Знам да у односима са јавношћу треба да будеш популаран и једноставан, али ово је преупрошћавање. Виде се само правци који су дефинисани као магистрални на републичком нивоу, не и Славија, Рузвелтова, сама Пожешка... Даље, неки од стално загушених праваца немају критичну густину за подземни метро. Имамо случајеве да подземни метро кошта неколико пута више од откупа и рушења два реда уџерица на данас тешко проходном правцу.
Ово је једна од горих илузија. Нигде у свету метро није сам по себи смањио аутомобилски саобраћај. Аутомобилски саобраћај се у великом граду може смањити само физичким ограничењима (смањење броја паркинг места и саобраћајних трака), или економским мерама (велики порез на кола, скупо гориво, скупо паркирање...). Једини град Европе са метроом који знам, а који је проходан за аутомобиле је Минск. И он осим метроа има по 4 траке по смеру на основној мрежи улица, врло озбиљну приградску, регионалну и међурегионалну железницу, одлично организован улични јавни превоз, и развијену бициклистичку/електротротинет инфраструктуру и културу. Врло честе су тамо денивелисане раскрснице. Укупна вредност све саобраћајне инфраструктуре тамо је 3 пута већа него у Београду.Samo neka izgradnja više krene. Metro - ne samo što je potreban našem gradu, neko i koči mnoge druge projekte, koji bi se smanjenjem automobilskog saobraćaja mnogo lakše odvijali.
Знам да у односима са јавношћу треба да будеш популаран и једноставан, али ово је преупрошћавање. Виде се само правци који су дефинисани као магистрални на републичком нивоу, не и Славија, Рузвелтова, сама Пожешка... Даље, неки од стално загушених праваца немају критичну густину за подземни метро. Имамо случајеве да подземни метро кошта неколико пута више од откупа и рушења два реда уџерица на данас тешко проходном правцу.
Мислим да из студија, које је "По мери метро" сакупљао сигурно, имате графичке приказе оптерећености и путева и јавног превоза. Ако сте желели маркетинг, могли сте да комбинујете неку упрошћену верзију тих графичких приказа са гугл картом у крупнијем плану, да се види Славија и те неке важне градске зоне, не просто републичка магистрална мрежа.
Ово је једна од горих илузија. Нигде у свету метро није сам по себи смањио аутомобилски саобраћај. Аутомобилски саобраћај се у великом граду може смањити само физичким ограничењима (смањење броја паркинг места и саобраћајних трака), или економским мерама (велики порез на кола, скупо гориво, скупо паркирање...). Једини град Европе са метроом који знам, а који је проходан за аутомобиле је Минск. И он осим метроа има по 4 траке по смеру на основној мрежи улица, врло озбиљну приградску, регионалну и међурегионалну железницу, одлично организован улични јавни превоз, и развијену бициклистичку/електротротинет инфраструктуру и културу. Врло честе су тамо денивелисане раскрснице. Укупна вредност све саобраћајне инфраструктуре тамо је 3 пута већа него у Београду.
А такав концепт је поред свега везан за континуитет урбанизма, и одсуство сачуваног историјског центра са сокацима, који јако отежава било које захвате.
Nisam posetio mnogo evropskih prestonica sa metroom, ali utisak od pre 3 i po godine mi je da i u Sofiji automobilski saobraćaj funkcioniše sasvim pristojno u sklopu celokupnog saobraćajnog sistema koji je peta u glavu za sve što mi u ovom devastiranom getu od grada možemo i zamisliti. Ljudi tamo masovno koriste tramvaje kao u Beogradu autobuse jer su brži i pouzdaniji kod njih, autobusi i trolejbusi novi i skoro svi zglobni, a metro im je tek priča za sebe. Istina, nisam bio u Sofiji tokom jutarnjeg i popodnevnog špica, ali ovde špic gledam i osećam 06-20h svakodnevno.Ово је једна од горих илузија. Нигде у свету метро није сам по себи смањио аутомобилски саобраћај. Аутомобилски саобраћај се у великом граду може смањити само физичким ограничењима (смањење броја паркинг места и саобраћајних трака), или економским мерама (велики порез на кола, скупо гориво, скупо паркирање...). Једини град Европе са метроом који знам, а који је проходан за аутомобиле је Минск.
Antibiotik treba pacijentu obolelom od prehlade, tram-metro treba Novom Sadu i Nišu. Hemoterapija treba pacijentu obolelom od kancera, Beogradu treba rešenje koje su primenili svi glavni gradovi njegovi veličine u Evropi.Da bi metro rasteretio najopterećenije trase, morao bi što više da prati prirodne tokove kretanja u saobraćaju. Kod nas em što linije izbegavaju neke bitne tačke i čvorišta, previše krivudaju, megalomanski su projektovane i nećemo ih nikada ni dočekati.
Kako već previše vremena prolazi, treba nam što pre laki metro (ili zovite ga kako god) i da se iskoristi tj. unapredi tramvajska infrastruktura, nešto kao tram-metro u Portu. Ja drugo rešenje za ovaj grad koji tone sve dublje zaista ne vidim. Podeliću neke svoje crteže i ideje kako ja zamišljam taj sistem koji bi bio dosta jednostavan i recikliran od starih ideja.
Svi glavni saobraćajni pravci bi mogli sa tri linije da budu pokriveni, ostale pravce dopunjuje naravno BG voz. Crvena linija identična onoj koja se sada planira, osim što ide na Prokop. Od Banovog do Sajma već postoji tramvajski koridor. Plava linija pandan tramvajskoj sedmici, najmanje ulaganja. Treća linija bi nasledila tramvaje u Vojvode Stepe i oterati automobile odatle.
Most preko Save nizvodno od Brankovog gde je i bio planiran most za Belam, druga linija na novi savski. Kasnije može i most na Adi da posluži za neku buduću tangencijalnu liniju Rakovica - NBG.
Pogledajte prilog 255772
Evo i ukrštanja sistema u širem centru. Ukrštanje sve tri linije podzemno na Terazijama. Četiri stanice BG voza koje se povezuju na sve tri linije.
Pogledajte prilog 255771
Megalomanska u smislu da planiraju stanice na 20-30 dubine koje su mogle nadzemno, da se planiraju stanice za buduće urbane zone umesto postojećih i da ne nabrajam dalje.Ako je prva faza Železnik-Pančevački Most "megalomanski projektovana", ja ne znam šta su onda svi metroi u našem okruženju?
Te potencijalne nadzemne deonice su 5% ukupne dužine podzemnih deonica i čak bi možda više koštale jer bi morao TBM češće da se vadi na površinu. Jedina dva mesta su kod Sajma i kod linijskog parka do Pančevačkog mosta, u oba slučaja grad se odvaja od reka metroom. Jednom iskopaš tunel kako treba i tjt, imaš ga za vek vekova.Megalomanska u smislu da planiraju stanice na 20-30 dubine koje su mogle nadzemno, da se planiraju stanice za buduće urbane zone umesto postojećih i da ne nabrajam dalje.
Na kraju dana moramo biti svesni sopstvenih mogućnosti. Ovo što nam nude kao rešenje neće biti nikada realizovano, pogotovo ne nakon vašara u surčinskim njivama gde su slupali sve pare koje su grad i republika imali.
Ceo EXPO košta manje nego jedna linija metroaEKSPO prokletinja će vrlo verovatno biti grobar Beogradskog Metroa, ali ja i dalje gajim nadu da će stranci pritisnuti naprdnu bagru da započne sa gradi makar to parče prve linije u narednih nekoliko godina. Više međunarodnih ugovora je do sada potpisano, a krtica je valjda konačno počela da se sklapa u Kini. U igri su i francuski RATP i Alstom, da li je moguće da će sve njih ispaliti zbog surčinske pljačke?
A ja kad kažem da se šire ulice (one koje su ostale u 19. veku), i radi saobraćaja, ali i radi širih trotoara, odma se nađe neki pametnjaković da to osporava i bojkotuje.Ali zato je metro stanica na uglu Tužnog bulevara i Grčića Milenka (ili malo bliže Đerdapskoj) gde trenutno ne postoji ni trotoar vrhunski isplanirana.
Onda bolje samo kod Kalenića - jer je tu osim druge najveće pijace i zgrada opštine Vračar i generalno mnogo više zakrčen pravac uskim ulicama nego što je situacija na Bulevaru. A kod Vukovog spomenika već imamo stanicu Beovoza.Nema poente praviti metro stanice i ispod Vukovog spomenika i kod Kalenića.
Bender je u pravu da niko normalan ne može da očekuje nikakvu realizaciju bilo koje od tih planiranih "šarenih laža" od ove aktuelne bulumente.Ali zato je metro stanica na uglu Tužnog bulevara i Grčića Milenka (ili malo bliže Đerdapskoj) gde trenutno ne postoji ni trotoar vrhunski isplanirana.
Ne mogu da se složim s time jer je Vukov spomenik ipak veliko raskršće i presedačka tačka sa mnogo drugih linija i pravaca ka raznim delovima grada. Čak ako se dobro sećam, u samoj stanici VS ima onaj jedan zid iza koga je ostavljen prostor za buduću metro stanicu, a trenutno ga prekriva metalni reljef.Onda bolje samo kod Kalenića - jer je tu osim druge najveće pijace i zgrada opštine Vračar i generalno mnogo više zakrčen pravac uskim ulicama nego što je situacija na Bulevaru. A kod Vukovog spomenika već imamo stanicu Beovoza.