Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

Naučnici potvrdili ono što smo već znali - investitorski urbanizam će nas bukvalno skuvati ko onu žabu koja ne shvata da se krčka:
I sada će mnogi da pročitaju samo naslov.

U pitanju su naravno mikrolokacije, a ne ceo grad (ili centar grada)

Slično je ispred moje zgrade leti. Nema vetra, južna strana, noću isijava kao radijator. Ali čim izađeš iz zavetrine, 4-5 stepeni je prijatnije.
 
I sada će mnogi da pročitaju samo naslov.

U pitanju su naravno mikrolokacije, a ne ceo grad (ili centar grada)

Slično je ispred moje zgrade leti. Nema vetra, južna strana, noću isijava kao radijator. Ali čim izađeš iz zavetrine, 4-5 stepeni je prijatnije.
Mikrolokacije su tema ove studije, ali svako ko je ikad seo u kola i pobegao iz Beograda kad su vrućine zna koja je razlika između gradske vrućine i one gde ima malo više zelenila.
Kad sam živeo na Banovom brdu, u kolima bi termometar redovno merio 4-5 stepeni više u centru u odnosu na brdo (gde smo bili blizu parka).

Ali to sve već svi znamo. Mene više zanima kad će onima na vlasti (i onima sa kapitalom) da dođe iz d___ u glavu da treba praviti parkove tu i tamo pored svojih "luksuznih" zgrada jer ne samo da je to bolje za ceo grad u svakom smislu, već će im i kvadrati koje uporno žele da prodaju vredeti više.
 
U članku se, baj d vej, pominje da javne zelene površine čine svega 12 odsto teritorije grada Beograda, ali ne navode isti procenat za druge gradove kako bi čitaoci mogli uporedno da analiziraju situaciju.
London: ~47%
Pariz: ~27%
Berlin: ~41%
Zagreb: ~27%
Rim: ~20%
Budimpešta: ~20%
Prag: ~50%
Beč: ~50%

Naravno, to su samo okvirne brojke (i ne tako sveže) i postoje razlike u tome kako neki grad ili država računa šta je zelena površina, a šta nije. Mada, svakako mislim da dobro predstavljaju koliko smo zapravo u problemu.
 
Nemamo mi još uvek svesne kupce. Ne znam kako inače objasniti da sve novogradnje planu po nenormalnim cenama. Recimo ne znam ko bi normalan ŽIVEO na ćošku Bulevara heroja sa Košara i Tošinog bunara.

A postoji i ona fora da se izvrdaju propisi, pa je u prostor pod zelenilom Beograda na vodi ušao i ceo park preko puta reke.
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: ink
Beograd možda ima 12% JAVNIH zelenih površina, ali realnost je drugačija jer mi imamo mnogo više zelenila po samom centru nego nabrojani gradovi.

E sad, ne znam šta sve ulazi u javne zelene povšrine po definiciji, ali pogledajte Google Earth snimak centra Beograda i videćete baš mnogo drveća u dvorištima zgrada.

Takođe, čini mi se da drvoredi takođe ne ulaze u tu definiciju jer mi 12% zaista zvuči malo u odnosu na ono što vidim.
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: ink
Moguće da Beograd ima više od 12% pod zelenilom, ali isto imamo i situaciju da imamo sve više delova grada i mikrolokacija bez zelenila ili je ono na nivou statističke greške. Raspravljali smo već na ovu temu o tome kako bi trebalo, posebno u periodu kada krenu visoke temperature, da se u okviru vremenske prognoze prikazuje i temperatura koja je na suncu, dakle tamo gde nije hlad. Stanujem pored Hajd parka i svaki put kada dođem iz centra osetim daleko prijatniju mikroklimu, svežinu i nižu temperaturu. U tome doprinosi dodatno i činjenica da je ceo kraj pod Ružom vetrova. Takođe smo raspravljali i oko toga da je pogrešan stav "Zašto ti smeta što se gradi na zelenoj površini kada pored imaš drugu zelenu površinu?". Takođe smo se sporili i oko toga zašto je potrebno imati ravnomerno raspoređene zelene površine i / ili drvorede po gradu, a ne da jedan deo grada bude usijana betonska ploča a drugi deo grada (najčešće periferija) zelena džungla. Čak smo došli i do toga da kome smeta što se gradi u Beogradu, ko bi da mu cvrkuću ptičice pod prozorom a ne kola, da ima mir i tišinu i sl. , da treba da se seli na selo ili tako negde.​
 
Moguće da Beograd ima više od 12% pod zelenilom, ali isto imamo i situaciju da imamo sve više delova grada i mikrolokacija bez zelenila ili je ono na nivou statističke greške. Raspravljali smo već na ovu temu o tome kako bi trebalo, posebno u periodu kada krenu visoke temperature, da se u okviru vremenske prognoze prikazuje i temperatura koja je na suncu, dakle tamo gde nije hlad. Stanujem pored Hajd parka i svaki put kada dođem iz centra osetim daleko prijatniju mikroklimu, svežinu i nižu temperaturu. U tome doprinosi dodatno i činjenica da je ceo kraj pod Ružom vetrova. Takođe smo raspravljali i oko toga da je pogrešan stav "Zašto ti smeta što se gradi na zelenoj površini kada pored imaš drugu zelenu površinu?". Takođe smo se sporili i oko toga zašto je potrebno imati ravnomerno raspoređene zelene površine i / ili drvorede po gradu, a ne da jedan deo grada bude usijana betonska ploča a drugi deo grada (najčešće periferija) zelena džungla. Čak smo došli i do toga da kome smeta što se gradi u Beogradu, ko bi da mu cvrkuću ptičice pod prozorom a ne kola, da ima mir i tišinu i sl. , da treba da se seli na selo ili tako negde.​
+1 solecar! Jako dobar post :sesir:
 
Beograd možda ima 12% JAVNIH zelenih površina, ali realnost je drugačija jer mi imamo mnogo više zelenila po samom centru nego nabrojani gradovi.

E sad, ne znam šta sve ulazi u javne zelene povšrine po definiciji, ali pogledajte Google Earth snimak centra Beograda i videćete baš mnogo drveća u dvorištima zgrada.

Takođe, čini mi se da drvoredi takođe ne ulaze u tu definiciju jer mi 12% zaista zvuči malo u odnosu na ono što vidim.
Ali kad pogledaš širi centar (recimo između Dunava i autoputa preko Gazele) mogle bi suze da ti krenu koliko malo zelenila ima.
 
Pa nisam baš siguran. Znam da uvek kada sam gledao GE da sam bio zadovoljan količinom zelenila.

Pogledajte samo koliko tu ima zelenih delova, naročito unutar zgrada.

zelenilo centar.jpg
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: ink
Pa nisam baš siguran. Znam da uvek kada sam gledao GE da sam bio zadovoljan količinom zelenila.

Pogledajte samo koliko tu ima zelenih delova, naročito unutar zgrada.

Pogledajte prilog 195699
Ne kažem da nema. Ali ne da nisam zadovoljan nego...

Čak o na ovom tvom skrinšotu gde si odsekao centar se vidi koliko je kritičan, recimo, deo oko Kalenić pijace, odnosno "iza" Hrama. Ti ljudi skoro pa bukvalno moraju da sednu u auto da bi otišli do parka.
 
Max dnevna temperatura u BG nece preci 23 do sredine maja. Usli smo u prosecni prolecni period. Naravno ne mora da znaci ali eto
 
Bender će se obradovati... Ti reče Srbo da će da udari snegara u aprilu.. al ništa od toga... 😉

Ja sam svoje mini leto lepo proveo na otvorenom, bilo je svega 🙂 (to je onako debeli understatment) i sad mogu mirno da čekam... eurosong... ne znam kakvo će vreme tada biti, nadam se lepo...
 
Vrh