Šta je novo?

Zgrada Narodne skupštine Republike Srbije

Da li ste za vraćanje stare ograde oko zgrade Skupštine Srbije?

  • Da

    Glasovi: 103 62,0%
  • Ne

    Glasovi: 49 29,5%
  • Nisam siguran

    Glasovi: 14 8,4%

  • Ukupno glasača
    166
Ne znam što je tebi zapelo da baš na tih 100 metara ispred Skupštine sadiš drveće.. eno ti park preko pa sedi i uživaj.. parkovi sa obe strane zgrade takođe... Sve što kvari pročelje treba da leti, može neki travnjak, cveće i vodoskok, a parking, šatori, rastinje i razni cirkusi treba da se sklone..
 
Drvored ispred Skupštine je sklonjen u nekom trenutku zbog manifestacije koje su se održavale, i koje se održavaju ispred nje.

Po meni, i opcija sa drvoredom i opcija bez drvoreda imaju svoje prednosti i mane. Ne znam za koju bih se odlučio. Da, kada kao pUšak prolazim kroz taj prostor leti, dobro bi mi došlo drveće da me zaštiti od sunca, a i jeste lepo i zdravo svuda imati što više zelenila. Ali isto tako, kada se organizuju manifestacije, bolje je bez drvoreda. Takođe, Skupština je jedno od obeležja grada, i to jedno od bitnijih, tako da ide u prilog kada može da se sagleda i fotografiše cela, bez prepreka da ometaju sliku.

Isto važi i za onu dilemu oko ograde. I opcija sa i opcija bez ograde imaju svoje prednosti i mane. Originalna ograda je svakako bila prelepa. Ali jbg, opet je ograda. A ograde razdvajaju ljude, u ovom slučaju one koji vladaju (i umeju da se zaborave i prozle) od onih koji ih plaćaju i kojima ovi treba da odgovaraju. A to nije dobro.

Možda bi mogolo da se razmisli o postavljanju nekoliko drveća koje na vrhuncu rasta ne prelaze 2 3 metra, u ove zelene pojaseve ispred, kod jarbola. 4 levo, 4 desno na slici.
576559_narodna-skupstina-_ls-s.jpg

IMG_1588.jpg

Tako bi leti imalo nešto hlada, a i na stranu leto i vrućine - plato bi delovao manje ''pust'' i imao više zelenila. A opet to drveće (do 2 m) ne bi ometalo pogled na samu zgradu, jer može da se fotografiše i gleda i iz drugih uglova. I isto tako ne bi ometalo manifestacije koje se prave ispred, pošto se ionako ne prave, jelte, na travnjacima.
 
Poslednja izmena:
Kapiram ja vas sa željom za zelenilom, i sam ga volim i leti budem mokar posle 2 minuta hodanja po suncu, ali u ovom slučaju bi bilo šta više od pola metra bilo suvišno.. samo da se prostor očisti od gluposti, od parkiranih kola naročito, lepo popločanje i ovi travnjaci sa vodoskocima neka ostanu, a u parkićima sa strane posaditi što više drveća (parkić ka Vlajkovićevoj je očerupan i ogoljen skroz), Pionirski isto treba obogatiti sa više drveća, pešaci neka idu tom stranom ako je sunce jako i to bi bilo to.
 
Ja sam za to da sadimo drvo na svakom cosku gde ima prostora. Dok ne bude kasno. Naravno, postujem svacije drugacije misljenje. I sam sam nekada razmisljao slicno vama. Uzaludan je posao da ubedjujemo jedni druge da promenimo misljenje 😁
 
Forum i služi za to da ljudi steknu uvid u tuđe perspektive, a ponekada i da promene mišljenje. Kao što sam i ja par puta promenio mišljenja o nekim stvarima. Naravno, nisu svi podjednako sposobni za takve poduhvate.
 
Uz duzno postovanje nasoj skupstini, parlament u Budimpesti, na primer, je daleko velicanstvenija zgrada u svakom smislu.

Moj motiv je na prvih devet mesta ekologija, zdravlje, usteda energije...

Ali na desetom mestu je i jedinstvenost i prepoznatljivost, nesto sto bi nam donelo ponos, a i porast turizma.

Ni savrseno sredjen Beograd ne moze, nazalost, da se poredi sa spickanim gradovima po Evropi. Nema tu ni dovoljnog broja znacajnih zgrada, niti su one jednake ili vece po monumentalnosti.

Manimo se snsovskih budalstina da cemo njihovim projektima, gondolama, BNV-om... biti lepsi i poseceniji od Budimpeste.

Mozemo:

a) da se vratimo vremeplovom u proslost i menjamo istoriju i imamo staro gradsko jezgro lepse i velicanstvenije od Pariza, Praga...

b) nadjemo naftu i budemo Dubai

c) ponudimo nesto jedinstveno u skladu sa mogucnostima

Ako izaberemo opciju pod c, Beograd kao zeleni grad bi bio idealno i lako sprovodivo resenje.

Projekat - ,,Beograd najzelenija prestonica Evrope" nije nesto nemoguce.
 
Pa ne bih baš rekao da je sve tako.
a) da se vratimo vremeplovom u proslost i menjamo istoriju i imamo staro gradsko jezgro lepse i velicanstvenije od Pariza, Praga...
Beograd ima pregršt lepih zgrada, naročito kad bi se obnovile neke srušene u ratu (npr palata Viktorović). Nije poenta poređenje 1:1 sa drugim gradovima, svaki grad je priča za sebe i meni je na primer Prag užasno dosadan i ne naročito lep grad. Ako ćemo da pričamo o monumentalnosti, tu bih pre stavio Varšavu. No, nije to poenta, već da kao što si rekao uradimo šta možemo, a za početak je to sređivanje. Beograd je jako prljav i neuredan u svakom smislu.
c) ponudimo nesto jedinstveno u skladu sa mogucnostima

Ako izaberemo opciju pod c, Beograd kao zeleni grad bi bio idealno i lako sprovodivo resenje.
Nešto jedinstveno već imamo, jedan od najstarijih gradova u Evropi, grad za koji se najviše ratovalo, na fantastičnom ušću dve velike reke, imamo ostatke od praistorije, preko Rima, Srba, Turaka, Austrijanaca... Grad koji je bio pravljen da bude glavni grad Jugoslavije, pa zatim SFRJ, sa arhitekturom različitih stilova i perioda. Monumentalne građevine poput Skupštine, SIVa, Avalskog tornja, velike parkove poput Ade, Košutnjaka, Avale...

Ima Beograd već dovoljno stvari i već jeste zanimljiv, samo što sve to pada u drugi plan kad vidiš đubre po ulicama, šljašteće reklame na sve strane, rupe na putevima, divlju gradnju, kablove koji vise, proređene drvorede, zapišane ćoškove, raspale fasade, prepune autobuse, zastoje, zagađenje....
Nikakva "zelena prestonica" neće sve ovo što sam nabrojao popraviti, i to će da završi gde i sve ostalo zanimljivo, sakriveno iza aljkavosti i nemara i onih na vlasti, i onih što su birali tu vlast.

No, da se vratimo na Skupštinu, za početak da uklone dva asfaltna prilaza koja su dodata negde osamdesetih kroz aleju sa fontanicama, vrate šimšir između staze i platoa i posade cveće između fontanica. To je sve trebalo da im naloži Zavod jer je to originalno stanje. A Grad da više poploča trotoar ispred. Tek kad to odrade, možemo da raspravljano da li treba ili ne drveće, ograda i sve ostalo.
 
Pa ne bih baš rekao da je sve tako.

Beograd ima pregršt lepih zgrada, naročito kad bi se obnovile neke srušene u ratu (npr palata Viktorović). Nije poenta poređenje 1:1 sa drugim gradovima, svaki grad je priča za sebe i meni je na primer Prag užasno dosadan i ne naročito lep grad. Ako ćemo da pričamo o monumentalnosti, tu bih pre stavio Varšavu. No, nije to poenta, već da kao što si rekao uradimo šta možemo, a za početak je to sređivanje. Beograd je jako prljav i neuredan u svakom smislu.

Nešto jedinstveno već imamo, jedan od najstarijih gradova u Evropi, grad za koji se najviše ratovalo, na fantastičnom ušću dve velike reke, imamo ostatke od praistorije, preko Rima, Srba, Turaka, Austrijanaca... Grad koji je bio pravljen da bude glavni grad Jugoslavije, pa zatim SFRJ, sa arhitekturom različitih stilova i perioda. Monumentalne građevine poput Skupštine, SIVa, Avalskog tornja, velike parkove poput Ade, Košutnjaka, Avale...

Ima Beograd već dovoljno stvari i već jeste zanimljiv, samo što sve to pada u drugi plan kad vidiš đubre po ulicama, šljašteće reklame na sve strane, rupe na putevima, divlju gradnju, kablove koji vise, proređene drvorede, zapišane ćoškove, raspale fasade, prepune autobuse, zastoje, zagađenje....
Nikakva "zelena prestonica" neće sve ovo što sam nabrojao popraviti, i to će da završi gde i sve ostalo zanimljivo, sakriveno iza aljkavosti i nemara i onih na vlasti, i onih što su birali tu vlast.

No, da se vratimo na Skupštinu, za početak da uklone dva asfaltna prilaza koja su dodata negde osamdesetih kroz aleju sa fontanicama, vrate šimšir između staze i platoa i posade cveće između fontanica. To je sve trebalo da im naloži Zavod jer je to originalno stanje. A Grad da više poploča trotoar ispred. Tek kad to odrade, možemo da raspravljano da li treba ili ne drveće, ograda i sve ostalo.
Apsolutno! Nije ni toliko do vlasti,koliko je do nas samih. Juče na Slaviji kanta za smeće prazna,a neko je ostavio flašu na klupi pored,zatim u Birčaninovoj dva klinca toliko pritiskaju tablu sa redom vožnje ( da nije prestao verovatno bi ga slomio),pored na igralištu klinci (srednjoškolci) divljaju po toboganima. Da roditelji uče decu na vreme da se ne baca smeće,da se ne šaraju fasade i da se ne lomi ono što nije isključivo ,,tvoje'',bilo bi daleko lagodnije šetati po gradu. Odgovornost vlasti je što promoviše i ne sprečava ovakav oblik funkcionisanja društva.
 
Ондашњи урбанисти су имали у плану и отварање унутарблоковских дворишта старе матрице са циљем развијања исте у духу нових отворених блокова.
 
Vrh