Pa zato što i dalje ima mnogo magaraca koji misle da toplo vreme samo čini da se čovek više oznoji i bude žedniji i ništa više od toga.Baš volim kada naučnici "otkriju" nešto što narod zna od uvek.
Da ne pričam o onom toplom vetru od koga narod na moru "poludi".
I onda mi dođe neki "naučnik" i kaže da temperaturu u prostoriji treba podesiti na max 5 stepeni manje nego napolju, a napolju 35 (na asfaltu preko 40).
Mnogi previše energije troše u to da dokazuju ko je kriv za klimatske promene.Pa zato što i dalje ima mnogo magaraca koji misle da toplo vreme samo čini da se čovek više oznoji i bude žedniji i ništa više od toga.
Ima i onih studija koje su dokazale da ljudi pri suviše toplom vremenu postaju agresivniji i nesmotreniji.
![]()
‘Mango madness’: why does hot weather correlate with an upswing in violence?
Studies show effect is real but there are different theories about what makes violence more likely in hot weatherwww.theguardian.com
Očigledno moraju da se rade te studije iz istog razloga što mora iznova da se dokazuju klimatske promene - i dalje je previše tutubana koji odbacuju to.
Baš tako.Mnogi previše energije troše u to da dokazuju ko je kriv za klimatske promene.
Ja ponekad kada hoću da prekinem neke besmislene rasprave i ubeđivanja, samo napišem da taj neko ili neki uzmu i koriste mozak, kad im je već majka priroda podarila. I u 99% slučajeva uspeva.Pa dovoljno je da neko pređe novoproširenu ulicu gde su ukinuli zeleni pojas i da primeti kako je baš mnogo toplije nego pre kada je tu bilo manje asfalta a više zelenila.
Problem je što većina ljudi ne koristi mozak da to procesuira. A ne koristi mozak za to jer im je mozak na dobrom putu da postane beskorisna kaša jer su potpali pod uticaj raznih gluposti kojima nas bombarduju sa TV-a i interneta.
Veoma je zeznuto raditi takve stvari jer izgleda da još uvek ne prepoznajemo sve procese u klimatologiji.Krčenje prirode i zelenila je ogroman problem i sramota, ali u kontekstu pretople klime u gradu on je samo mali deo problema. Kada sunčevi zraci i toplota dopru do nivoa zgrada, ta vrelina je tu i to je to. Da, biće lakše u hladu nego na suncu, ali ta toplota i energija su već donete u te najniže slojeve atmosfere. Biće čoveku laganije u hladu, ali će opet osećati temp. vazduha 45 stepeni umesto 40 ili 35. Ili 30, kao što nekad beše...
Ono što je potrebno raditi, i za gradove i za ostatak planete, je stvaranje više svetlih reflektujućih oblaka u višim slojevima atmosfere, koji će odbijati fotone pre nego što uđu/siđu previše i ostave previše toplote odnosno energije.
Taj fenomen je već uočen nad morima iznad najprometnijih brodskih koridora. Brodovi su ranije koristili goriva sa više sumpora, koji je isparavao i dizao se u više slojeve atmosfere. Onda su počeli da se stvaraju visoku oblaci iznad tih koridora, i da se više sunčeve svetlosti odbija pre ulaska u donju atmosferu.
![]()
Taj efekat je potrebno stvarati i iznad kopna, a pogotovu iznad gradova.
![]()
Nažalost, usled ishotrenih regulacija, brodovi od ranih 2000ih ispuštaju manje sumpora nego ranije, pa se sad nakon otkrića oblaka iznad mora, i njihovog efekta, razmatra da se opet dozvoli veća količina odnosno da se dozvole nove alternative. I nažalost, zamena za stvaranje oblaka na kopnu - u vidu posipanja aerosoli iz aviona i balona - je još uvek jeres i dogma za mnoge neuke političare i organizacije, koje odlažu ili potpuno zabranjuju eksperimentisanje na tom polju.
P.S.
Više oblaka obično donosi i više vetra, što je takođe pogodno kako za razbijanje toplotnih polja i udara, tako i za provetravanje i rasterivanje zagađenja, čak i leti. A i uvek je lakše leti kad ima vetra.