Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

Sad kad je 32, malo je i hladnjikavo 😁 Dakle, na sve se čovek navikne i aklimatizuje.
 
Baš sam hteo da napišem da jeste lepo ovako kad je vruće a ima vetra.
Vetar mnogo znači. Zimi da rastera zagađenje a leti da rastera vlagu i donese malo svežine.
 
Dok je u stanu sve lepo dok moze prozor da se otvori u neko normalno doba i prirodno rashladi.

Kad je 28 stepeni u 3 ujutro, tu spasa nema.
 
Каже ми другар, у недељу у Требињу у 22ч је било 31.5 степени.

Овде су чак и дани пријатни, иако је топло делује да има доста мање влаге, а и пирка неки хладан ветар.
Промаја у стану и може да се гура без климе. Плус је ноћу промаја, мора и фротир за покривање.
 
Harvard study finds that during heat waves, people can’t think straight

Ever feel during one of these recent sweltering days that it’s just so hot you can’t think straight?

Well, maybe you can’t.

Harvard researchers say that they studied students in dorms with and without air conditioning and during a heat wave. They found that the students suffering through the heat performed worse on a series of cognitive tests.

The researchers from the Harvard T.H. Chan School of Public Health published their results Tuesday in the journal PLOS Medicine.

Researchers studied 44 students in Boston in their late teens and early 20s. Twenty-four lived in air-conditioned buildings. The other 20 lived in buildings that did not have air conditioning.

The study was conducted over a 12-day period in the summer of 2016. The first five days temperatures were seasonable, then came a five-day heat wave, then a two-day cooldown, the researchers said. The researchers did not release the names of the buildings or the institutions the students attended.

The students were asked to take two tests on their smartphones right after waking up each day. The test results showed that during the heat wave students without air conditioning experienced decreases across five measures of cognitive function. The students, for example, experienced 13.4 percent longer reaction times on a test where they were asked to correctly identify the color of displayed words. They also had a 13.3 percent lower scores on basic arithmetic questions.

 
Baš volim kada naučnici "otkriju" nešto što narod zna od uvek.

Da ne pričam o onom toplom vetru od koga narod na moru "poludi".

I onda mi dođe neki "naučnik" i kaže da temperaturu u prostoriji treba podesiti na max 5 stepeni manje nego napolju, a napolju 35 (na asfaltu preko 40).
 
Pa šta raditi? Ne ide ni klima kada se podesi na grejanje do 35. Kupiti i grejalice da se dogreje do stan? 😁

Zamisli napolju 40 stepeni, a ulaziš kod nekog, a njemu klima greje na maks plus grejalice još uključene svuda po stanu 🤣
 
Baš volim kada naučnici "otkriju" nešto što narod zna od uvek.

Da ne pričam o onom toplom vetru od koga narod na moru "poludi".

I onda mi dođe neki "naučnik" i kaže da temperaturu u prostoriji treba podesiti na max 5 stepeni manje nego napolju, a napolju 35 (na asfaltu preko 40).
Pa zato što i dalje ima mnogo magaraca koji misle da toplo vreme samo čini da se čovek više oznoji i bude žedniji i ništa više od toga.

Ima i onih studija koje su dokazale da ljudi pri suviše toplom vremenu postaju agresivniji i nesmotreniji.


Očigledno moraju da se rade te studije iz istog razloga što mora iznova da se dokazuju klimatske promene - i dalje je previše tutubana koji odbacuju to.
 
Lepo na 24C stavimo i pevamo što nam je struja jeftina.

I moramo se prilagoditi. Jutro iskoristiti maksimalno ako možeš. Nećemo propasti ako preskočimo neke treninge napolju popodne ili uveče.

Ja koji relativno dobro podnosim sve vremenske uslove zaista ne vidim svrhu u mučenju i trčanju po visokoj temperaturi i vlazi koja je baš primetna kod reke.

Evo, baš smo se pre neki dan prošetali uz Dunav i Savu oko 19h. Gledam ona udruženja trkača kako rade svoj redovni trening, a vetra bez, vlaga katastrofa, možeš nožem da je sečeš.

Po meni je to kontraproduktivno za većinu ljudi. Pa preskočite trening, a ako ste već zavisni od istog, iskoristite jutro, vikendom naročito.

Ja sam recimo potpuni nejutarnji tip, ali sam se naterao da se vikendom probudim oko 6, bauljam po stanu do 7 i oko pola osam odem na trčanje.

Da ne ulazim i širim temu ovde, ali ceo ovaj način života je potpuno pogrešan, naročito leti. Po meni bi bilo idealno da spavanje bude tako podešeno da se budimo sa izlaskom sunca, ali to zahteva potpuno odricanje od socijalizacije i večernjeg viđanja sa prijateljima.

Znači spavanje (leti) od 21 do 05 i da vidiš kako su lepa jutra.
 
Pa zato što i dalje ima mnogo magaraca koji misle da toplo vreme samo čini da se čovek više oznoji i bude žedniji i ništa više od toga.

Ima i onih studija koje su dokazale da ljudi pri suviše toplom vremenu postaju agresivniji i nesmotreniji.


Očigledno moraju da se rade te studije iz istog razloga što mora iznova da se dokazuju klimatske promene - i dalje je previše tutubana koji odbacuju to.
Mnogi previše energije troše u to da dokazuju ko je kriv za klimatske promene.

Mi, obični ljudi, koji ne utičemo na globalne stvari, treba da budemo svesni da se klima menja, možemo da zauzmemo stav da li je kriv čovek, Sunce, priroda i da procenjujemo koliki je procenat svakog od tih faktora, ali veći deo vremena i energije treba da potrošimo na prilagođavanje i menjanje nekih ustaljenih navika. Kao što napisah gore, naterao sam sebe da se vikendom budim rano i da taj svež period dana iskoristim za trčanje, umesto da se znojim i crkavam (i štetim zdravlju) trčanjem po tropskih uslovima,.
 
Mnogi previše energije troše u to da dokazuju ko je kriv za klimatske promene.
Baš tako.

Meni nije toliko bitno ko je kriv za promene niti da li smo mi sad u nekom 424. ciklusu i da li ćemo za 50.000 godina opet imati 10 stepeni niže temperature.

Ono što mene zanima je život i funkcionisanje društva ovde i sada, odnosno u narednih 50 godina. I samim tim sam sve veći zagovornik klimatskog inženjeringa, pošto je očigledno da sve ostale mere ne daju rezultate a klima je sve gora i toplija. Jer nemam ja ništa od toga što će po Milankoviću ili kome god, za 50.000 godina opet biti svežije. Hu givz a fak za 52025tu? Ali ako možemo ovde i sada da krenemo da normalizujemo klimu, onda daj da počnemo više. Ne mislim da imamo išta da izgubimo, jer ovim tempom i kursom ionako idemo ka globalnoj klimatskoj katastrofi, i deljenju sveta na jedan ekstrem gde će stalni biti bolesno toplo i drugi gde će biti bolesni hladno. To će značiti kataklizmu po čovečanstvo. Ja sam u fazonu ok ako nemamo šta da izgubimo, daj da probamo da utičemo na to, pa da vratimo klimu u okvire normale i samim tim da spasimo i poljoprivredu, vodotokove, pa i samu prirodu.

Međutim biće potrebno još jedno 10-20 godina ekstremnih vrućinčina, suša na jednom i kišnih kataklizmi na drugom kraju sveta, da nekim ljudima dopre iz dupeta u glavu da je klima poremećena i da nešto mora da se uradi, pa makar to bilo i hlađenje planete za 1-2 stepena.
 
Pa dovoljno je da neko pređe novoproširenu ulicu gde su ukinuli zeleni pojas i da primeti kako je baš mnogo toplije nego pre kada je tu bilo manje asfalta a više zelenila.

Problem je što većina ljudi ne koristi mozak da to procesuira. A ne koristi mozak za to jer im je mozak na dobrom putu da postane beskorisna kaša jer su potpali pod uticaj raznih gluposti kojima nas bombarduju sa TV-a i interneta.
 
Krčenje prirode i zelenila je ogroman problem i sramota, ali u kontekstu pretople klime u gradu on je samo mali deo problema. Kada sunčevi zraci i toplota dopru do nivoa zgrada, ta vrelina je tu i to je to. Da, biće lakše u hladu nego na suncu, ali ta toplota i energija su već donete u te najniže slojeve atmosfere. Biće čoveku laganije u hladu, ali će opet osećati temp. vazduha 45 stepeni umesto 40 ili 35. Ili 30, kao što nekad beše...

Ono što je potrebno raditi, i za gradove i za ostatak planete, je stvaranje više svetlih reflektujućih oblaka u višim slojevima atmosfere, koji će odbijati fotone pre nego što uđu/siđu previše i ostave previše toplote odnosno energije.

Taj fenomen je već uočen nad morima iznad najprometnijih brodskih koridora. Brodovi su ranije koristili goriva sa više sumpora, koji je isparavao i dizao se u više slojeve atmosfere. Onda su počeli da se stvaraju visoku oblaci iznad tih koridora, i da se više sunčeve svetlosti odbija pre ulaska u donju atmosferu.

ShipTracks.jpg


Taj efekat je potrebno stvarati i iznad kopna, a pogotovu iznad gradova.

clouds-reflecting-sunlight.png


Nažalost, usled ishotrenih regulacija, brodovi od ranih 2000ih ispuštaju manje sumpora nego ranije, pa se sad nakon otkrića oblaka iznad mora, i njihovog efekta, razmatra da se opet dozvoli veća količina odnosno da se dozvole nove alternative. I nažalost, zamena za stvaranje oblaka na kopnu - u vidu posipanja aerosoli iz aviona i balona - je još uvek jeres i dogma za mnoge neuke političare i organizacije, koje odlažu ili potpuno zabranjuju eksperimentisanje na tom polju.

P.S.
Više oblaka obično donosi i više vetra, što je takođe pogodno kako za razbijanje toplotnih polja i udara, tako i za provetravanje i rasterivanje zagađenja, čak i leti. A i uvek je lakše leti kad ima vetra.
 
Poslednja izmena:
Pa dovoljno je da neko pređe novoproširenu ulicu gde su ukinuli zeleni pojas i da primeti kako je baš mnogo toplije nego pre kada je tu bilo manje asfalta a više zelenila.

Problem je što većina ljudi ne koristi mozak da to procesuira. A ne koristi mozak za to jer im je mozak na dobrom putu da postane beskorisna kaša jer su potpali pod uticaj raznih gluposti kojima nas bombarduju sa TV-a i interneta.​
Ja ponekad kada hoću da prekinem neke besmislene rasprave i ubeđivanja, samo napišem da taj neko ili neki uzmu i koriste mozak, kad im je već majka priroda podarila. I u 99% slučajeva uspeva.
 
Krčenje prirode i zelenila je ogroman problem i sramota, ali u kontekstu pretople klime u gradu on je samo mali deo problema. Kada sunčevi zraci i toplota dopru do nivoa zgrada, ta vrelina je tu i to je to. Da, biće lakše u hladu nego na suncu, ali ta toplota i energija su već donete u te najniže slojeve atmosfere. Biće čoveku laganije u hladu, ali će opet osećati temp. vazduha 45 stepeni umesto 40 ili 35. Ili 30, kao što nekad beše...

Ono što je potrebno raditi, i za gradove i za ostatak planete, je stvaranje više svetlih reflektujućih oblaka u višim slojevima atmosfere, koji će odbijati fotone pre nego što uđu/siđu previše i ostave previše toplote odnosno energije.

Taj fenomen je već uočen nad morima iznad najprometnijih brodskih koridora. Brodovi su ranije koristili goriva sa više sumpora, koji je isparavao i dizao se u više slojeve atmosfere. Onda su počeli da se stvaraju visoku oblaci iznad tih koridora, i da se više sunčeve svetlosti odbija pre ulaska u donju atmosferu.

ShipTracks.jpg


Taj efekat je potrebno stvarati i iznad kopna, a pogotovu iznad gradova.

clouds-reflecting-sunlight.png


Nažalost, usled ishotrenih regulacija, brodovi od ranih 2000ih ispuštaju manje sumpora nego ranije, pa se sad nakon otkrića oblaka iznad mora, i njihovog efekta, razmatra da se opet dozvoli veća količina odnosno da se dozvole nove alternative. I nažalost, zamena za stvaranje oblaka na kopnu - u vidu posipanja aerosoli iz aviona i balona - je još uvek jeres i dogma za mnoge neuke političare i organizacije, koje odlažu ili potpuno zabranjuju eksperimentisanje na tom polju.

P.S.
Više oblaka obično donosi i više vetra, što je takođe pogodno kako za razbijanje toplotnih polja i udara, tako i za provetravanje i rasterivanje zagađenja, čak i leti. A i uvek je lakše leti kad ima vetra.
Veoma je zeznuto raditi takve stvari jer izgleda da još uvek ne prepoznajemo sve procese u klimatologiji.

No treba pokušavati (lokalno) pa videti šta će se desiti u nekom dužem vremenskom periodu.
 
Vrh