Šta je novo?

Svemirska istraživanja

Kakva je svrha pravljenja baze na Mesecu?
Pa, automatske sonde sve mogu da urade.

Ima puno razloga. Jedina zaista kvalitena astronomska posmatranja, bez smetinji zbog radio talasa za Zemlje i bez višestrukih i stalno promenljivih prelamanja svetlosti u atmosferi su moguća samo sa suprotne strane Meseca. Za to nisu dovoljni mali i automatski teleskopi koje je moguće spakovati u raketu. Potrebne su ogromne, stacionarne opservatorje poput onih na Zemlji.

Takođe, tamo će biti baza nadgledanja opasnih asteroida koji mogu udariti Zemlju. Oni su mračni i nisu veliki u svemirskim razmerama, pa je za to potrebna ogromna rezolucija optičkih teleskopa, tj prave, velike opservatorije sa zaista velikim teleskopima. Znači to su buduće oči sistema "Zemaljske odbrane".

Zatim zbog rudarenja.

Zatim zbog izmeštanja prljave i zagađujuće industrije sa Zemlje. Fabrike u obiti su takođe potrebne, ali kao i za teleskope, ne mogu biti dovoljne veličine. Za to mora da se gradi klasično fiksno industrijsko postrojenje ogromnih razmera. To, zbog cene transporta i složenosti upravljanja tako kompleksnim sistemom, može da bude samo na Mesecu.

Zatim, samo Mesec može da služi kao neka vrsta "centralne železničke stanice", tj da bude baza odakle polaze sve letilice koje putuju po Sunčevom sistemu, bilo zbog istraživanja, industrije, ili naseljavanja drugih planeta. Zemlja ima suviše veliku gravitaciju, pa se sa nje mogu dizati samo mali komadi u jednom putovanju. Što znači da se praktično sve mora dizati u parčićima, pa zatim sastavljati u veće celine negde izvan Zemlje. Nešto od toga može u orbiti, ali samo mali deo. Znači potrebna je stalna baza gde se od tih delova pristiglih sa Zemlje sastavlja nešto veće.

Pa onda, mora postojati proizvodnja raketnog goriva negde izvan Zemlje, jer ga treba zaista puno, pa se ne isplati praviti ga na Zemlji i zatim u stotinama letova raketa-tankera nepotrebno dizati ogromnu težinu i zapreminu tog gorina izvan Zemljine gravitacije (što takođe troši jedno gorivo samo zbog drugog goriva). To bi celu buduću svemirsku industriju i dalja istraživanja Sunčevog sistema činilo neekonomičnim. Pa zato fabrike za proizvodnju i skladišta goriva moraju biti na Mesecu, pored te polazne svemirske baze. Na Meseca postoje i sirovine za to, a gravitacija nije velika, pa nije toliko skupo podizati gorivo sa Meseca kao što je sa Zemlje.

Zatim na Mesecu mogu postojati stalni i veoma moćni uređaji za nadgledanje Zemaljske klime, vremena, bio sveta i drugih pokazatelja eko sistema Zemlje. Ponovo, tamo mogu biti daleko veća i zato moćnija postrojenja za to.

Pa zatim, za mnoge od stvari koje treba da se rade izvan Zemlje su neophodni stalno prisutini ljudi, jer mašine ne mogu sve same. Pošto je duži boravak u bestežinskom stanju štetan po zdravlje ljudi, pre ili kasnije će oni morati da pređu negde gde ima gravitacije, da bi uopšte mogčli da borave duže vreme tamo gde su potrebni. Opet, samo je Mesec dovoljno blizu Zemlje i ima gravitaciju.

Itd, itd.

Isprati konferenciju pa ćeš o tome znati više nego ranije.
 
Poslednja izmena:
Analiza Skota Menlija o poslednjem letu Spaceship-a.

 
Divno, famtasticno, fenomenalno!.

SpaceX loses contact with its Starship on 9th test flight after last 2 went down in flames​


Volim da vidim nemoc tehnike pred prirodom, nemoc civilizacije nemoc homo sapiensa.
Nemoc potrosaca i nemoc milionera.

Vremenom ce shvatiti koje je to bacanje novca kad na zamljiima toliko neresenih problema.
Ali sav je taj novac nastampan.

Ovako široke generalizacije nemaju smisla. Ko, kada, zašto, šta? Bogataši mogu da eksploatišu ljude bez obzira koliko je bogato društvo i kakva je tehnologija. To su oduvek i radili. Još kad smo živeli u pećinama. Pa kad bi samo tehnologija bila problem, mogao bi samo da biraš da li želiš da budeš eksploatisan sa ili bez moderne medicine, kao kmet na posedu lokalnog velikaša, u fabrici na pokretnoj traci, ili na Mesecu.

Ponovo, tehnologija je neutralna, POLITIKA određuje sve, i samo je ona važna u tom pogledu. Učite o politici, o političkim teorijama i organizacijama, o istoriji ljudskog društva i prenosite svoje znanje o tome drugima. To je jedini spas. Podleganje političkoj propagandi vas samo pretvara u nečije oruđe.
 
Mask ima interesantan vording - raketa je planski uništena, skupljamo podatke, sve je to uspeh, idemo dobrim pravcem

Kako to ranije nije bilo potrebno da rakete eksplodiraju. To bi se odmah označilo kao neuspeh,

Njegove su pare može da radi šta hoće sa njima (mada se sumnja da ga vlada pomalo pomaže), ali nije bezbedno za ostale stanovnike planete.
 
Ponovo, tehnologija je neutralna, POLITIKA određuje sve, i samo je ona važna u tom pogledu. Učite o politici, o političkim teorijama i organizacijama, o istoriji ljudskog društva i prenosite svoje znanje o tome drugima. To je jedini spas. Podleganje političkoj propagandi vas samo pretvara u nečije oruđe.
Da li je tehnologija bas neutralna?
Bez tehnologije savremeni rat i potrosacko drustvo nisu moguci.
Tehnologija ne daje nikakav izbor, tehnologija, to su resetke kaveza koji smo sebi napravili.

Uzmimo televizore. Sadasnji televizori su bolji od onih od pre 20 ili 60 goidna. Ali da li je zedovoljstvo sadasnjeg gledaoc amnogo vece od onoga koji je na crnobelom televizoru gledao "Gradic Pejton" ili "Servisnu stanicu"?
Da li je tehnologija povecala zadovoljstvo gledaoca? Cemu je posluzila? Samo konzumerizmu.

Kakv je smisaao MAskovih istrazivanja? Samo profit. Zato se radujemo svakom njegovom neuspehu.
 
Mask ima interesantan vording - raketa je planski uništena, skupljamo podatke, sve je to uspeh, idemo dobrim pravcem

Kako to ranije nije bilo potrebno da rakete eksplodiraju. To bi se odmah označilo kao neuspeh,

Njegove su pare može da radi šta hoće sa njima (mada se sumnja da ga vlada pomalo pomaže), ali nije bezbedno za ostale stanovnike planete.
Njegov pristup je drugaciji. On ne ide na savrsenstvo u prvom pokusaju vec vise trial and error i svaki put unapredjenje.
Tim metodom je i dosao do reusable raketa dok vidimo kako NASAi ide sa Artemisom. Dodatno, stari metod nije garancija uspeha sto smo videli na primeru shuttle-a.
Tako da ne brinem se ja za Maska, vise straha cu imati kad Artemis prvi put poleti...
 
Da li je tehnologija bas neutralna?
Bez tehnologije savremeni rat i potrosacko drustvo nisu moguci.
Tehnologija ne daje nikakav izbor, tehnologija, to su resetke kaveza koji smo sebi napravili.

Uzmimo televizore. Sadasnji televizori su bolji od onih od pre 20 ili 60 goidna. Ali da li je zedovoljstvo sadasnjeg gledaoc amnogo vece od onoga koji je na crnobelom televizoru gledao "Gradic Pejton" ili "Servisnu stanicu"?
Da li je tehnologija povecala zadovoljstvo gledaoca? Cemu je posluzila? Samo konzumerizmu.

Kakv je smisaao MAskovih istrazivanja? Samo profit. Zato se radujemo svakom njegovom neuspehu.
Druze, aj idi na neku drugu temu tipa antiglobalisti, teorije zavere i ostale gluposti, nemoj zamarati temu o svemirskim istrazivanjima...
 
Ima puno razloga. Jedina zaista kvalitena astronomska posmatranja, bez smetinji zbog radio talasa za Zemlje i bez višestrukih i stalno promenljivih prelamanja svetlosti u atmosferi su moguća samo sa suprotne strane Meseca. Za to nisu dovoljni mali i automatski teleskopi koje je moguće spakovati u raketu. Potrebne su ogromne, stacionarne opservatorje poput onih na Zemlji.

Takođe, tamo će biti baza nadgledanja opasnih asteroida koji mogu udariti Zemlju. Oni su mračni i nisu veliki u svemirskim razmerama, pa je za to potrebna ogromna rezolucija optičkih teleskopa, tj prave, velike opservatorije sa zaista velikim teleskopima. Znači to su buduće oči sistema "Zemaljske odbrane".

Zatim zbog rudarenja.

Zatim zbog izmeštanja prljave i zagađujuće industrije sa Zemlje. Fabrike u obiti su takođe potrebne, ali kao i za teleskope, ne mogu biti dovoljne veličine. Za to mora da se gradi klasično fiksno industrijsko postrojenje ogromnih razmera. To, zbog cene transporta i složenosti upravljanja tako kompleksnim sistemom, može da bude samo na Mesecu.

Zatim, samo Mesec može da služi kao neka vrsta "centralne železničke stanice", tj da bude baza odakle polaze sve letilice koje putuju po Sunčevom sistemu, bilo zbog istraživanja, industrije, ili naseljavanja drugih planeta. Zemlja ima suviše veliku gravitaciju, pa se sa nje mogu dizati samo mali komadi u jednom putovanju. Što znači da se praktično sve mora dizati u parčićima, pa zatim sastavljati u veće celine negde izvan Zemlje. Nešto od toga može u orbiti, ali samo mali deo. Znači potrebna je stalna baza gde se od tih delova pristiglih sa Zemlje sastavlja nešto veće.

Pa onda, mora postojati proizvodnja raketnog goriva negde izvan Zemlje, jer ga treba zaista puno, pa se ne isplati praviti ga na Zemlji i zatim u stotinama letova raketa-tankera nepotrebno dizati ogromnu težinu i zapreminu tog gorina izvan Zemljine gravitacije (što takođe troši jedno gorivo samo zbog drugog goriva). To bi celu buduću svemirsku industriju i dalja istraživanja Sunčevog sistema činilo neekonomičnim. Pa zato fabrike za proizvodnju i skladišta goriva moraju biti na Mesecu, pored te polazne svemirske baze. Na Meseca postoje i sirovine za to, a gravitacija nije velika, pa nije toliko skupo podizati gorivo sa Meseca kao što je sa Zemlje.

Zatim na Mesecu mogu postojati stalni i veoma moćni uređaji za nadgledanje Zemaljske klime, vremena, bio sveta i drugih pokazatelja eko sistema Zemlje. Ponovo, tamo mogu biti daleko veća i zato moćnija postrojenja za to.

Pa zatim, za mnoge od stvari koje treba da se rade izvan Zemlje su neophodni stalno prisutini ljudi, jer mašine ne mogu sve same. Pošto je duži boravak u bestežinskom stanju štetan po zdravlje ljudi, pre ili kasnije će oni morati da pređu negde gde ima gravitacije, da bi uopšte mogčli da borave duže vreme tamo gde su potrebni. Opet, samo je Mesec dovoljno blizu Zemlje i ima gravitaciju.

Itd, itd.

Isprati konferenciju pa ćeš o tome znati više nego ranije.
Sve su to slabi razlozi. Kao tekst iz Galaksije od pre 40 godina.
Ako se zapitamo zasto ljudi od 1972. nisu bili na Mesecu.
Odgovor je: Zato sto im to nije trebalo.
 
Da li je tehnologija bas neutralna?
Bez tehnologije savremeni rat i potrosacko drustvo nisu moguci.
Tehnologija ne daje nikakav izbor, tehnologija, to su resetke kaveza koji smo sebi napravili.

Uzmimo televizore. Sadasnji televizori su bolji od onih od pre 20 ili 60 goidna. Ali da li je zedovoljstvo sadasnjeg gledaoc amnogo vece od onoga koji je na crnobelom televizoru gledao "Gradic Pejton" ili "Servisnu stanicu"?
Da li je tehnologija povecala zadovoljstvo gledaoca? Cemu je posluzila? Samo konzumerizmu.

Ne mogu se porediti babe i žabe. Tehnologija prosto menja kombinaciju opasnosti i prednosti. Negde se stvara veći rizik, a negde se život i mogućnosti poboljšavaju. Kakve su bile mogućnosti za pobunu recimo za kmetova u srednjem veku? Ili za robove? Šta su znali o svetu u kome su živeli? Šta su bili njihovi potencijali za bar delimično oslobađnje od tako surove eksploatacije pre pronalaska štamparske prese i veće dostupnosti knjiga? Šta su pre Interneta ljudi znali da se dešava sa njihovim vlastima, ako su svi mediji kontrolisani? Sve je to tehnologija. Menja se kombinacija rizika i potencijala, a šta će biti realizovano zavisi samo od informisanosti, znanja i političke svesti VEĆINE naroda. Tehnologija tu vrlo malo utiče.

Kakv je smisaao MAskovih istrazivanja? Samo profit. Zato se radujemo svakom njegovom neuspehu.

To nije tačno, ali nema ni smisla ni svrhe da ja baš u sred gigantske političke kampanje protiv njega objašnjavam nešto što zahteva zaista dobro poznavanje i tehnologije, i politike, i svega što je Mask zaista radio i pričao. Bilo bi ipak previše. To je uzaludan posao, pa me mrzi da i pokušavam.
 
Da li je 1957. bilo neophodno da Sputnjik poleti? A recimo ti danas koristis neki od telekomunikacionih satelita a da nisi ni svestan toga...
To je trebalo. Ali to je bila nauka, a ne za profit.
I projekat Apolo je imoa smisla.
Automatske sonde u svemiru isto imaju smisla.
Mozda i postojanje svemirske stanice oko zemlje ima nekog smisla, ali vec je pitanje.

Ali covek u svemiru? Skupo i besmisleno.
Sada se zna sve o tome.
Roboti mogu da na Mesecu sastave opservatoriju.
 
Poslednja izmena:
Mask ima interesantan vording - raketa je planski uništena, skupljamo podatke, sve je to uspeh, idemo dobrim pravcem

Kako to ranije nije bilo potrebno da rakete eksplodiraju. To bi se odmah označilo kao neuspeh,

Njegove su pare može da radi šta hoće sa njima (mada se sumnja da ga vlada pomalo pomaže), ali nije bezbedno za ostale stanovnike planete.
Prakticno sve si promasio u ovoj poruci. Drugo i trece jednostavno nije tacno, i to bez ulazenja u filozofiju razvoja gde oni veruju u testiranju u praksi, dok su ostali presli odavno na kompjuterske simulacije i probe na zemlji kao okosnicu razvoja. Interesantnije je ovo prvo. Dakle, sta se dogodilo juce?


Ovaj test bi dostavio istu kolicinu tereta u orbitu kao 20 klasicnih raketa. Da je neko lansirao 20 klasicnih raketa, da li znas sta bi se desilo sa njima?

Sve bi pale u okean. Osim kineskih, one padaju na neke mucenike po selima. To je bila realnost sve do pojave SpaceX i sletanja donjeg (veceg) dela rakete.
To sto slecu svaki drugi dan sa postojecom falkon 9 raketom je medju najvecim dostignucima tehnike.

Uopste napraviti starship i uspeti ulazak u orbitu povecava mogucnosti covecanstva za ceo jedan red velicine. I smanjuje cenu za red velicine. To si sinoc mogao da vidis.

Sleteti sa donjim(vecim) delom onda smanjuje cenu za jos jedan red velicine. Sinoc si mogao da vidis let donjeg dela koji je koriscen. I to je reseno. Slecu, lete posle, reseno.

Jos je ostalo da se (pouzdano) resi sletanje gornjeg(manjeg) dela rakete. Mogao si da vidis kako uspesna simulacija toga izgleda 3 puta od ovih 9 pokusaja. Da bi se to zvalo resenim, moraju da poprave probleme koje otkrivaju ovim testovima. Da znaju sta su, popravili bi pre testa. Ne znaju, jer niko nikada nije ni pokusao gomilu stvari koje oni rade:

-motor sa full-flow staged combustion sistemom(najefikasniji, za razliku od "klasicnog" motora koristi izduv turbine kao gorivo)-niko do sad nije napravio
-sletanje i donjeg, i gornjeg dela nakon orbitiranja-niko do sad nije napravio-spacex je napravio prvi stage koji slece, spacex je koristio kapsule iznova, i satl je koriscen iznova, ali nikada cela stvar i nikada bez ogromnog remonta
-sletanje sa ponovnim(rapidnim) koriscenjem uz minimalno odrzavanje i popravke-satl je mogao da se koristi ali su ga vracali u zivot po godinu dana
-orbitalno dopunjavanje goriva


Desava se nesto sto do sada nije vidjeno. Bilo bi korisno istraziti osnovne informacije o temi pre detinjastih i zapaljivih komentara, vecinom ne mislim na tebe s ovim nego na Cotru i njegove standardne nebuloze i glupetanje.
 
To je trebalo. Ali to je bila nauka, a ne za profit.
I projekat Apolo je imoa smisla.
Automatske sonde u svemiru isto imaju smisla.
Mozda i postojanje svemirske stanice oko zemlje ima nekog smisla, ali vec je pitanje.

Ali covek u svemiru? Skupo i besmisleno.
Sada se zna sve o tome.
Roboti mogu da na Mesecu sastave opservatoriju.
Sta se zna druze? :ROFLMAO:
Ti, recimo, ne znas nista.

Evo, reci mi nesto sto znas.
 
Da li je tehnologija bas neutralna?
Bez tehnologije savremeni rat i potrosacko drustvo nisu moguci.
Tehnologija ne daje nikakav izbor, tehnologija, to su resetke kaveza koji smo sebi napravili.
Tehnologija cini da nisi umro vec 7 puta od bolesti koje danas smatramo trivijalnim.

Uzmimo televizore. Sadasnji televizori su bolji od onih od pre 20 ili 60 goidna. Ali da li je zedovoljstvo sadasnjeg gledaoc amnogo vece od onoga koji je na crnobelom televizoru gledao "Gradic Pejton" ili "Servisnu stanicu"?

Mnogo je vece. Evo meni se ne gleda sad na laptopu film jer znam koliko ce bolje da mi bude kad doputujem kuci i sednem na svoj fensi, skupi, tehnoloski napredni kauc. I pustim ga u 4K, znas kakva je slika. Realnija nego stvarni zivot. Svakako lepsa nego to sto ti gledas kroz oci svaki dan. :ROFLMAO:
Da li je tehnologija povecala zadovoljstvo gledaoca?
Mnogo.
Cemu je posluzila?
Svemu.
Samo konzumerizmu.
Ziveo konzumerizam.
Kakv je smisaao MAskovih istrazivanja?
Sprda se.
Ako, i treba.
Zato se radujemo svakom njegovom neuspehu.
Nemoj sebi da persiras.
 
To je bila 579. misija leta rakete-nosača serije "Long marč". Kina je lansirala 12 satelita za praćenje svemirskih računarskih konstelacija. Ovo je deo ambicioznog plana da se "osvoji" svemir sa ukupno 2.800 satelita.
 
Sta se zna druze? :ROFLMAO:
Ti, recimo, ne znas nista.

Evo, reci mi nesto sto znas.
Zna se sve o uticaju boravka u svemiru na ljudski organizam.
Let sa ljudskom posadom samo u Zemljinoj orbiti 2 do 3 puta je skuplji od onog bez posade.
Koliko je puta skuplji odlazak na Mesec ili na Mars?

Covecanstvo ne terba da trosi novac na infantilne stvari.
 
Sve su to slabi razlozi. Kao tekst iz Galaksije od pre 40 godina.

Slabi razlozi? Da li pročitao šta sam napisao? Razmislio o tome?

To što ne želimo da budemo "obrisani" nekim asteroidom koji udari u Zemlju, kao dinosaurusi, to je "slab razlog"? Meni liči na "jak razlog". A za to je neophodna kombinacija osmatračkih satelita i zaista velikih optičkih telekopa koji mogu biti samo na Mesecu, zbog atmosferskih izobličenja slike na Zemlji. A uz to moraju postojati velike svemirske lansirne stanice koje vrlo brzo mogu da lansiraju čitav niz raketa zaista velike mase i tako (zbog velike mase i brzine, tj momenta kretanja) bukvalno pomere asteroid sa opasne putanje. To ne može biti na Zemlji zbog velike gravitacije. Takva opasnost nije samo moguć događaj, to je SIGURAN događaj, pa je takva odbrana bukvalno pitanje opstanka. Ovo je mapa dosadašnjih udara asteroida u Zemlju, ono malo za koje znamo.

1024px-Earth_Impact_Database_world_map.svg.png


Pa zatim imamo još jedno egistencijalno pitanje zagađenja planete, zbog čega se sva prljava industrija pre ili kasnije mora pomeriti izvan eko sistema planete.

Pa zatim imamo još jedno egistencijalno pitanje klimatskih promena, zbog čega ponovo sve ono što emituje gasove staklene bašte treba izmestiti. Pa ćemo onda izgleda morati aktivno da menjamo atmosferu planete da bi popravili ovo što je do sada upropšćeno u vezi klime. I za to su, zbog planetranog obima takvog posla, potrebne baze na Mesecu.

Pa imamo iscrpljivanje resursa. Onih koji ima malo se moraju naći negde drugde. I to bitno pre nego što nestanu, jer im se tada brzo cena povećava toliko da postaju neisplative, razlog za ucene i ratove. To su ne samo retki metali, nego još mnoge druge stvari. Isto važi i za one resurse kojih ima dovoljno ali je proces njihovog koncentrisanja i izdvajanja skuplji nego što bi bio kad bi smo ih dovozili sa nekog mesta izvan planete gde se nalaze u pristupačijem obliku i količinama.

Pa imamo egistencijalno pitanje što SVA industrija koja ostaje na Zemlji MORA postati obnovljive prirode, tj da se ne troši ništa što se samo ne obnavlja. Čitava civilizacija nam je trenutno "privremene prirode", jer nije trajno održiva. Ponašamo se kao čovek koji mesečnu platu potroši za tri dana, zbog čvrstog ubeđenje da će posle tri dana već nekako smisliti kako da preživi. Pošto tako savršeno obnovljiva ekonomija još nije moguća, a pitanje je da li će i kada biti, mora da se seli u svemir.

Pa zatim imamo izrazito egistencijalno pitanje da nam opstanak zavisi od opstanka zdravog ekosistema na Zemlji. Međutim kad izostavilo pustinje, kameni krš, njive, tj monokulure za ishranu, sumnjam da je za kompleksne eko oaze prirode, tamo gde u međuzavisnoj zajednici žive stotine vrsta, ostalo više od par procenata Zemlje. Žive vrste ubijamo tempom od:

"Biologist E. O. Wilson estimated in 2002 that if current rates of human destruction of the biosphere continue, one-half of all plant and animal species of life on earth will be extinct in 100 years. More significantly, the current rate of global species extinctions is estimated as 100 to 1,000 times "background" rates (the average extinction rates in the evolutionary time scale of planet Earth), faster than at any other time in human history, while future rates are likely 10,000 times higher."

Zbog toga moramo povećati procenat Zemlje ostavljen za prirodne oaze, pošto ćemo pre ili kasnije broj vrsta smanjiti toliko da će i naš opstanak postati problematičan. Ponovo, jedina mogućnost da se to izvede je da se mnogi delovi savremene industrije presele u svemir, da bi se ovde dole oslobodio prostor za sve ono od čega egistencijalno zavisimo a što, za razliku od naše industrije, NE MOŽE biti izvan planete.

Zbog svega ovoga istraživanje svemira nije hir, nego sudbina. Ne postoji drugi način da složena civilzacija ovakvog (kapitalističkog) tipa sa milijardama ljudi preživi a da ne pritom ne uništi sredinu gde živi. Jer mi nismo spremni da i dalje goli živimo u šumi od onoga što tamo može da se nađe. Nego želimo da menjamo prostor u gigatskim razmerama. A to onda mora biti kompatibilno sa funkcionisanjem eko sistema Zemlje. Što za posledicu ima da MORAMO izvan Zemlje prebaciti sve što ometa trajni opstanak eko sistema čiji smo nerazdvojni deo. Drugi način ne postoji.

Usput, ali najmanje važno. Iako mnogi o ovome pričaju i veoma su strastveni u tome, stoji činjenica je da je Elon Mask jedini koji nešto konkretno postiže u ogromnim razmerama stvaranja radikalno nove tehnološke osnove apsolutno neophodne za sve to. Pa imajte to na umu kad razmišljate o njemu. Ja zaista ne znam da li je Betoven tukao svoju ženu, ali bar mogu da razdvojim čime nas je zadužio od njegovih ličnih osobina, kakve god da su bile.

Ako se zapitamo zasto ljudi od 1972. nisu bili na Mesecu.
Odgovor je: Zato sto im to nije trebalo.

Ne da im nije trebalo nego im je bilo previše skupo, pošto tehnologija tada još nije bila spremna da to može da se izvede dovoljno jeftino, toliko jeftino da bude ekonomski isplativo i deo normalnog tržišta.
 
Slabi razlozi? Da li pročitao šta sam napisao? Razmislio o tome?

To što ne želimo da budemo "obrisani" nekim asteroidom koji udari u Zemlju, kao dinosaurusi, to je "slab razlog"? Meni liči na "jak razlog". A za to je neophodna kombinacija osmatračkih satelita i zaista velikih optičkih telekopa koji mogu biti samo na Mesecu, zbog atmosferskih izobličenja slike na Zemlji. A uz to moraju postojati velike svemirske lansirne stanice koje vrlo brzo mogu da lansiraju čitav niz raketa zaista velike mase i tako (zbog velike mase i brzine, tj momenta kretanja) bukvalno pomere asteroid sa opasne putanje. To ne može biti na Zemlji zbog velike gravitacije. Takva opasnost nije samo moguć događaj, to je SIGURAN događaj, pa je takva odbrana bukvalno pitanje opstanka. Ovo je mapa dosadašnjih udara asteroida u Zemlju, ono malo za koje znamo.

1024px-Earth_Impact_Database_world_map.svg.png


Pa zatim imamo još jedno egistencijalno pitanje zagađenja planete, zbog čega se sva prljava industrija pre ili kasnije mora pomeriti izvan eko sistema planete.

Pa zatim imamo još jedno egistencijalno pitanje klimatskih promena, zbog čega ponovo sve ono što emituje gasove staklene bašte treba izmestiti. Pa ćemo onda izgleda morati aktivno da menjamo atmosferu planete da bi popravili ovo što je do sada upropšćeno u vezi klime. I za to su, zbog planetranog obima takvog posla, potrebne baze na Mesecu.

Pa imamo iscrpljivanje resursa. Onih koji ima malo se moraju naći negde drugde. I to bitno pre nego što nestanu, jer im se tada brzo cena povećava toliko da postaju neisplative, razlog za ucene i ratove. To su ne samo retki metali, nego još mnoge druge stvari. Isto važi i za one resurse kojih ima dovoljno ali je proces njihovog koncentrisanja i izdvajanja skuplji nego što bi bio kad bi smo ih dovozili sa nekog mesta izvan planete gde se nalaze u pristupačijem obliku i količinama.

Pa imamo egistencijalno pitanje što SVA industrija koja ostaje na Zemlji MORA postati obnovljive prirode, tj da se ne troši ništa što se samo ne obnavlja. Čitava civilizacija nam je trenutno "privremene prirode", jer nije trajno održiva. Ponašamo se kao čovek koji mesečnu platu potroši za tri dana, zbog čvrstog ubeđenje da će posle tri dana već nekako smisliti kako da preživi. Pošto tako savršeno obnovljiva ekonomija još nije moguća, a pitanje je da li će i kada biti, mora da se seli u svemir.

Pa zatim imamo izrazito egistencijalno pitanje da nam opstanak zavisi od opstanka zdravog ekosistema na Zemlji. Međutim kad izostavilo pustinje, kameni krš, njive, tj monokulure za ishranu, sumnjam da je za kompleksne eko oaze prirode, tamo gde u međuzavisnoj zajednici žive stotine vrsta, ostalo više od par procenata Zemlje. Žive vrste ubijamo tempom od:

"Biologist E. O. Wilson estimated in 2002 that if current rates of human destruction of the biosphere continue, one-half of all plant and animal species of life on earth will be extinct in 100 years. More significantly, the current rate of global species extinctions is estimated as 100 to 1,000 times "background" rates (the average extinction rates in the evolutionary time scale of planet Earth), faster than at any other time in human history, while future rates are likely 10,000 times higher."

Zbog toga moramo povećati procenat Zemlje ostavljen za prirodne oaze, pošto ćemo pre ili kasnije broj vrsta smanjiti toliko da će i naš opstanak postati problematičan. Ponovo, jedina mogućnost da se to izvede je da se mnogi delovi savremene industrije presele u svemir, da bi se ovde dole oslobodio prostor za sve ono od čega egistencijalno zavisimo a što, za razliku od naše industrije, NE MOŽE biti izvan planete.

Zbog svega ovoga istraživanje svemira nije hir, nego sudbina. Ne postoji drugi način da složena civilzacija ovakvog (kapitalističkog) tipa sa milijardama ljudi preživi a da ne pritom ne uništi sredinu gde živi. Jer mi nismo spremni da i dalje goli živimo u šumi od onoga što tamo može da se nađe. Nego želimo da menjamo prostor u gigatskim razmerama. A to onda mora biti kompatibilno sa funkcionisanjem eko sistema Zemlje. Što za posledicu ima da MORAMO izvan Zemlje prebaciti sve što ometa trajni opstanak eko sistema čiji smo nerazdvojni deo. Drugi način ne postoji.

Usput, ali najmanje važno. Iako mnogi o ovome pričaju i veoma su strastveni u tome, stoji činjenica je da je Elon Mask jedini koji nešto konkretno postiže u ogromnim razmerama stvaranja radikalno nove tehnološke osnove apsolutno neophodne za sve to. Pa imajte to na umu kad razmišljate o njemu. Ja zaista ne znam da li je Betoven tukao svoju ženu, ali bar mogu da razdvojim čime nas je zadužio od njegovih ličnih osobina, kakve god da su bile.



Ne da im nije trebalo nego im je bilo previše skupo, pošto tehnologija tada još nije bila spremna da to može da se izvede dovoljno jeftino, toliko jeftino da bude ekonomski isplativo i deo normalnog tržišta.
U redu. Ali mislim da sve to moze da se ostvari automatskim sondama.
 
U redu. Ali mislim da sve to moze da se ostvari automatskim sondama.

Ne može. Kompleksnost i obim poslova koji nas čekaju u svemiru je tako velika, da to bez ljudi neće moći. A za neke od njih već debelo kasnimo. Roboti će zaista biti osnovna i noseća radna snaga, ali su još daleko od toga da mogu sami. A ljudi duže mogu boraviti samo negde gde postoji gravitacija, dok sva ta postrojenja i stovarišta materjala traže puno prostora. Pa zatim lak pristup, mogućnost održavanja i popravke, itd. A ne da neko mora da lebdi izvan svemirske stanice u orbiti i nešto popravlja sledećih deset godina. Da pritom gleda koji će ga komad orbitalnog đubreta pogoditi. I još da sve to ne košta puno. Samo Mesec obezbeđuje sve to. Posmatraj Mesec kao buduće idustrijsko predgrađe Zemlje.
 
A koji asteroid, kad stiže, jel reko nešto čika Ilon?

To je sve važno što si izvukao iz one poruke?

A oko verovatnoća, evo spiska raznih letećih objekata koji su nas za dlaku promašili samo ove godine, samo za prva tri meseca (do 8. aprila). Znači da su proleteli IZMEĐU Zemlje i Meseca, što je u astonomskim razmerama zanemarljivo. Recimo komete blizu Sunca isparavaju, pa zbog promene mase stalno menjaju i putanju. Neki koji su ranije prolazili pored nas, zbog toga sutra možda neće. A postoje i efekti asimetričnog zagrevanja površine, i razni drugi koji putanje čine nepredvidljivim. Na ogromnim rastojanjima uobičajnih putanja tih objekata čak i minimalna promena putanje će blizu Zemlje da se pretvori u veliku promenu, ako se ona meri tako malom razdaljinom kao što je distanca od Zemlja do Meseca. Ili Zemljin prečnik. Drugim rečima, tačna putanja je nepredvidljiva. Zato nadgledanje MORA da postoji. Isto kao i sistem odbrane. A to mora sa Meseca. Takvih "zamalo" promašaja je samo u tri meseca 2025. bilo 46.

Nedelju dana ranije smo otkrli samo JEDAN. Ranije od toga nijedan. 37% tek pošto su već prošli. To ne sme tako da ostane. Da ponovo ne spominjem sve ostale razloge. Kakav crni Elon Mask? Kakve on ima veze sa svim tim razlozima? Oni bi postojali sa ili bez njega.

Ne pričajte o stvarima o kojima niste hteli da posvetite nimalo vremena.

Near miss asteroids, 1-3 2025.png


Near miss asteroids, warning time, 1-3 2025.png


Čeljabinsk, Rusija 2013.

Meteorite_explosion_over_Chelyabinsk_on_February_15%2C_2013.gif



 
Poslednja izmena:
Sve je to izvan naših mogućnosti a i prioriteta za ovaj vek.

Nego Maska vozi njegov mesijanski kompleks i želja da živi večno, pa onda traženje tehnologija da sebi to omogući predstavlja kao neku brigu za čovečanstvo.

Znam šta ćeš napisati sad - osim da ne mogu ja da shvatim sve te kompleksne stvari koje ti držiš u malom prstu - da sve to treba sa bude prioritet jer šta ako rokne neki asteroid u ovom veku a mi nemamo odbranu. Pa ništa, neka rokne. Eto.

Ako misliš da je to moj usamljeni stav, izađi među ljude pa pitaj i njih isto pitanje, da li paranoja oko asteroida treba da bude fokus i prioritet čovečanstva u ova vremena i u ovim okolnostima.

Ljudi širom sveta jedva spajaju kraj sa krajem, delimično i zbog ljudi kao što je Mask. Imamo jedno 50 nagomilanih ovozemaljskih i ljudskih problema koji čekaju rešavanje, a par narcoisoidnih megalomana i fijuka traće brda para na ŠBB KBB scenarije i hirove.
 
Vrh