Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

A ovaj se vozi u vozu tokom testiranja... Zašto? Aj što će da svečano otvori, to je normalno, ali koja je poenta ovoga, šta on radi tu i šta prosečnog
Шта ради? Не ради ништа, возика се и саморекламира. Ја не знам кад тај човек ради, кад је нон-стоп пред камерама. Рејтинг је за њега све.
 
Од 26. јануара тестирање је планирано на правцу између Инђије и Петроварадина.
 
Šteta što su iznajmili ove Tauruse koji su ograničeni na 230 jer ovim testivima nece moći da se testiraju krajne granice maksimalne brzine.
Ograničavajući faktor jesu skretnice koje su ugradjene na pruzi i koje su VMax 220 u pravcu ali sama pruga omogućava veće brzine.
Da se recimo iznajmio Pendolino moglo je da se testira Vmax u medjustaničnom razmaku gde nema skretnica i tu bi se verovatno dostigla brzina od 250-260.
 
Da bi znali maksimalnu potencijalnu Vmax kad bi u buduće ugradili skretnice za 300 recimo.
Geometrija pruge je svakako za brzine preko 220.
Testovi i sluze da se mere maksimalna opterecenja.
Primera radi poljaci koji takodje imaju slicnu prugu za 200 kao našu su testirali pendolina na 298 km/h čisto da bi znali potencijal pruge.
 
Šteta što su iznajmili ove Tauruse koji su ograničeni na 230 jer ovim testivima nece moći da se testiraju krajne granice maksimalne brzine.

Ovo nije tačno. Upravo je Taurus sa jednim od ovakvih mernih vagona DB koji su kod nas oborio svetski rekord za jednu električnu lokomotivu sa 357 km/h:


Ali kao što @JohnnyLee reče, nema potrebe da se išta testira preko 220 km/h i sigurno bi zahtevalo dodatna merenja i dodatno vreme. A svaki dan boravka mernih kola i osoblja DB u Srbiji košta, a takođe i sat kuca tik-tak do 15. marta, kad su sebi zadali rok za puštanje komercijalnog putničkog saobraćaja u rad. U Poljskoj su brzinu postigli sa svojim Pendolinom. Takođe, u Poljskoj na njihovoj CMK postoje međustanična rastojanja mnogo veća nego kod nas na pruzi BG-NS, te postoji prostor da se razvije veća brzina, a uspori na vreme pre staničnih skretnica. Takođe, CMK, završena 23. decembra 1977, građena je konstrukciono za komercijalnu brzinu 250 km/h (a naša pruga za 200 km/h), a tek nekoliko decenija kasnije je postignuta brzina 298 km/h. Ljudi su tamo mislili decenijama unapred, za razliku od Srbije gde sve gleda od danas do sutra.
 
Poslednja izmena od urednika:
Da ali ovi taurusi konkretno sto su poslati kod nas imaju Vmax 230.

Inače komercijalna brzina nije nuzno maksimalna brzina koju jedna pruga moze da podnese.
To sto je kod nas ograničena na 200 ne znači da je to n maksimum, ona je samo downgrejdovana iz razloga da se spuste njeni ekspoatacioni troškovi.
Ono sto bi bilo zanimljivo je da se zna njen realni potencijal i kapacitet koji je svakako veći od 200 ali koliko veći to ne znamo.

A medjustanično rastojanje je bitno za vozove koji staju na svakoj stanici Ne za one koji su IC ranga.
 
Poslednja izmena:
Da ali ovi taurusi konkretno sto su poslati kod nas imaju Vmax 230.

Inače komercijalna brzina nije nuzno maksimalna brzina koju jedna pruga moze da podnese.
To sto je kod nas ograničena na 200 ne znači da je to n maksimum, ona je samo downgrejdovana iz razloga da se spuste njeni ekspoatacioni troškovi.
Ono sto bi bilo zanimljivo je da se zna njen realni potencijal i kapacitet koji je svakako veći od 200 ali koliko veći to ne znamo.

Sve ovo što si napisao nema veze sa realnošću.

Svi Taurusi imaju vmax 230 km/h, ali mogu oni mnogo više. Taj Taurus što je išao 357 km/h po snazi se nimalo ne razlikuje od ovih što testiraju prugu kod nas. Pa i eto i taj vagon što je vukla je konstruisan za 200 km/h, pa se nije raspao što je išao 357 km/h. I Pendolinu je vmax 250 km/h, pa je išao 298 km/h. Kao što si sam rekao za prugu, komercijalna brzina nije maksimum koji se na njoj može postići. To isto važi i za vozna sredstva.

E sad, naša pruga nije downgrejdovana kao što kažeš, nego je konstruisana za komercijalnu upotrebu od 200 km/h, a CMK je konstruisana za 250 km/h.
 
Kad kazem downgrejdovan mislim na ograničenja koja su stavljena na našoj pruzi, a to su konkretno skretnice. One su te koje ograničavaju komercijalnu brzinu za 200.
Geometrija pruge je svakako za vise nego 200 i to se vidi po radijusima.
Kad bi zamebili ove skretnice sa boljim samim tim bi mogli da podignu komercijalnu brzinu.
Trup pruge u poljskoj nije nista drugacije uradjen i odnosu na naš i ako je pruga iz kraja 70 kod njih a nasa 2022. Bitna je geometrija ona je ta koja odredjuje potencijalnu Vmax jedne pruge
 
Odakle je info za to da se 15.3. pušta putnički saobraćaj NS-BG?
 
Ima tu još faktora osim skretnica - zaustavni put (1500 m) i mešoviti saobraćaj. Za veće brzine je potreban veći zaustavni put, a praksa za pruge sa brzinom većom od 200 km/h je da se, barem tokom dana, ne odvija teretni saobraćaj na njoj. U svakom slučaju, nama je, kao i većini manjih evropskih zemalja svaka brzina preko 160 km/h ekonomski neopravdana i čist trošak.

Odakle je info za to da se 15.3. pušta putnički saobraćaj NS-BG?

AV
 
Razumem ja tebe WLAB mene je zanimalo koliko potencijalno mogu brzo vozovi da idu na našoj pruzi nevezano za to da će im komercijalna brzina svakako biti ograničena na 200.
Zapravo sam hteo da znam Vmax Limit tj krajnu gornju granicu kao sto su recimo francuzi uradili 2007 sa prugom LGV EST i brzinom od 574 km/h.
 
Da ali ovi taurusi konkretno sto su poslati kod nas imaju Vmax 230.
Samo mala napomena.
Ovi taurusi nisu došli samo namenski za potrebe proba na pruzi ka NS-u. Da ljudi ne pomisle da su oni došli iz Nemačke kad i ova merna kola.
Oni se već duže vreme koriste za vuču teretnih vozova na našoj mreži. A nalaze se u zakupu Transagent operatora.
 
Ови се баш играју. А да прво поставе ограду, па онда тестирају, не а? :rolleyes:

Novosadska uprava poziva građane da ne prelaze preko pruge na „divljim prelazima“ jer ugrožavaju sopstvene živote. Pri velikim brzinama mašinovođa ne može da zaustavi voz ako uoči pešake i posledice mogu biti pogubne. Ograde su najvećim delom trase već postavljene, ali u nekim delovima još nisu, te do potpunog završetka izgradnje brze pruge, građani moraju voditi računa o ličnoj bezbednosti, navodi se u saopštenju.
 
Poslednja izmena od urednika:
Од 26. јануара тестирање је планирано на правцу између Инђије и Петроварадина.
nadam se da neće biti problema, ali mislim da je ta deonica lošije urađena od ove prve.
 
То је већ прастари видео да поскакивање после излаза из тунела
 
Vrh