Koristite zastareli preglednik. Možda se neće pravilno prikazivati ova ili druge veb stranice. Trebalo bi da nadogradite ili koristite alternativni preglednik.
Nema nikakvih najava. I. Peron je zahtevnijje od svih ostalih sto bi podrazumevao i zavrsetak i sluzbenih i tehnickih postrojenja, ulaz i vestibila kao i sta ce raditi sa metro kasetama.. Takode je lift do njega druge dimenzije. Nece samo uraditi kolosek nego i sve ostale prostorije u tom...
Slikana dokumentacija. Sem da ovde izlazi rampa na senjacku stranu - imamo i jedan slepi kolosek koji je 11 kolosek stanice a nije povezan sa peronima. I peron i nije ograden onim metalnim branicima kao sve ostale. Ovako se moze zakljuciti da I peron ima i neke druge tehnicke funkcije koje druge...
U donjem planu vidimo da rampa izlazi u profilu posle 15', znaci odma gde je krov ploce ili cak i metar u otvorenom. ova rampa je zato dostupna sa tehnickom putem preko prelaza perona. Teoretsko ovu rampu mogu da koriste i automobile.
Ovo je pogled sa senjacke strane pre nego sto je prvi peron...
Nesto sto je takode zanimljivo - pogledamo I peron - rampa je sasvim na kraju senjacke strane i jedina nije povezana sa pothodnikom. Gde ona u sustini vodi i cemu sluzi?
Sta sve znamo o statici Prokopa i sta znamo o onim puklim stubovima.
Prvo treba pogledati kakva je gradevina. I ako izgleda simetricna - Prokop nije sasvim simetrican.
1. Duzina gradevina je na senjackoj strani veca nego na dedinjskoj.
2. Razmak izmedu stubova variira od centralnih do...
Ako je nekom za utehu - i Berlin narucio metro vozove bez klime. To su garniture za 9 meseca - leti su ljudi i ovako na odmoru.
Prozore za kipovanje je najveci luksus sto pruzaju.
Multi-level layout dizajn je komplikovao celi poduhvat i poskupio izradu istog.
Prokop ima najmanje 4 nivoa:
105 (stanicna ploca) -
98.15 (peroni) -
93,60 (pothodnik) i 93 (metro platforma) -
85 stanicni trg i vestibul.
Postoji nivo i na 90 m sa tehnickim i sluzbenim postrojenima. Sama vertikala...
Treba objasniti kako je doslo od one level design
Treba ovo objasniti - gore je stanica u one-level design. Projekat Zoran Zunkovica 1989 i izveden do 1996.
Zunkovic je do ovog resenja dosao redizajniranjem i smanjivanjem konkursnog projekta 1975 ciji je glavni koautor.
1996 se promenilo...
Naravno - Grand Central je transportno cudo bez savova - retko dobra konstrukcija u smislu opsluzivanja velikog broja putnika primljanje vozova, lepote i gradskog tranzita. Od prvog dana do danas nema joj ravne na svetu. Sto je jos cudnije, gradena je u sredini ulice, ne u bloku pored a uopste...
Radovi i nisu ni toliki veliki :censored: Nivo pruge se nije menjao, kopali sui ispod i iznad dogradilo. Nastao je kompleksni sistem podhodnika ulaza i ditribuciju putnika uz travelatore, rampe, liftove is stepenica. Funkcionalno jeste, ali odrzavanje kao i izgradnja nisu mali posa.
Opet bi...
S-Bahn opsluzuje siru metropolsku regiju kao i aerodrom. Kad je DB 1960 planirala da unapredi gradske zeleznice izabrala je tri projekte svetjonika Minhen (1960ih zbog olipijade), Frankfurt i Stutgart (obe 1970ih) - Hamburg i Berlin su zaostavljeni sto su vec od 1930ih postavili S-Bahn.
Sto su...
Ovo je sam argumentacija koju Leuschel izjavluje. On smatra definiciju uze nego sto to rade manje gradske zajednice. Po njemu je S-Bahn poseban sistem sa slicnoscom sa metroom koji opsluzuje centar gradova. To ili tunelom ili vijaduktom. S-Bahn je svakako nastao u Berlinu sa gradskom zeleznicom...
Drzavljani ex-Yuge uvek gledaju sopstveni oportunisticki interes - nikad drustveni ili drzavni. Tako da se na Balkanu iz inata izbegava placanje poreza, vracanje drzavo ulozenih novca u zdravstvo i druga socialna davanja (npr. mirovina). Ove stambenjake gradu i drustvu barem donesu poreske...
Ovaj veb sajt koristi kolačiće radi prilagođavanja sadržaja, poboljšanja korisničkog iskustva i očuvanja prijave ako se registrujete.
Nastavkom korišćenja ovog veb sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića.