Svež tekst, juče objavljen i u svetskim medijima.
Ukratko - rano i preterano izlaganje odnosno razmnožavanje nekih sojeva Ešerihije Koli u crevima ostavlja "ožiljke" koji kasnije prerastaju u tumore. Najveći rizici su nedovoljno obrađeno meso i pojedine salate na kojima se nekad nastani E. Koli.
Uobičajene probavne smetnje koje su mnogi imali tokom detinjstva možda su okidač za epidemiju raka debelog creva među mladim ljudima, pokazalo je novo istraživanje.
Rak debelog creva, koji se dugo smatrao bolešću starih ljudi, sve više pogađa mlade, one u dvadesetima, tridesetima i četrdesetim godinama u SAD i Velikoj Britaniji, što je zbunilo i lekare.
Istraživači s Univerziteta u Kaliforniji San Diego sada veruju da su pronašli potencijalnog krivca: ešerihiju koli (E. coli), bakteriju koja se prenosi hranom, kojom se svake godine zarazi oko 75.000-90.000 Amerikanaca i najmanje 1.500 Britanaca, prenosi
Guardian.
Tim naučnika je analizirao DNK mladih pacijenata obolelih od raka debelog creva. Pronašli su jedinstvene genetske promene u njihovom probavnom traktu, a čini se da te promene povećavaju rizik od nastanka tumora. Te su se promene verovatno razvile još tokom detinjstva, dok se telo još razvijalo.
Određeni sojevi E.coli, njih šest, proizvode kolibaktin, toksin povezan s rakom, a pronađen je u tumorima pacijenata mlađih od 40 godina. E. coli koja proizvodi toksine može uzrokovati krvavi proliv, grčeve u želucu, povraćanje i groznicu. U teškim slučajevima može dovesti do dehidracije i hemolitičkog uremičkog sindroma i oštećenja bubrega.
Najčešći izvor zaraze E.coli je nedovoljno kuvana mlevena govedina, u kojoj se bakterije tokom obrade mogu proširiti. Ali, tom bakterijom moguće je zaraziti se i preko lisnatog povrća kao što je salata ili spanać. To povrće je često kontaminirano zaraženom vodom ili kontaktom sa stokom. Rizik su i sirovo mleko i drugi nepasterizovani mlečni proizvodi, ali i sirovo voće i povrće poput jabuka, krastavaca i klica.
„Ovi obrasci mutacije svojevrsni su istorijski zapis u genomu i ukazuju na izloženost kolibaktinu u ranoj životnoj dobi kao pokretačku snagu ranog početka bolesti“, rekao je Ludmil Aleksandrov, viši autor studije i profesor ćelijske i molekularne medicine na Kalifornijskom univerzitetu San Diego.
On dodaje da ovo menja način na koji se razmišlja o raku.
„Možda se ne radi samo o onome što se dogodi u odrasloj dobi, pa na rak potencijalno mogu utjecati događaji u ranijem životu, možda čak i prvih nekoliko godina. Ulaganje u ovakva istraživanja biće ključno u globalnim nastojanjima da se spreči i leči rak pre nego što bude prekasno“, dodao je.
Tim je takođe otkrio da mutacije povezane s kolibaktinom počinju rano u razvoju tumora debelog creva, što je u skladu s prethodnim istraživanjem koje sugeriše da se te mutacije javljaju u prvih 10 godina života.
Istraživači planiraju da saznaju kako su deca izložena bakterijama koje proizvode kolibaktin i mogu li lekovi poput probiotika eliminisati štetne vrste bakterija. Tim takođe planira da ispita kako izloženost okolini kasnije u životu može da poveća rizik od raka debelog creva.
„Ne ostavlja svaki činilac okoline trag na našem genomu. Ali kolibaktin to može da učini. U ovom slučaju, čini se da je njegov genetski otisak snažno povezan s kolorektalnim karcinomom kod mladih osoba“, zaključio je Aleksandrov.
Broj slučajeva kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog creva, kod mlađih od 50 godina u svetu je u velikom porastu. Tako se predviđa da bi do 2030. to mogao da postane glavni uzrok smrtnosti od raka kod mlađih od 50 godina u nizu zemalja, prenosi
Jutarnji list.
Uobičajene probavne smetnje koje su mnogi imali tokom detinjstva možda su okidač za epidemiju raka debelog creva među mladim ljudima, pokazalo je novo istraživanje.
nova.rs