svakako bio neisplativ. Vrati se par postova unazad, imaš tabelu protoka vozila na različitim deonicama. Do Zlatibora ima osnova graditi auto-put, ali dalje nema. Možda jednog dana bude.
 
Ne mozemo gledati protok vozila trenutni i govoriti da ce toliko vozila imati i autoput. Prost primer je autoput trenutni Cacak-Beograd protok vozila je bio primera radi bio 10k dnevno magistralom, 90% Kraljeva pre nego sto je otvren deo Cacak-Beograd u Beograd islo preko Kragujevca jer posle autoputem stize brze i bezbednije do BG, pustanjem autoputa Cacak-Beograd, tih 90% iz Kraljeva ide autoputem Cacak-Beograd jer im je brze stici do Cacka i posle opet nastavljaju autoputem do BG-a. Imas tu i faktore da neki nisu hteli da voze tim delom do BG pa su isli autobusom, kad se izgradi autoput bice mu lakse da vozi do BG-a. A nije ni sve do BG-a. ima tu dosta gradova koji su izmedju gde mogu ljudi da stignu lakse i bezbednije.

A na sve ovo trebas da uzmes i statistiku povecanja broja auta.
2_tabela_stat.jpg

Ovaj prikaz je samo za Srbiju, treba gledati i drzave sa kojima se granicis prema kojima ide autoput.

A onda imas i broj iseljenih ljudi iz Srbije :( , tako da to dal ce biti isplativ ili ne, ne mozemo da gledamo trenutno, vec mora da se gleda u napred za narednih 30,40,50godina.
 
Nekako mi se čini da se ne slažemo o statusu ovog autoputa, ja bih rekao da je od Sofije do Splita uveliko u izgradnji.

Ovo lamentiranje o protocima možete okačiti mačku o rep, odlučeno, trasirano i u izgradnji.

Ko bi uopšte pravio autoput Sofija - Mačkat a ne produžio ga do Vc, o čemu vi ljudi pričate?
 
Ja neću da se bavim crtanjem autoputeva po Balkanu, već samo ovom vezom sa AP "Beograd - Bar".

Na deonici "Požega-Kotroman" predviđeno je 13 nadvožnjaka, ukupne dužine 1.524 metra, 22 tunela dužine 12.783 metra, a svaki tunel se sastoji iz dve tunelske cevi za po jedan smer vožnje. Na toj deonici projektovana su i 62 mosta, ukupne dužine 14.517 metara.

Deonica od Sevojna do Mačkata ima 4 tunela od 175, 220, 490 i 1.280 metara, a i od Požege do Sevojna ima 4 tunela od 140, 300, 360 i 860 metara. Znači, 8 tunela ukupne dužine 3.825 metara i to po dve tunelske cevi. Pored toga biće i nadvožnjaka ili mostova.

Deonica "Požega (Prilepac) - Mačkat" je oko 33km, ali nije baš laka za gradnju, pa će zato i da bude odgovarajuće cena, ali svakako manja koja bi bila za deonicu "Mačkat - Kotroman" sa 14 tunela ukupne dužine oko 9 km, tj. 8.958 metara.
 

Prilozi

  • IMG_20200226_130935.jpg
    IMG_20200226_130935.jpg
    59,4 KB · Pregleda: 3.828
Slabo ti se šta razaznaje na ovim kartama probaj da sa https://overpass-turbo.eu/ izvučeš proposed i construction highway koji se inače ne iscrtavaju u OSM.

Odeš na to područje pa "Run" ovakav neki query:

way["highway" = "proposed"]({{bbox}});
(._;>;);
out;

way["highway" = "construction"]({{bbox}});
(._;>;);
out;
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=712032#p712032:1d4c4l30 je napisao(la):
barni » 26 Feb 2020 02:58 pm[/url]":1d4c4l30]Slabo ti se šta razaznaje na ovim kartama . . .
Vide se gradovi, a karta je velike rezolucije i ne može da stane u post.
Ko hoće pun format 9000x neka ide na ovaj link i uveća koliko hoće :

https://www.ekapija.com/dokumenti/PREGL ... AMPA-1.jpg
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=712055#p712055:4my2k9y6 je napisao(la):
Darko78 » 26 Feb 2020 03:33 pm[/url]":4my2k9y6]Po ovoj karti 205 km do granice .
Kod Požege, tj. petlje "Prilepac" je broj 145, a na granici 205, znači 60km projektovane trase.
 
Da ali ima vise do Prilipca nekih 7-8 km.
Jedino ako nije stara karta kad je bilo planirano desnom obalom od Obrenovca do Ostruznice, mozda je to razlika .
 
Od Beograda do Kotromana 205+100 do Pala, opušteno ispod 3 sata za petak popodne na Jahorinu...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=712064#p712064:1fac3pj1 je napisao(la):
Darko78 » 26 Feb 2020 03:47 pm[/url]":1fac3pj1]Da ali ima vise do Prilipca nekih 7-8 km. . .
Pa, za ovu kartu to nije toliko bitno, važno tih 60km na kojoj su ucrtani tuneli.
 
Nije sporno nego pimetih malu razliku .
Odnosno na kraju ce ispasti NoviBG - Kotroman 220km.
I procitah da se vracaju kinezi u CG oko 400 njih mozda konacno neki dodju u Čačak da pocnu konacno da rade i ovde.
 
"Procenjena vrednost" je obično niža od ugovorene cene za neki projekat. Možda Vlada javno polazi sa nižom cifrom kako bi mogla da se cenjka i pogadja sa izvodjačem radova. Zato je skoro sigurno da će i ovde cena biti veća, nap. za prvi lakši deo do Mačkata 400mil., a za drugi teži deo 500mil. evra.

Znači, cena za ovih 61km će biti veća od cene za "Moravski koridor" od 112km koji je ugovoren za 745mil.evra + 20% za dodatne radove koji se odnose na regulaciju vodotokova.
Biće veća i od "Fruškogorskog koridora" sa tunelom od 3.500 metara i novim mostom na Dunavu koji će koštati oko 600mil. evra.
A, za te novce od 800mil. evra može da se izgradi "brza magistrala Niš - Zaječar" i još puteva u Timočkoj krajini. Ovo nabrajam samo da se ovaj projekat uporedi sa drugim delovima Srbije i vide prioriteti.

Zato je bolje izgraditi prvo 33km do Mačkata, pa kad stigne autoput od Sarajeva do granice kod Kotromana, onda i možemo da izgradimo poluautoput sa naše strane. ;)
 
Kusturica naplaćuje po 1 evro za prolazak na Kotromanu biće jedno desetak godina 2.000x365x10, to je valjda dobar avans od 7-8 milona što je narod uplatio za autoput, mani se skraćivanja...
 
БАЊАЛУКА - Ауто-пут, којим ће Република Српска добити квалитетну и савремену друмску везу са Србијом, апсолутни је приоритет за Јавно предузеће "Аутопутеви Републике Српске", због чега се проводе убрзане активности на што квалитетнијој припреми самог пројекта и скором почетку реализације, изјавио је у интервјуу Срни директор овог предузећа Душан Топић.

Топић је нагласио да је вјетар у леђа том пројекту дала Србија, која је лани и званично почела изградњу ауто-пута од Кузмина до Раче, укључујући и нови мост преко ријеке Саве.

"Ми смо, са своје стране, у потпуности прихватили инцијативу Србије и кренули у озбиљне припреме за реализацију овог пројекта. Као што је познато, крајем године, Народна скушштина Републике Српске усвојила је план парцеларизације на правцу од Раче, преко Бијељине до Брчког, тако да су створени услови за рјешавање имовинско-правних односа на будућој траси ауто-пута", нагласио је Топић.

На питање шта су наредни кораци у том правцу, Топић је у интервју Срни рекао да је сљедећи корак дефинисање начина финансирања.

"Србија је још од раније изразила спремност да финансијски подржи изградњу дијела тог ауто-пута од Раче до Бијељине, а као што је познато, прошле године потписали смо Меморандум о разумијевању са турском компанијом 'Ташјапи' која већ гради ауто-пут од Кузмина до Раче, као и нови мост. Када прецизирамо начине и услове финансирања, моћи ћемо да кренемо у конкретну реализацију", појаснио је Топић.

20200212104913_305480.jpg


ЗА 10 ГОДИНА СРПСКА ДОБИЛА 106 КИЛОМЕТАРА АУТО-ПУТЕВА

На констатацију да је захваљујући пројекту мреже ауто-пута и брзих путева, Република Српска већ више од 10 година велико градилиште, те да су два ауто-пута већ изграђена, директор "Аутопутева Републике Српске" истиче да је за 10 година рада и постојања овог предузећа Српска добила 106 километара ауто-путева.

"Ријеч је о два ауто-пута и то ауто-путу Е-661 Градишка-Бањалука и ауто-путу '9. јануар' Бањалука-Добој и они представљају кичму будуће мреже ауто-путева. У прошлој години започели смо градњу првих километара ауто-пута на паневропском Коридору 'Пет це'", навео је Топић.

Он је најавио да је први наредни корак изградња шест километара саобраћајнице и двије велике саобраћајне петље - "Товира" и "Костајница".

"Ових дана очекујемо расписивање тендера за избор извођача за наредну фазу Коридора 'Пет це', односно нових шест километара, у смјеру ка југу и међуентитетској граници. То је уједно и добојска обилазница, коју ће карактерисати неколико значајних мостова, надвожњака и два тунела, од којих је један дужине 1.600 метара", истакао је Топић.

Према његовим ријечима, предстоје и преговори са потенцијалним партнерима о наставку изградње Коридора "Пет це", ка сјеверу, односно од Добоја до Вукосавља.

"Поред тога, тражимо партнере и за изградњу ауто-пута од Вукосавља до Брчког и спајања са ауто-путем ка Београду. Морам нагласити да се, поред кинеских компанија, као најповољнији партнер показује Европска инвестициона банка, која нуди најповољније услове кредитирања, уз бесповратна средства Европске комисије, у висини до 20 одсто од износа кредита", прецизирао је Топић.

На питање у којој су фази разговори са кинеским компанијама, с обзиром на то да су исказали интересовање за реализацију неколико важних пројеката, Топић је нагласио да је са Кинезима већ постигнут један конкретан договор, односно дошло се до концесионог уговора о изградњи ауто-пута Бањалука-Приједор и тај пројекат иде својим током.

"Кинески партнери припремају пројектну документацију и затварају финансијску конструкцију, док ми, са своје стране, припремамо експропријацију некретнина на предвиђеној траси. Кинези су изразили интересовање и за изградњу дијела Коридора 'Пет це', као и ауто-пута од Вукосавља до Брчког, али од њихових коначних понуда зависи даљи ток тих разговора", појаснио је директор "Аутопутева Републике Српске".

С друге стране, додао је он, прије неколико година ово предузеће потписало је комерцијални уговор са једном кинеском компанијом, заинтересованом за изградњу ауто-пута од Бањелуке до Млиништа /граница са ФБиХ/.

"Уговор и одређени ниво пројектно-планске документације прослијеђен је кинеској државној банци на разматрање и одобравање кредитног споразума, али је пројекат још на чекању због опструкције бившег сазива Савјета министара, који банци никад није доставио писмо подршке пројекту. Надамо се да ће нови Савјет министара то учинити, како би овај пројекат могао да иде у даљу реализацију", рекао је Топић.

ДЕСЕТ МИЛИОНА КМ ВЕЋИ ПРИХОДИ У ПРОШЛОЈ ГОДИНИ У ОДНОСУ НА 2018.

Говорећи о приходу од наплате путарине на ауто-путевима у Републици Српској, Топић наводи да из године у годину тај приход је у сталном порасту, те да се то дијелом може приписати чињеници да, завшетком изградње комплетног ауто-пута "9. јануар", Република Српска има 106 километара ауто-пута у цјелини, тако да се људи одлучују да користе ауто-пут, умјесто магистралних и регионалних саобраћајница.

"Можемо да будемо задовољни, јер смо 2019. годину завршили са приходом од 21,2 милиона КМ, што је за 10 милиона више у односу на претходну годину. На то је, првенствено, утицало повећање броја километара, који се наплаћују, али и повећање самог обима саобраћаја на ауто-путевима", истакао је Топић.

На питање како теку радови на изградњи моста преко ријеке Саве, с обзиром на чињеницу да је прошлу годину, без сумње, обиљежио и дугоочекивани почетак радова на овом пројекту, Топић је рекао да се предуго чекало на изградњу тог моста, али је важно да је коначно почела.

"Радови теку предвиђеном динамиком, почела је и припрема челичне конструкције у радионици, тако да очекујемо да посао буде завршен у предвиђеном року. Мост преко Саве, финансијски гледано, мали је у односу на све остале пројекте Јавног предузећа 'Аутопутеви Републике Српске', али је једна од најважнијих карика у ланцу, јер управо преко њега мрежа ауто-путева у Српској биће повезана са европском транспортном мрежом. Поред тога, значајно ће утицати и на повећање саобраћаја на ауто-путевима у Српској", рекао је Топић.

Он је додао да овдје мора нагласити једну занимљивост, а то је да је готово у исто вријеме почела изградња два моста преко ријеке Саве, један води према Хрватској, други према Србији, те да ће у наредном периоду бити интересантно гледати напредак оба пројекта.

У ТОКУ ПРИПРЕМА ДОКУМЕНТАЦИЈЕ ЗА БРЗИ ПУТ БИЈЕЉИНА-ЗВОРНИК-МИЛИЋИ-СОКОЛАЦ И САРАЈЕВО-ВИШЕГРАД-ВАРДИШТЕ

На питање да ли ће Српска ускоро добити прве километре брзих путева, с обзиром на то да је предузеће "Аутопутеви Републике Српске", поред ауто-путева, надлежно и за изградњу мреже брзих путева, Топић је одговорио да у дугорочним плановима, мрежа брзих путева броји приближно исто километара као и мрежа ауто-путева у Српској.

"Први кораци у правцу реализације тог пројекта већ су начињени и ради се на припреми планске и пројекте документације за брзи пут Бијељина-Зворник-Милићи-Хан Пијесак-Соколац, као и за брзи пут Сарајево-Вишеград-Вардиште", нагласио је директор Јавног предузећа "Аутопутеви Републике Српске" Душан Топић
https://www.glassrpske.com/cir/drustvo/vijesti/topic-trasirana-veza-sa-maticom/305480
 
" . radi se na pripremi planske i projekte dokumentacije . . za brzi put Sarajevo-Višegrad-Vardište"
Znači već se odustalo od autoputa jer nije ni potreban, pa ovo mora da uzme u obzir i Srbija.
Ako sa one strane Drine nema potrebe za autoputem, onda on nije potreban ni sa ove strane.
 
To i jeste tako od početka. Svakako se priča samo o autoputu, planirane željezničke koridore još uvijek niko ne spominje.
E sad, pitanja:
Da li će put piti pod naplatom? Kakva će biti njegova geometrija? Da li će se praviti preko postojih magistrala kao autoput brzi-put Batočina - Kragujevac? Da li će sva ukrštanja biti u nivou? Broj petlji? Da li će biti ograđen žicom i da li će se plaćati izlaz objekta na njega?

Onda faznost izgradnje, ne bi me začudilo da se prvo pravi jedan smjer pa onda drugi?

Valjda zato i rade projekat da to odrede.

Uostalom, ima i mapa:
https://autoputevirs.com/our-services/мрежа-аутопутева-рс/
 
Nekoliko puta sam pisao da u planu saobracne mreze u Republici Srpskoj nikad nije ni bio planiran autoput ovom trasom nego brzi sto i prizilazi iz ovog texta.
I svi zvanicnici pocev od ministra do presednika vlade to uporno ponavljaju.
Jedini autoput ce biti Bg-Bl a na njega se kaci pravac prema Sarajevu i po meni samo preko koridora 5c.
Sve drugo su samo mastanja ...
Lepo se vidi na karti postavi Barni.
 
Već sam pisao da se samo u Srbiji priča o nekom "kružnom autoputu" do Sarajeva, što je naravno politička besmislica, a da preko Drine niko tako nešto ne priča niti planira. U tom citiranom članku se govori o autoputevima na severu RS, što i jeste prioritet, a o brzom putu Sarajevo - Višegrad tek u polovini poslednje rečenice.

Ako Mi uzmemo u obzir Cenu i Prioritet i uporedimo nap. sa našim brzim putem "Bačka - Banat" od 175km, videćemo da je planirana cena od 700mil.evra nešto veća od deonice AP "Mačkat - Kotroman" od 30km koja bi bila oko 500mil.evra.

Taj brzi put povezuje više gradova u Vojvodini, a sa mnogo manjom cenom po km i ima daleko veći prioritet, pa prema tome moramo da donosimo racionalne odluke. Ovde može da se vidi taj projekat za poredjenje: viewtopic.php?f=9&t=4564
 
To da je posljednja dionica do granice na svakom autoputu najlošija nije neka neobična stvar.

Pogledajmo šta se dešava na kraku poslije Višegrada prema Hercegovini, Elektroprivrede Srbije i Srpske grade po pola dvije velike hidroelektrane na Drini HE Foča i HE Paunci, dok se sa Kinezima pregovara za HE Buk Bijela. U sklopu toga je i sređivanje puteva, pominje se forsiranje desne obale Drine i izgradnja mosta kod Bastasa.

A izgleda da su Kinezi ispali iz priče pa Srbija i Srpska grade i HE Buk Bijelu.
https://istokrs.com/ekonomija/izdata-nova-ekoloska-dozvola-za-he-buk-bijela/

Opet u Federaciji tunel Hranjen finansira elektroprivreda zarad hidroelektrane HE Goražde. Taj tunel ne bi imao nikakvog smisla da Srpska nije izgradila tunel Stambolčić, koji ga preko Pala povezuje sa Sarajevom.

Turska ima ogroman suficit u trgovini i sa Srbijom i sa BiH.

Zapravo ovdje svako jako gleda na svoje interese i malo po malo se to sve zaokružuje kao jedna velika zajednička priča.
 
Vrh