Šta je novo?

Nikola Dobrovic, gradnja posle II svetskog rata - polemika

Влада

Advanced
Učlanjen(a)
21.12.2006.
Poruke
2.423
Pohvaljen
24
Lokacija
Дорћол
Е па овако је то отприлике до сада изгледало на теми Косанчићев венац
Влада":1netjfzx je napisao(la):
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=88933

Jednom meri, dvaput ruši
Zoran NIKOLIĆ, 9. maj 2006

BEOGRAD je jedan od najstarijih gradova u Evropi. I London i Berlin pravi su "dečaci" za naš glavni grad. Još da nije imao tako burnu istoriju ratova, totalnih razaranja, političke i ekonomske nestabilnosti, ko zna kako bi izgledao. A, tek da je ostalo malo više starih zgrada u jednom od najstarijih gradova...
Beograd i danas "vapi" za prelepim mostovima, koje je naša sopstvena vojska srušila u jednoj noći. Između 10. i 11. aprila 1941. godine stari Pančevački most, Most kralja Aleksandra (prethodnik današnjeg Brankovog mosta) i stari Železnički most dignuti su u vazduh. Tadašnji stratezi mislili su da se bar za koji dan duže odupru naletu nacista, ali nije uspelo. Štaviše, kako je zabeležio istoričar Velimir Terzić, stari Železnički most srušen je dok je ispod njega prolazila barža sa našim vojnicima. Svi su poginuli.
Isto je završio i stari Pančevački most, kao i Železnički most preko kojeg je prešao prvi voz sa beogradske na zemunsku stranu.

- Još jedna maestralna zgrada, delo Momira Korunovića, bilo je zdanje pošte na današnjoj Železničkoj stanici - kaže arhitekta konzervator Aleksandar Ivanović. - To zdanje, odnosno njegove fasade nastradali su u savezničkom bombardovanju 1944. godine. Posle rata zgrada je obnovljena u potpuno socrealističkom stilu. Od nekadašnjeg gradskog ponosa, sada nam je ostalo nešto tako obično.

Tragična je bila i sudbina Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu, koju su, ako je za utehu, srušili Nemci. Ali, ostaje i činjenica, kaže nam istoričar Čedomir Janjić, da je posle bombardovanja podrum zgrade tinjao dva dana; pre nego što je zaista planula.
- Tadašnji direktor je bio zauzet spasavanjem porodice, a jedini čuvar se sakrio u lagum na obroncima Kalemegdana - objašnjava Janjić. - Biblioteka je mogla da se spase.

Beograd je teško "trpeo" neznabošce. Ovo je mesto obitavanja mnogih religija. Kako nam je rekla Snežana Lazić iz Istorijskog arhiva Beograda, Budistički hram sagradila je Kalmička zajednica 1929. godine. Nalazio se u današnjoj Budvanskoj ulici koja se pre rata zvala Budistička.
Jevrejska sinagoga Bet Israel sagrađena je 1908. godine - podseća ona. - Srušena je tokom Drugog svetskog rata, a na njenim temeljima se sada nalazi Galerija fresaka u ulici Cara Uroša. I još mnogo takvih stvari...

TERAZIJSKA FONTANA
IZMEĐU dva rata Terazije je krasila prelepa fontana. Prema projektu Ivana Meštrovića, tu je prvobitno trebalo da se nađe i spomenik Pobednik, kao i pet lukova koji je trebalo da simbolišu pet vekova pod Turcima.
Fontana je srušena iz potpuno suludih razloga, tako primerenih komunističkoj posleratnoj vlasti. Sklonjena je, naime, jer je bila na putu povorci organizovanoj zbog prvomajske parade.

PALA KRUNA
OGRADA oko dvora u kojem se danas nalazi Skupština grada Beograda[ srušena je posle Drugog svetskog rata, kao i dvorac koji je povezivao današnju Skupštinu grada i predsedništvo. Ovaj čin obavljen je na inicijativu poznatog arhitekte Nikole Dobrovića, kako bi se eliminisala "dinastička zaostavština". Pre toga, u šestoaprilskom bombardovanju 1941. godine dvor je već bio ozbiljno oštećen, pa je tako izgubio kupole, kojih danas, takođe, više nema.

STARO SAJMIŠTE
STARO sajmište bilo je izgrađeno 1937. godine. Kao reprezentativan prostor predstavljalo je ponos predratnog Beograda. Tokom Drugog svetskog rata dobilo je tragičnu ulogu kao nacistički logor.
spatiotecte":1netjfzx je napisao(la):
Znaci Nikola Dobrovic je srusio taj dvor u sredini? Pa to je strahovit cin, kako je smeo unistiti jednu od najlepsih zgrada! Taj covek je uradio ceo novi beograd u socrealizmu, upropastio je Beograd njegovim modernistickim urbanizmom iz atinske povelje ali sve se vraca, vidite on je srusio taj dvor a njegov najpoznatiji projekat u nemanjinoj je sad unisten, tako i treba, sve se vraca u zivotu.
Kad pomislim da njegov kip stoji tamo na arhitektonskom fakultetu. tss tss tss!
dedinje":1netjfzx je napisao(la):
Zapanjen sam napadom na naseg cuvenog arhitektu Petra Dobrovica. (spatiotecte). Kakva glupost, pa nije sigurno on doneo odluku o rusenju dvora na obodu pionirskog parka. Mozda se toj odluci nije suprotstavio a mozda i nije mogao nista da ucini. Kakva su to vremena bila, pitajte one koji su ih preziveli! Zgrade Generalstaba u Nemanjinoj su Dobrovicevo remek delo i svi beogradski arhitekti se zalazu da se one obnove. Bile bi vec obnovljene da nije u pitanju velika cena skoro veca nego sto je sama izgradnja.
KiD":1netjfzx je napisao(la):
Najlakse je biti general posle bitke i naci nekog da bude krivac..... :rolleyes:
spatiotecte":1netjfzx je napisao(la):
DEDINJE evo sta pise:

Ograda oko dvora u kojem se danas nalazi Skupština grada Beograda[ srušena je posle Drugog svetskog rata, kao i dvorac koji je povezivao današnju Skupštinu grada i predsedništvo. Ovaj čin obavljen je NA INICIJATIVU poznatog arhitekte Nikole Dobrovića, kako bi se eliminisala "dinastička zaostavština"

Pa naravno da ga napadam, iako je on TADA bio najpoznatiji arhitekta u Jugoslaviji, ko mu je dao pravo da NA NJEGOVOJ INICIJATIVI srusi taj dvor u sredini. Takvih zgrada nema u Beogradu, zasto srusiti tu jedinu? ON je kriv za to jer je on to predlozio! A vidi se da je to uradjeno ideoloski jer su te tri zgrade bile u duhu kraljevine a on je propagirao socrealizam jer je bio teska Komunjara, pa ne znam, svako normalan ce reci da je taj dvor bio 100 puto lepsi od onih 2 grada u Nemanjinoj koje je on napravio.
Da ne pricam o Novom beogradu, isto projektovano sa njegove strane plus sardnici njegovi u to vreme: teski promasaj.
Pa sad ne znam zasto je on "cuveni nas arhitekta", meni je on teski debil na dobrom polozaju u to vreme jer je samo pratio trendove moderne arhitekture u to vreme i jos dodao komunisticki stil. A sva njegova politika projektovanja je bila absolutno bez obzira prema nasledstvu.
Izvinite ali bilo je arhitekata pre Dobrovica i ne znam kojim pravom on sme da kaze da ce nesto iz proslosti da se srusi jer je to njegovo misljnenje.
Moze se reci da je covek talentovan sa komunisticku modernu arhitekturu, eto to bi bilo to ali za ostalo...
dedinje":1netjfzx je napisao(la):
Pa sta je ovo, opet brutalan napad na Petra Dobrovica! Otkud ti "Spatiotecte" znas da je on dao INICIJATIVU da se ta zgrada srusi? Verovatno je bila ostecena bombardovanjem. To nije zgrada u kojoj su ubijeni kralj Aleksandar Obrenovic i Draga. Ta zgrada je bila nesto drukcija (mada je i ona bila lepa) i srusena je jos pre prvog svetskog rata. A onda je podignuta ova o kojoj govorimo da bi bila srusena 1945. Otkud ti takva mrznja prema Petru Dobrovicu? Pitaj danasnje beogradske arhitekte svih generacija sta misle o njemu. Cuces samo najbolje. Nazalost mnoga njegova dela su ostala neostvarena. On je dao ideju za uredjenje Terazijske terase slicno ovom koje se danas radi. Ali on je tu ideju i planove uradio jos dvadesetih godina proslog veka. Inace, rodjeni brat mu je cuveni slikar Petar Dobrovic koji je umro jos 1942. Mislim da je Nikola Dobrovic umro pocetkom sedamdesetih, cenjen i ozaljen od svih, posebno svojih kolega arhitekata. Pozivam neke od arhitekata koji su ga znali da se javi u ovaj forum i kaze nesto o njemu. Zalosno je sto ga ti, pretpostavljam mlad covek, nazivas komunjarom. Da li znas sta je Ceski predsednik , demokrata i antikomunista, Vaclav Havel jednom rekao. "Vise od komunista mrzim fanaticne antikomuniste koji o komunizmu uzgrad ne znaju nista"
Влада":1netjfzx je napisao(la):
Дедиње погледај http://www.beobuild.net/discussion/viewtopic.php?pid=1514#p1514
ево цитата из чланка:

PALA KRUNA
OGRADA oko dvora u kojem se danas nalazi Skupština grada Beograda[ srušena je posle Drugog svetskog rata, kao i dvorac koji je povezivao današnju Skupštinu grada i predsedništvo. Ovaj čin obavljen je na inicijativu poznatog arhitekte Nikole Dobrovića, kako bi se eliminisala "dinastička zaostavština". Pre toga, u šestoaprilskom bombardovanju 1941. godine dvor je već bio ozbiljno oštećen, pa je tako izgubio kupole, kojih danas, takođe, više nema.
dedinje":1netjfzx je napisao(la):
Treba poznavati to vreme. Nije tačno sve što negde piše. Već sam rekao, to je bilo vreme zestoke antimonarhističke histerije. Inicijativu je sigurno dao neki fanatičan komunista iz vrhova partije, neko poput na pr. Djilasa a onda je rekao da se napiše da su eto i arhitekti protiv monarhije pa je zloupotrebio i Dobrovicevo ime. Ovo ja nagadjam, mozda nije bilo baš tako ali je bilo verovatno slično. Pa da je Dobrović nešto kriv kakvo je tvoje pravo da mu sudiš, i to tako brutalno uz uvrede, sada nakon 60 godina. Najmerodavniji da daju ocenu Dobrovića su njegove kolege svih generacija od kojih su mnogi bili u partizanima ili su bili komunisti ili njegovi učenici. Ako bi samo neko od njih potvrdio tvoje reči ja bih ti se izvinio.
spatiotecte":1netjfzx je napisao(la):
DEDINJE:
Evo vidim da si stariji od nas i mogu da razumem tvoje misljenje i trudim se da ga shvatim tu gde se ne slazemo ti i ja.
Dakle kao prvo da se predstavim:
Imam 24 godina i zavrsavam arhitektonski fakultet u Parizu, trenutno spremam diplomski cija tema je sredjivanje centralnog trga u gradu Dakar u Senegalu i izgradnju podzemne garaze,inace konkursni projekat iz 2002 gde sam osvojio prvu nagradu. Inace pored studija radim isto u oblasti projektovanja sa bivsim glavnim arhitektom ELF korporacije (ELF je u francuskoj to sto je Nis Jugopetrol u Srbiji), radimo na Champs-Elysées.

Dakle mnogo se interesujem za arhitekturu i urbanizam, sto je i normalno pa imam burne reakcije(verovatno previse) , ali eto to je jace od mene jer moram da reagujem kad vidim neke stvari.
Dakle da se razumemo; Dobrovic je bio arhitekta svetskog kalibra u njegovo vreme, priznat od svojih kolega u to vreme, ima i njegov kip na fakultetu. Sve to stoji. Stvarno covek je dobar po pitanju projektovanja po sablonima atinske povelje i modernizma. Dobro to je neko doba mozemo ga nazvati eksperimentalnim i bilo je planetarnih razmera posto se gradilo svuda tako po svetu.
E sad ono sto je meni neshvatljivo: Kako moze taj covek na vrhu urbanizma i arhitekture kod nas u to vreme da ne ceni ono malo dragocene arhitekture i urbanizma koje postoji kod nas i da predlaze projekte koji nisu u skladu sa okolinom zbog ideala jednog rezima. Pa njegova arhitektura je bas oruzje socijalistickog rezima, to su crvene boje crvene opeke, monumentalna zdanja sa elementima koji se ponavljaju jednolicno, ja kuci imam knjigu sa njegovim predlozima za razvoj novog beograda, to su ulice koje se sire radio koncentricno i zavrsavaju se na ogroman trg sa petokrakom. Dakle u to vreme sve je bilo korisceno u korist slave komunizma i vrlo malo se vodilo racuna o delovima vec izgradjenim u beogradu koji imaju jednu dusu, da li znas da je tada bilo planirtano da se Konsancicev venac, ipak najstariji deo beograda srusi do temelja i da se umesto toga izgrade soc zgrade.
Tada je vladalo novo doba, nove ideje, radikalno drugaciji pogled na zivot, proslost nije bila vazna, nije se verovalo u tradiciju u istoriju naseg naroda.
Pricas o njegovim kolegama, ali oni isto su delili njegovo misljnenje uglavnom oni su hteli da podignu obelezje nove ere i da obrisu 2000 god urbanizma i arhitekture kod nas da bi podigli socijalisticke ideale kroz nove gradjevine.
Pa da li oni imaju pravo da sruse nas nasledstvo u ime Moderne arhitekture, ti me pitas kako ja smem da kritikujem coveka, pa ja samo dajem svoje misljenje a oni nisu rekli da im se stara arhitektura ne svidja vec su resili da je uklone jednostavno.
Dedinje ti cak i sam kao normalan covek vidis da je ta zgrada iz 1945 lepa zgrada pa caki ona starija.
Mislim ipak je to zgrada koja je bila jedinstvena u Beogradu, ne postoji druga te vrste.
Kazes da je Dobrovic podrzavao inicijativu rusenja te zgrade tako sto predpostavljas da je NEKI DRUGI komunista naredio da se ona srusi. pazi to nece nikad moci da se proveri verovatno ali ako on to podrzava dakle znaci da bi je i on srusio, pa on jke isto toliko kriv u tom slucaju nego taj koji je naredio rusenje.
Ajde sad ovako racionalno da pogledamo Dobrovicevo ostvarenje i ostvarenja predhondnih generacija.
Pa zar tebi Dedinje nije lepse da se setas knez mihajlovom gde su zgrade lepe jer zanimljive i sofisticirane po pitanju oblika, boja, detalja nego na novom eogradu gde je sve od betona sa monovolumenim formama, ipak je to mnogo ruznije od onog uradjeno pre modernizma.
Gde je mera coveka u jednom gradu kao novi beograd gde ti treba 400 m da pesacis da bi presao jedan blok (atinska povelja) i tu su postavili 4-5 zgrade i kao to je stanovanje u parkovima pa te zelen povrsine u blokovima nisu arkovi vec brzo postaju puistinja gde se nista ne dogadja, dakle prostor ikoriscen bez potrebe.
Zar ne bi vise voleo da se tvoja deca igraju u lepim parkovima u centru, pa cak i ti kad se setas u njim bi trebao da osetis sarm tih ambijentalnih celina.
ja iskreno ne osecam nista kad se setam na Novom Beogradu, osecam pustinju, prazninu prosora.
Pa te modernisticke zgrade nisu cak ni kvalitetne, eto posle 50 godina se raspadaju.
Ja ne shvatam gde ti vidis tu neko remek delo arhitekture. Po mom to je jedan ekperimentalni period gde se otkrivala gradnja sa prefabrikovanim materijalima i sa betonom.

Mi danas mlade generacije moramo da gradimo i da razvijamo grad u toj losoj ulicnoj matrici sa ogromnim blokovima od 400m i to otezava posao, nazalost to su greske koje se tesko ispravljaju.
Eto to nam je donela arhitektura 50 ih i 60.
Ja sam ti izneo svoje misljenje, ne volim da napadam bez veze ali osecam se ugrozeno od onoga sto su oni uradili za nas jer mi treba da zivim u tim betonskim zgradam, nama su oni ostavili nasledstvo njihovim tada ekstra modernim koncepta stanovanja. Treba ziveti sa tim sada.
To je sad moje misljenje.
dedinje":1netjfzx je napisao(la):
Pismo ti je toliko opširno da ne znam odakle da počnem. Ja sam inače po struci lekar i profesor a arhitektura i urbanizam su mi veliki hobi. Od tebe sam stariji oko 2,5 puta i razumem tvoj silni temperament i entuzijazam. Prvo, zaista više volim Knez Mihajlovu nego Novi Beograd. Ali kako ti nije jasno, posle II svetskog rata došlo je do silne navale seoskog stanovništva u gradove. Broj stanovnika Beograda naglo se povećao, Od Balkanske varoši postao je Evropski grad. Pojavila se ogromna potreba za stanovima. Na novom Beogradu su stanovi komforni, ulice široke, ima (ili biće) dosta zelenila, novih škola, kulturnih ustanova. Za sve to treba novca i vremena. Za 50 godina mnogo je uradjeno a kako bi tek bilo da nije bilo ovih ratova za koje snosi krivicu i narod kome ja pripadam (za tebe neznam) Novi Beograd je gradjen u blokovima i soliterima zato jer je tako JEFTINIJE a i o tome se moralo voditi računa. Ne misliš valjda da je na Novom B. trebalo graditi kuće kao u Knez Mihajlovoj za radničke stanove. Što se tiče komunizma 1945 skoro čitav narod pa i intelektualce je uhvatila jedna ekstaza, zanos, osećaj sreće što je rat gotov, mnogo nade u bolju i srećniju budućnost. To je normalno nakon teških patnji i golgote koju je narod prošao. Komunisti su obećavali nesto mnogo lepse, bolje, svetlu budućnost , ravnopravnost za sve itd. Za mnoge njihove zločine u svetu i kod nas nije se tada znalo- Imali su veoma moćnu propagandu na koju su naseli mnogi intelektualci širom sveta medju kojima i atomski naučnici u SAD (Openhajmer). I takvi umetnici kao Sartr i Pikaso su bili komunisti. Kod nas je sve to bilo još naglašenije jer činjenica je da je Komunistička partija Jugoslavije dala ogroman prilog oslobadjanju zemlje od fašizma. Naravno, prilog su dali i drugi koji nisu bili komunisti. Verujem da je i Dobrović podlegao toj posleratnoj ekstazi. Pa tada je omladina, bez ikakvih gradjevinskih mašina, besplatno gradila čuvene omladinske pruge dugačke više stotina kilometara. Da li bi to današnja omladina, pogotovu gradska prihvatila da radi? Naravno da nebi, uostalom to niko od nje ni ne trazi, to vreme je proslo. O svemu što se radilo u Jugoslaviji odlučivali su najviši partiski forumi u koje Dobrović nije spadao. Na pr. da se ukloni fontana sa Terazija pred prvomajsku paradu 1947 odlučila je vojska a odluku je sprovela partijska organizacija Beograda u kojoj je istaknuto mesto zauzimao drug Jaša Rajter inače prvoborac i hrabar čovek koji je TITA 1941 odveo na slobodnu teritoriju u zapadnoj Srbiji nakon čega je počeo ustanak koji su vodili komunisti. Onaj koji je podigao Draza Mihajlović počeo je maja meseca 1941 a komunistički jula iste godine. Antikomunisti (s pravom) ističu tu razliku od 2 meseca ali šta je to u odnosu na 4 godine rata. Kazes kako vi mlade generacije morate danas da radite itd. Pa naravno da morate, radile su igeneracije vaših očeva i dedova. I to često pod mnogo tezim uslovima. Po tebi arhitektura pedesetih i šezdesetih je donela samo loše stvari!? Mogao bih ti navesti mnogo primera. Dali si kad bio na beogradskom sajmu. Dali si video veličanstvenu kupolu hale jedan koja i danas impresionira. A podignuta je 1956 i 1957. Zao mi je ako se osećaš ugrozeno što moraš da ziviš u betonskim zgradama koje su ti, kako ti kazeš, ostavile prethodne generacije arhitekata u nasledje. Pisao bi još ali ne mogu više. I ti i ja treba da se izvinimo ucesnicima foruma na konfuznom tekstu ali bar smo pisali iskreno.
 
А овако на теми Славија - Краља Милана - Теразије

dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Dvor u kome su ubijeni kralj Aleksandar Obrenovic i kraljica Draga 1903 g. Srusen je brzo nakon ubistva 1904. Tu je kasnije podignuta nova zgrada, deo dvora, koja je srusena 1945 ili 1946 za sta neki clanovi foruma besmisleno klevecu cuvenog arhitektu Nikolu Dobrovica.
15134757462202dd2a6e6.jpg
dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Zgrada o kojoj je vec bilo reci na ovom forumu. Ne treba reci gde se nalazila, mislim da svaki Beogradjanin to prepoznaje. Podignuta je negde izmedju ratova a srusena odmah posle II svetskog rata. Razlozi rusenja za mene su misteriozni. Racionalno objasnjenje je da je zgrada bila tesko ostecena bombardovanjem i da se zato odustalo od obnove. Pre nekih 20 godina neko je predlagao da se obnovi i da celi kompleks (stari i novi dvor odnosno sada zgrada skupstine grada i pretsednistvo) bude beogradski Versaj. Medjutim, taj predlog nije prihvacen. Kako sam vec pisao u ovom forumu argument je da bi ta zgrada zaklanjala pogled na skupstinu kroz krosnje pionirskog parka. Nalazila se na potpuno istom mestu na kome je bila zgrada u kojoj su ubijeni Kralj Aleksandar i Draga.
15140012462205bc4f31b.jpg
Влада":3p8zyh8p je napisao(la):
dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Razlozi rusenja za mene su misteriozni. Racionalno objasnjenje je da je zgrada bila tesko ostecena bombardovanjem i da se zato odustalo od obnove.
Ево да поновим и овде http://www.beobuild.net/discussion/viewtopic.php?pid=1514#p1514

PALA KRUNA
OGRADA oko dvora u kojem se danas nalazi Skupština grada Beograda[ srušena je posle Drugog svetskog rata, kao i dvorac koji je povezivao današnju Skupštinu grada i predsedništvo. Ovaj čin obavljen je na inicijativu poznatog arhitekte Nikole Dobrovića, kako bi se eliminisala "dinastička zaostavština". Pre toga, u šestoaprilskom bombardovanju 1941. godine dvor je već bio ozbiljno oštećen, pa je tako izgubio kupole, kojih danas, takođe, više nema.
"Ако су лагали мене и ја лажем вас" ;)
dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Ponovo odbijam da prihvatim da je inicijativu za rusenje dao Nikola Dobrovic. Pre bi to bio Djilas koji je dao inicijativu za rusenje skulpture na Igumanovljevoj palati. Dobrovic je verovatno inicijativu podrzao. Ali, ne treba zaboraviti to je bilo vreme 1945 i 1946, vladala je antimonarhisticka histerija. Dobrovic nije mogao ni smeo da se suprotstavi rušenju. Uostalom, poznato je, da kad je u pitanju odnos prema aktuelnoj vlasti intelektualci nisu mnogo hrabri i to se od njih i ne očekuje. Nije mi jasno kako neki učesnici foruma na osnovu ovih ipak sitnica obezvređuju i Dobrovića i kompletno njegovo delo. Potsećam mlade Pasternak je rekao: "Nije zivot sto i polje preći".
Lucifer":3p8zyh8p je napisao(la):
Da a sad vlada monarhisticka histerija u sred republike... koja je mnogo gora...
dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Ne bih se slozio da sada vlada monarhistička histerija pogotovu ne da je gora od one anti monarhističke iz 1945 i 1946. Ima ljudi koji su za kraljevinu i oni iznose često dosta ubedljive argumente. Nikakve posebne histerije nije bilo (na pr. demonstracije za kralja u Beogradu) jedino je Vuk Drašković u to pitanje unosio malo previše emocija ali on je takav čovek po prirodi. Činjenica je da je dinastija Karadjordjevića potekla od Karađorđa (jedne od najvećih ličnosti našeg naroda) i da je to potpuno domaća dinastija što je retko u Evropi. Skoro svi Karađorđevići su bili veoma hrabri ljudi i istinski patriote. Pisao bi još na ovu temu ali ovaj forum nije za propagandu monarhije.
spatiotecte":3p8zyh8p je napisao(la):
A kao Dobrovic je bio intelektualac???
Kao prvo ta zgrada je bila isto toliko ostecenja kao i ostali dvorovi, onda su trebali i njih da sruse, medjutim nisu, bas cudno...

Pa Dobrovic spada u najgoru vrstu ljudi, on je covek koji ne zna da ceni proslost i zbog ideala nekog rezima je rusio i nudio predlaganja grada kao tipicno komunisticki grad.
Ako je danas novi beograd tako ruzan i monotonan, on je zasluzan za to. On je bio na celu cele ekipe u to vreme i vidi se sta su uradili, dakle nula po pitanju urbanizma, suvise siroke ulice, ogromni blokovi koji nisu po meri coveka i zgrade koje uopste nisu humane.
Pa pogledajte SIV koji je uradjen po njegovim idejama, na sta to lici???
A da ne pricam za generalstab, pa bas mi je drago sto je ta zgrada izbombardovana, mislim treba je ukloniti sto pre, nema veze sa ostalim lepim i monumentalnim zdanjima u krugu Nemanjine.
Ja ne shvatam kako taj covek moze danas da se vodi kao jedan od zasluznih arhitekata u Srbiji kad je on upropastio pola grada.
Pa pogledajte na google earth, da li novi beograd ima blage veze sa ostalim delom grada, pa to je kao da su uzeli dva razlicita grada i da su ih spojili.
Covek izgleda nije znao sta je integracija u postojece. A to su neke od prvih stvari koje ucis na arhitekturi, postovati nasledstvo...
dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Ovo "komunistički grad" je zaista novo i originalno, nikad nisam čuo. Ponovo pozivam neke od arhitekata i ljudi koji su znali Dobrovića i njegovo delo da se jave i kazu nesto. Čudime sto izostaje bilo kakav komentar učesnika foruma, pogotovu uglednih Steve, Vlade, Vračara i drugih. Ja zaista više nemam zivaca.
spatiotecte":3p8zyh8p je napisao(la):
DEDINJE: evo ovo sam napisao tebi u postu kosancicev venac ali nisi video izgleda pa ga ponovo postujem ovde

Evo vidim da si stariji od nas i mogu da razumem tvoje misljenje i trudim se da ga shvatim tu gde se ne slazemo ti i ja.
Dakle kao prvo da se predstavim:
Imam 24 godina i zavrsavam arhitektonski fakultet u Parizu, trenutno spremam diplomski cija tema je sredjivanje centralnog trga u gradu Dakar u Senegalu i izgradnju podzemne garaze,inace konkursni projekat iz 2002 gde sam osvojio prvu nagradu. Inace pored studija radim isto u oblasti projektovanja sa bivsim glavnim arhitektom ELF korporacije (ELF je u francuskoj to sto je Nis Jugopetrol u Srbiji), radimo na Champs-Elysées.

Dakle mnogo se interesujem za arhitekturu i urbanizam, sto je i normalno pa imam burne reakcije(verovatno previse) , ali eto to je jace od mene jer moram da reagujem kad vidim neke stvari.
Dakle da se razumemo; Dobrovic je bio arhitekta svetskog kalibra u njegovo vreme, priznat od svojih kolega u to vreme, ima i njegov kip na fakultetu. Sve to stoji. Stvarno covek je dobar po pitanju projektovanja po sablonima atinske povelje i modernizma. Dobro to je neko doba mozemo ga nazvati eksperimentalnim i bilo je planetarnih razmera posto se gradilo svuda tako po svetu.
E sad ono sto je meni neshvatljivo: Kako moze taj covek na vrhu urbanizma i arhitekture kod nas u to vreme da ne ceni ono malo dragocene arhitekture i urbanizma koje postoji kod nas i da predlaze projekte koji nisu u skladu sa okolinom zbog ideala jednog rezima. Pa njegova arhitektura je bas oruzje socijalistickog rezima, to su crvene boje crvene opeke, monumentalna zdanja sa elementima koji se ponavljaju jednolicno, ja kuci imam knjigu sa njegovim predlozima za razvoj novog beograda, to su ulice koje se sire radio koncentricno i zavrsavaju se na ogroman trg sa petokrakom. Dakle u to vreme sve je bilo korisceno u korist slave komunizma i vrlo malo se vodilo racuna o delovima vec izgradjenim u beogradu koji imaju jednu dusu, da li znas da je tada bilo planirtano da se Konsancicev venac, ipak najstariji deo beograda srusi do temelja i da se umesto toga izgrade soc zgrade.
Tada je vladalo novo doba, nove ideje, radikalno drugaciji pogled na zivot, proslost nije bila vazna, nije se verovalo u tradiciju u istoriju naseg naroda.
Pricas o njegovim kolegama, ali oni isto su delili njegovo misljnenje uglavnom oni su hteli da podignu obelezje nove ere i da obrisu 2000 god urbanizma i arhitekture kod nas da bi podigli socijalisticke ideale kroz nove gradjevine.
Pa da li oni imaju pravo da sruse nas nasledstvo u ime Moderne arhitekture, ti me pitas kako ja smem da kritikujem coveka, pa ja samo dajem svoje misljenje a oni nisu rekli da im se stara arhitektura ne svidja vec su resili da je uklone jednostavno.
Dedinje ti cak i sam kao normalan covek vidis da je ta zgrada iz 1945 lepa zgrada pa caki ona starija.
Mislim ipak je to zgrada koja je bila jedinstvena u Beogradu, ne postoji druga te vrste.
Kazes da je Dobrovic podrzavao inicijativu rusenja te zgrade tako sto predpostavljas da je NEKI DRUGI komunista naredio da se ona srusi. pazi to nece nikad moci da se proveri verovatno ali ako on to podrzava dakle znaci da bi je i on srusio, pa on jke isto toliko kriv u tom slucaju nego taj koji je naredio rusenje.
Ajde sad ovako racionalno da pogledamo Dobrovicevo ostvarenje i ostvarenja predhondnih generacija.
Pa zar tebi Dedinje nije lepse da se setas knez mihajlovom gde su zgrade lepe jer zanimljive i sofisticirane po pitanju oblika, boja, detalja nego na novom eogradu gde je sve od betona sa monovolumenim formama, ipak je to mnogo ruznije od onog uradjeno pre modernizma.
Gde je mera coveka u jednom gradu kao novi beograd gde ti treba 400 m da pesacis da bi presao jedan blok (atinska povelja) i tu su postavili 4-5 zgrade i kao to je stanovanje u parkovima pa te zelen povrsine u blokovima nisu arkovi vec brzo postaju puistinja gde se nista ne dogadja, dakle prostor ikoriscen bez potrebe.
Zar ne bi vise voleo da se tvoja deca igraju u lepim parkovima u centru, pa cak i ti kad se setas u njim bi trebao da osetis sarm tih ambijentalnih celina.
ja iskreno ne osecam nista kad se setam na Novom Beogradu, osecam pustinju, prazninu prosora.
Pa te modernisticke zgrade nisu cak ni kvalitetne, eto posle 50 godina se raspadaju.
Ja ne shvatam gde ti vidis tu neko remek delo arhitekture. Po mom to je jedan ekperimentalni period gde se otkrivala gradnja sa prefabrikovanim materijalima i sa betonom.

Mi danas mlade generacije moramo da gradimo i da razvijamo grad u toj losoj ulicnoj matrici sa ogromnim blokovima od 400m i to otezava posao, nazalost to su greske koje se tesko ispravljaju.
Eto to nam je donela arhitektura 50 ih i 60.
Ja sam ti izneo svoje misljenje, ne volim da napadam bez veze ali osecam se ugrozeno od onoga sto su oni uradili za nas jer mi treba da zivim u tim betonskim zgradam, nama su oni ostavili nasledstvo njihovim tada ekstra modernim koncepta stanovanja. Treba ziveti sa tim sada.
To je sad moje misljenje.
dedinje":3p8zyh8p je napisao(la):
Odgovorio sam ti u postu Kosančićev venac ali sad imam priliku da još nešto kazem Tvoje pismo je puno protivurečnosti. Ti prvo kazeš da je Dobrović arhitekte svetskog glasa i da čak ima kip na fakultetu što ja nisam znao (mislim na kip) Pa ti ljudi koji su postavili kip valjda su nešto znali o Dobroviću i njegovom delu. Kipovi se ne postavljaju tek tako bilo kome. Kazeš da je njegova arhitektura "oruzje socijalističkog realizma" Da li tu mislis i na njegov projekat za Terazijsku terasu iz dvadesetih godina. Uostalom sigurno je i on imao loših projekata, svi umetnici imaju uspone i padove. Ali kako mi izgleda ti vidiš samo padove. Pošto studiraš arhitekturu mozda ćeš imati samo uspone u svojoj karijeri. Interesantno je da najveći Dobrovićev promašaj nisi pomenuo. Odmah posle rata on je pravio projekat za dzinovsku kulu od betona ogromne visine koja bi bila postavljena na Kalemegdanu i bila simbol Beograda. Srećom, to nije ostvareno. Inače, bilo bi interesantno da neko ko zna nešto više o ovome to i napiše. Uporno pozivam Dobrovićeve kolege da se jave u ovaj forum ali oni ne čuju ili nemaju kompjuter. Po tebi je NEŠTO URADITI i podrzati sto neko drugi hoće da uradi (da sruši) isto. Nije velika razlika ali nije i isto.I ja sam kritičan prema novom Beogradu ali ti zaista preteruješ. Kazeš da N.B. osećaš kao pustinju i prazan prostor. Pa neće biti baš tako. Pre svega taj grad još nije završen. Ako se neke zgrade podignute pre 50 godina raspadaju krivo je loše odrzavanje a mozda i slab materijal jer one su gradjene posle rata kada mnogo čega nije bilo. Na pr. otac mi je pričao nije bilo stakla za prozore i ono se vrlo teško nabavljalo. Pitanje je kakav je bio kvalitet cementa i sl. neki gradjevinar bi o tome mogao mnogo reći. Interesantno, ja sam u ovom forumu pre oko mesec dana napisao da je bilo bolje da se umesto Novog Beograda za sve ove decenije stari Beograd širio ka Avali. Tamo gde je sad NB mogla se zasaditi veličanstvena šuma. To sam rekao u šali ali ipak se na mene sručila lavina optuzbi drugih učesnika foruma. Mada ta moja šala nije besmislena. Činjenica je da su gradovi koji su na brezuljcima (stari Beograd) mnogo lepsi od gradova koji su u monotonoj ravnici (novi Beograd). Na kraju mislim da je najbolji arhitekta (ubedljivo) sa ovih prostora onaj Slovenac Plečnik o kome ti sigurno znaš mnogo više od mene. Njegov projekat za groblje "Zale" u Ljubljani je izuzetno lep (kakav pridev za groblje).
Milance":3p8zyh8p je napisao(la):
Al se rasplamsala borba :D

@spatiotecte, dedinje ajde ako imate negde neke slike tj. nacrte nekih Dobrovicevih projekata (neostvarenih kao sto je ta ideja za veliki trg na novom BG) i ako sami imate vremena skenirajte pa ih postujte da mi ne toliko upuceni vidimo neke od ideja tog arhitekte. Naravno par onih najvaznijih. Na netu bas i nema mnogo informacija o njemu. To bi bilo super.
spatiotecte":3p8zyh8p je napisao(la):
DEDINJE:
Sto se tice Dobrovica, napisao sam da je bio arhitekta svetskog kalibra kod nas (tako je opisan od ostalih arhitekata tog doba), to ne znaci da je on zbog toga dobar arhitekta i da su njegove realizacije kvalitetne. Time sam hteo da kazem da je u to vreme covek bio zapazen od strane javnosti jer je imao vrlo moderne koncepte projektovanja u to vreme i zbog toga sto je radikalno drugacije projekte radio u odnosu na raniju proizvodnju.
Kazes da bi voleo da se jave njegove kolege, ne znam da li ce doci do toga jer verovatno veliki broj tih ljudi vise nisu zivi a oni bi verovano njega podrzavali jer razmisljaju kao Dobrovic.
Da li znas da se veliki broj studenata na arhitekturi u beogradu zali da ih profesori, pogotovu ti stariji sprecavaju da projektuju kao sto oni zele vec ih teraju da rade sablonski kao sto su oni formirani za vreme socijalizma.
Dakle u nekom smislu i stari profesori nastavljaju da propagiraju nacine projektovanja iz doba modernizma. A to sto ti pricam je ziva istina, poznajem mnogo studenata sa beogradskog fakulteta koji bi mogli to da potvrde.
Za mene je to ipak na neki nacin moralno nasilje da teras ljude da rade po zastarelim principima, bas ti zadnji profesori na faxu koji predaju i koji su poznavali Dobrovica.

Meni nije strasno sto je ta arhitektura puna duha socijalizma, ajde cak da zaobidjemo tu politicku sferu koja je uticala na radove arhitekata i da pogledamo cisto prostorno sta su nam ti arhitekti ponudili, u kakvom svetu su hteli da mi zivimo, koji su bili njihovi ideali?

Evo par odgovora na to:
Kao prvo ponavljam da su ti arhitekti smatrali arhitektonsko kulturno nasledje kao "zaostavstina" to cak i pise na onom quotu gde se spominje da je taj treci dvor srusen na Dobrovicevoj inicijativi.
Ti arhitekti su se smatrali kao alat novog sveta u kome bi mi gradjani oslobodjeni od fasizma 1945 i od monarhije ziveli.
TO je bila prelomna tacka da se sve pocne od pocetka. Hteli su da zaborave sve sto je bilo uradjeno pre toga i da nam nude nove arhitektonske i urbanisticke vizure.
Kazes da su ljudi bili srecni sto se rat zavrsio, da su dosli sa sela da nasele gradove i da je trebalo igraditi stanove za njih. Vidis tu si potpuno u pravu, bas bog svih tih elemenata sto spominjes dakle:

Kraj rata i oslobodjen narod:
Promena rezima, socijalizam
Potreba da se obnovi ratna steta:
Veliki priliv ljudi sa sela i beskucnika koji su ostali bez krova nad glavom zbog rata
Pojava novih materijala za gradnju : beton
Novi principi projektovanja u svetu (atinska povelja), mislim na principe modernisticke arhitekture koje je dao francuski arhitekta Le corbusier

E pa svi ti elementi su doveli do fantasticnih mogucnosti za razvoj moderne arhitekture u srbiji i tu je bilo par ljudi (arhitekti, urbanisti) od kojih naravno I Dobrovic koji je bio na celu cele ekipe, kojima je data misija da projektuju stanove za sve te ljude koji su dosli u gradove a i da podignu obelezja novog rezima, da bi kroz arhitekturu pokazali narodu da nam oni nude bolja i nova resenja za zivot u SFRJ. (ideologija)
Morate da shvatite da je to bilo uradjeno na vrlo visokom drzavnom nivou i da nije moglo da prodje bilo sta. Morale su te gradjevine da budu u duhu socijalizma, pa recite zasto se toliko koristila crvena opeka???? Pa to je logicno, opet prica o koriscenu ahitekture u politicke svrhe.
Rekao bi da je mnogo toga uradjeno planski.
Dakle Dobrovic i ekipa su morali da nude resenja koja bi zadovoljila potrebe gradjana i koja bi mogla da se izgrade u vrlo brzom roku, tako da je doso do gomilu zgrada koje se ponavljaju X puta jer je tako lakse za izgradnju i koje ne nude atraktivan izgled jer je sve radjeno istom semom da bi se gradilo brze.
Zato su te zgrade toliko monotone i jednolicne. Nije se razmisljalo o njihovoj estetici, bile su jednostavne.

Uskoro nastavak price...
Igor":3p8zyh8p je napisao(la):
Nekako mi se cini da si jednim delom sam sebi dao odgovor na prethodnu krtiku koju si imao u vezi Dobrovica, kao neka vrsta opravdanja za sve sto su radili i sto je i on sam radio, mada si mozda preterao da su sve to politcki projekti bili, iako ih je bilo to je sigurno
spatiotecte":3p8zyh8p je napisao(la):
Pa to i jesu njihova opravdanja za te realizacje i za zaborav arhitekture vezane za monarhiju. Naravno nije sve politicki, naveo sam samo glavnu smisao njihovih posleratnih poteza.
Igor":3p8zyh8p je napisao(la):
Ja sam u principu zadovoljan onime sto su nam arhitekte iz tog perioda ostavile. Jedino im se ne moze oprostiti skrnavljenje predratne arhitekture koju su oni bogom dani nasli da preuredjuju. Sobzirom u kakvim su vremenima radili i pod kakvim uslovima dobro je to i ispalo na kraju. Mogao si samo malo umereniji da budes prema Dobrovicu jel je on stvarno svetao primer nase posleratne arhitekture. Mene mnogo vise brinu oni sto su istripovali "savremenu" arhitekturu sa kraja 80-tih pa do danas, ko li je njih ogranicio i sputavao da mi je samo da znam.
spatiotecte":3p8zyh8p je napisao(la):
Pa mene upravo vise nervira to sto su unistavali predratnu arhitekturu nego njihove realizacije ali ukoliko bi se uverili da je onaj treci dvor unitsten na inicijativi Dobrovica, to bi bio strahovit cin i neoprostiva greska za njega. Ipak kao arhitekta trebas da postujes ono sto je vec izgradjeno. Iako si na celu jedne ekipe, ne smes podcenjivati i rusiti ono sto su tvoji preci gradili da bi zadovoljavao neke svoje ideale.
 
Slazem se sa tim sto si poslednje rekao, ali zar stvarno mislis da je bas Dobrovic ili recimo neko od njih odlucivao. To je bio cist politicki potez "sa vrha" tako da sumnjam da je on imao direktno veze sa tim.
 
Evo u kakve kontradikcije zapadaš "napisao sam da je bio arhitekta svetskog kalibra kod nas (kako je opisan od ostalih arhitekata tog doba), to ne znači da je on zbog toga dobar arhitekta..." (kraj citata). Traba da znaš da su arhitekte kao i drugi umetnici i lekari vrlo sujetni ljudi i retko hvale kolege. To su profesije kod kojih ima dosta zavisti. Kad nekog arhitektu hvale sve druge arhitekte to znači da on zaista vredi. Da ga hvale samo njegovi učenici moglo bi se reći da su u pitanju sentimentalni razlozi. Ali kad je u pitanju Dobrović postoji opšti konsenzus svih generacija arhitekata. To je bilo očigledno kad se govorilo o zgradama u Nemanjinoj. Mnogi arhitekti koji nemaju najbolje mišljenje o tim zgradama pisali su da ih treba sačuvati baš zato što su Dobrovićevo delo. To što kazaš da se studenti zale na profesore pa to je stara i prastara priča. Oduvek su se studenti zalili na profesore i obratno. Verovatno su u pravu i jedni i drugi. Kad su u pitanju "umetnički" fakulteti kao arhitektura radi se o klasičnom sukobu starog i novog. Naime studenti su obično pristalice ekstremno modernih i novih stvari bez obzira na realnu vrednost. Klasična estetika (koja je bliza starijima) često se proglašava za kič i smatra se za zastarelu i prevaziđenu. Ko je u pravu? Zavisi od slučaja do slučaja. Za mene, kao amatera u pitanjima arhitekture, na pr. zgrada SIV-a je lepa, elegantna i ima trajnu vrednost. A eto, imao sam prilike da čujem ljude koji su predlagali da se ona sruši?!. Kazeš da profesori teraju studente da rade šablonski. U to apsolutno ne verujem. Studenti moraju da odrade ono što je po programu a nakon toga su slobodni da projektuju šta hoće i kako hoće. Ideš toliko daleko da tvrdiš da je crvena opeka znak socijalizma?!. Šta ćemo sa zgradama od crvene opeke u Engleskoj i Americi?!. Dalje kazeš da su zgrade posle rata gradjene po istoj šemi ali sam objašnjavaš da je tako moralo da bi se radilo brze i jeftinije. U nekim industriskim gradovima sam video ogromne stambene blokove ali sa stanovima bez ijedne terase ili balkona. Razlog je štednja. Pa ipak, koliko se moglo, vodilo se računa i o estetskoj komponenti. Što zgrade ruzno izgledaju najčešće je krivica stanara koji neće da se malo potrude, okreče, zasade cveće, operu, očiste itd.
 
preptostavljam da se prethodni odgovor odnosi na spatiotecte-a, i raniju polemiku.
 
Tačno je da se moj prethodni odgovor odnosi na polemiku sa Spatiotecte-om. To nisam posebno naglasio jer sam mislio da je očigledno iz teksta.
 
DEDINJE:
Sto se tice Dobrovica, potojala je narano konkurencija medju arhitektama ali svi su oni razmisljali na isti nacin 50 ih jer je modernizam prevazisao klasicizam u to doba sto nije bio sluaj 30 ih kad su se suprostavljale te dve struje, dajem ti primer palate albanje koja je bila hvaljena od strane arhitekata koji su podrzavali modernizam a protiv nje su bili arhitekti (verovatno stariji od ovih modernih) koji su kritikovali palatu albaniju. Vec krajem 40 ih posle rata je modernizam premasio klasicizam tako da je cela produkcija kolko urbanisticki toliko arhitektonski bila modernog oblika.
Ta zgrada u Nemanjini je bila mnogo hvaljena u to vreme, to je tacno ALI da li se Dobrovic pitao gde se nalazi kad je projektovao tu zgradu i koje druge zgrade okruzuju tu njegovu? Ocigledno nije jer ta zgrada nema a ma blage veze sa ostalim okolo jer nemaju nikakve slicnosti jedne sa drugim, zasto nije vodio racuna o integraciji, sve su to klasicne zgrade koje imaju slicnosti i dialog jedna sa drugom, mislim na kupole, statue i ista boja. Ne Dobrovic, kao da je gradio bez obzira na sve to, dosao je i postavio to svoje, niti je gledao spratnost, niti boju, niti materijale niti je trazio neke vizure sa ostalim zgradama, dakle nista bas nista, taj njegov generalstab je mogao biti na Zvezdari, na dorcolu ili na novom beogradu, bio bi istog oblika jer mu se tako radilo. Ponavljam, vazno je brinuti o ambijentalnim celinama, pa svako moze da izgradi nesto, umetnost je uspeti uklopiti nesto moderno tu gde ima starih zgrada o a on je ocigledno promasio po tom pitanju.
Ali ipak sto se kaze kod nas,ima boga, vidis ako je istina da je on predlozio da se srusi onaj dvor koji nije nikome smetao da bi se unistila monarhija onda mu se to bas lepo vratilo kad je njegova najpoznatija zgrada izbombardovana pedeset godina kasnije. Koja ironija?? Mislim nije mu se dalo. Sve se vraca u zivotu izgleda.

Sto se tice crvene opeke u Americi, Engleskoj, dodao bi jos belgiju, sever francuske i holandiju. Da li znas kada su uradjene te zgrade?
To su bile zgrade namenjene radnickoj klasi u zapadno evropskim drzavamai i izgradjene su mnogo ranije od ovih nasih od crvene opeke jer se tada nije koristio beton. A americi su te zgrade od crvene opeke poreklom iz Chicaske skole i imaju metalni konstruktivni sklop, takodje su radjene u pocetku 19 og veka.
Nijedna drzava koja nije bila pod komunizmom nije koristia crvenu opeku (osim retkih izuzetaka) 60ih, 70 ih i 80 ih kao sto je se to masovno radilo kod nas a verujem i u usednim komunistickim drzavama.
Mislim jasno je da je to obelezje jednog rezima, crvena boja je tada bila u modi kod nas :)) pa u beogradu su ogromne kolicine takvih stanova bili dodeljeni pripadnicima vojske.

Na ovom forumu ljudi zale Staru postu, treci dvor, stari lancani most. Pa to je normalno,ljudima se vise to svidjalo staro nego to sto je uradjeno posle od strane modernistickih arhitekata.
Ne vidim gde vidis da se brinulo o estetici u stambenim zgradama na novom beogradu, veruj mi, lepse su one klasicne u centru grada pa cak bez cveca i kad ih stanari ne odrzavaju. :)))
Ja ti pricam o formi zgrade a ne kako je ljudi odrzavaju, pa koliko puta je lepsa jedna strainska zgrada sa freskama, balkonima, ornamentima, reljefom arabeskama od jednog obicnog kubusa na novom beogradu.

Dacu ti jedan zanimljiv primer da vidis koliko se vodilo racnu o estetici:
Prodjes pored jedne zgrade na novom beoradu, prvi put si vec snimio sve detalje i zanimljivosti jer ih ima jako malo., drugi put ces proci, bice ti vec dosadno jer je znas na pamet.

Zatim prodjes pored jedne klasice zgrade, bices odusevljen koliko ima detalja na njoj i koliko su se ljudi trudili da joj urade interesantnu fasadu.
Drugi put ces proci, videces nesto sto nisi video prvi put
Stoti put ces proci, opet ces videti neki detalj koji nisi video ranije.

Vidis u tome je cela razlika...
Ovakva zanimljiva iznenadenja nam nece nikad pruziti zgrade koje su projektovane za vreme socijalizma.
 
Mislim da nisi u pravu za generalstab. To je itekako fino uklopljena zgrada i nije tek tako projektovana da se ne uklapa u celinu. Mislim samo pogledaj slike zgrade od ranije slikano iz pravca zeleznicke stanice ka slaviji i videces kaskadnu formu koja delom otvara pogled ka slaviji. Sto se izbora materijala tice mislim da je bio dobar pogotovo za to vreme. Slozices se da bi bilo glupo graditi zgrade koje su u laznom starom stilu kao zgrade prekoputa koje su stvarno stare.
 
Naravno da se potpuno slazem s ovim što je sad na kraju rekao Igor. Inače polemika sa tobom (spatiotecete) je dosta naporna i zamorna kao uostalom i tvoj user name (gde li ga samo nađe i dali šta znači). Nemoj se ljutiti ali tvoja pisma su pravi haos. Što se tiče čisto stručne strane tu si u prednosti pošto si arhitekta. Kazeš "ta zgrada u Nemanjinoj bila je mnogo hvaljena u to vreme..." Bila je hvaljena i tada i sada. Normalno nisu je hvalili svi ali jeste većina. Tvoje aluzije o crvenoj boji i komunizmu su takve da ne bih verovao da mi je neko pričao. Mlad si, da li ti se sviđaju devojke u crvenim haljinama? Ili crvenokose? Sigurno su u potsvesti komunjare. Otkud je kod nas masovno korišćena crvena boja posle II sv. rata.? Nabroj mi zgrade u Beogradu koje su crvene boje. Pa i ja zalim za starom poštom, lančanim mostom i to sam toliko puta pomenuo u ovom forumu. Što se tiče "trećeg"dvora to je za diskusiju, zašto-neću da ponavljam. Jedva čekam da se obnovi staro sajmište u obliku kakav je imalo kad je podignuto 1938. E, pa vidiš, u isti taj red starijih, interesantnih, vrednih i lepih zgrada za kojima danas zalimo i nadamo se obnovi ja svrstavam i Dobrovićev DSNO (generalštab) u Nemanjinoj. Nadam se i skoroj obnovi onih izuzetno lepih zgrada u Karađorđevoj ulici. Ako već hoćeš primer loše posleratne arhitekture to je po mom mišljenju Dom sindikata (nije ga projektovao Dobrović). Za Novi Beograd si u velikoj meri u pravu i ja sam o tome već ranije pisao. Svi oni bulevari pravi kao strela dosta su monotoni. Ali što se tiče zgrada bitno je da su komforne i udobne za stanovanje pa i jeftine za izgradnju. Pitaj ljude koji nisu imali nikakav stan pa su ga najzad dobili na N.B. kako se osećaju. U blokovima je estetika zaista u drugom planu ali ne moze se sve imati. Čuo sam da takvih monotonih velikih stambenih blokova ima u skoro svim gradovima (Rim, Pariz) jer je to bilo neizbezno zbog naglog povećanja gradova. Izgleda da je sada taj talas naseljavanja velikih gradova koji postaju ogromni prošao pa će se i arhitektura tome prilagoditi.
 
Zgrade Generalstaba su odlicne same po sebi, ali se zaista ne uklapaju u ambijent gde su postavljene. Ni gabaritima, ni formom, ni teksturom.. ali to i jeste bio cilj, zar ne?
Mi se cudimo kako to da arhitekte iz komunistickog razdoblja nisu bolje uklapali svoje zgrade u postojece gradsko jezgro ali oni su to radili namerno.
Pozeljno je bilo napraviti nesto potpuno drugacije sto ce vidno strcati , i nikako se nece uklapati niti se prilagodjavati postojecem... to je valjda bila "revolucionarnost" sprovedena u arhitekturi, potpuni raskid sa dotadasnjim...

Ja komunistima ne mogu nikako oprostiti, razaranje gradskog tkiva Beograda.. ubacivanje kojekavih solitera ( tipa novobeogradski blokovi) tamo gde im nije nikako mesto , u centru grada...
Zgrade koje ne prate liniju ulica, koje u potpunosti strce svojim gabaritima i koje su trajno unakazile ovaj grad...
Lep primer su one komunisticke gradnje u ulici Kralja Petra... narocito ona 2 solitera na uglu sa Gospodar Jevremovom ( kome je palo na pamet izgraditi tako nesto tamo gde se nalaze poslednji ostaci nekadasnje otomanske carsije??).
ili.. ona zgradurina na Bajlonijevoj pijaci pored Bitef tetara koja nadvisuje sve ostale za 5 spratova....
ili.. onaj uzas na uglu Karadjordjeve i Crnogorske.....
ili.. ona zgrada Privredne komore na Terazijama ( zar je moglo nesto dosadnije da se izgradi)..
O Donjem Dorcolu necu ni da govorim...
..zatim, Gavrila Principa, Despota Stefana, Cvijiceva, Kraljice Marije.... ulice koje su unakazene za sva vremena...

naravno ima i pozitivnih primera.. ( filozofski fakultet, Beogradjanka.... ) ali ovih drugih je mnogo vise...
 
Ljudi mogu biti raznih političkih uverenja i ne slagati se. Ali postoje "misli" posle kojih čovek ostaje šokiran i pita se "pa zar i toga ima?". Papir zaiste trpi sve ali da i ovaj forum objavljuje "Pisma" kao ovo ovog Rasciana mislim da je previše. Kod nas je posle 1990 stasala generacija mladih ljudi neverovatno zatrovana najstrašnijom antikomunističkom histerijom koja još nije, ali se priblizava fašizmu. Kako se moze diskutovati sa čovekom koji napiše "komunistički arhitekte su namerno gradili zgrade koje se ne uklapaju u postojeće". Tu prestaje svaki zdrav razum, to je potpuni raspad misli. I sad da takvom čoveku ja nabrajam šta je sve izgrađeno tokom 50 godina vlasti komunista ne pada mi na pamet. O tome sam već dosta pisao. Mi stariji koji nismo komunisti takođe kritikujemo taj sistem ali razumno i objektivno. Citirao sam Vaclava Havela i njegove reči o fanatičnim antikomunistima. Sa ovakvim "tekstovima" kao što je ovaj Rascianov prekidam svaku diskusiju. Ima ko je za takve plaćen.
 
Dedinje ne shvataj ove tekstove toliko licno. Mislim da svako ima pravo da iznese svoje misljenje ma kakvo ono bilo. Ja se isto ne slazem sa nekim stvarima koje su napisane ovde ali nikoga ne napadam zbog toga vec volim da diskutujem o tome. Tako se jedino moze doci do obostranog razumevanja i zajednickog postojanja svih nas koliko god da su nam misljenja razlicita. TOLERANCIJA je ono sto jako mnogo fali ne samo nama u Srbiji nego citavom svetu danas. Iako se i ja slazem sa tobom da se ne moze ceo taj period nazvati losim i da je sve sto je gradjeno tada lose mogu donekle da shvatim bes i ljutnju mladjih generacija koji tako pricaju o komunizmu. Oni su ga doziveli na samo jedan jedini nacin a taj je svima nama poznat. Sa druge strane covek bi trebalo da realnije sagleda situaciju i u skladu sa tim pise. Doduse sve su to razlicita misljenja pa je i ovo sto sam ja napisao moje. U nadi da cemo se vratiti onim temama kojima ovaj forum i sluzi pisem i ovaj post.
 
Ko koga napada - ja Rasciana ili on generacije arhitekata koji su gradili Beograd. Tolernacija - da li prema svima, da li i prema onima koji izrazavaju polufašistčke stavove? Mladi ljudi kod nas nemaju baš mnogo razloga da se ljute na komunizam. Nek pitaju roditelje kako su studirali, da li je bilo stipendija, studentskih domova, da li se plaćala školarina. Naravno da me iritira ta neverovatna neobjektivnost i opšti napad pun mrznje na jedan sistem koji je,istina neuspelo , pokušao da uvede neku veću ravnopravnost medju ljudima. Komunisti nisu uspeli,pravili su velike greške ali zbog toga negirati apsolutno SVE što je urađeno u periodu 1945-1990 je krajnje nezahvalno pogotovu od onih koji nisu ni svesni koliko uzivaju u onome što je izgradio taj "komunistički" period. Pomenuću studentski grad, veličanstvenu halu jedan sajma, most gazelu, mostarsku petlju, uredjenje Knez Mihajlove, izgradnja čitavih novih naselja oko Beograda kao što su zeleznik, Zartkovo, Mirijevo, Banjica, Petlovo brdo, Vidikovac i veliki deo Novog B. Istina, stanovi u mnogim od tih naselja su skromni ali su komforni a kirije su bile izuzetno jeftine. Šta je trebalo, da se gradi Beverli Hills. To će mozda izgraditi ovi sad mladi koji tako PLJUJU PO PROŠLOSTI. Inače, u doba komunizma bilo je crno-belih TV-a ali nije bilo mobtela, droge i side. Pa koliko je samo izgrađeno sportskih terena, stadioni Partizana, Crvene Zvezde, stadion Tašmajda, mnogi sportski centri po selom gradu, desetine bazena, uređenje Ade ciganlije itd. Izgrađena su i mnoga pozorišta i domovi kulture. Naravno spisak je dug i ovo što pišem su opšte poznate stvari. Ustvari zalosno je što danas nekog odraslog čoveka od oko 25 godina treba u ovako nešto ubeđivati.
 
Evo ga mali izbor iz Dobrovićevih radova. Iz ovoga pravi stručnjak moze da vidi njegovu veličinu.Dve gornja slike pretstavljaju zgradu ferijalnog saveza kod Dubrovnika podignutu 1940. Donja je poznata.





image645.jpg


image6541.jpg


image4031.jpg
 
DEDINJE:
Pa ja ne znam ko je ovde NETOLERANTAN kad su tebi naporne diskusije sa mnom a cak ti je naporan i moj nick koji inace nista ne znaci nego je na francuskom. I ne znam ko izrazava polufasisticke stavove, mi svi ovde samo dajemo nasa misljenja.
Slazem se sa rascianom kad kaze da toj zgradi nije mesto jer nije postovana spratnost ni stil ni balkoni ni nista, to sam i ja napisao. Inace Dedinje, niko ovde nije nezahvalan za ono sto su uradili komunisti od 1945 do 1990. recimo ja se slazem sa tobom u vezi sporta, mnogo toga je uradjeno i dobro uradjeno, mislim na Stadion Partizana, zvezde i halu Pionir recimo. To su super objekti i to je jedna sdobra ztvar iz komunistickog doba i dobre su te gradjevine.
Medjutim Dosta tih arhitekata je ostavilo trajnje posledice na nas urbanizam i nasu arhitekturu koje ce biti tesko ukloniti. Pricas o nekom uzivanju u onome sto je uradjeno u tom periodu, ne znam ko moze da uziva u silnim blokovima i jednolicnim zgradama. A zasto se to cak zvalo blok, pa zar nije bilo bolje dati jedno ime nego sve standardizovati. nismo mi roboti ili zivotinje da zivimo u blokovima, ali tako je vlast tretirala ljude. Pa cak i ona naselja sto si pominjao su lose uradjena, mislim nisu nista posebno u odnosu na stanovanje koje je bilo uradjeno pre drugog svetskog rata.
Da se vratimo Dobrovicu, evo ti primer loseg urbanizma koji je on sproveo na novom beogradu.
Dakle kako objasnjavas da su skoro sve ulice na novom beogradu istih sirina, odnosno imaju istu propusno moc saobracajnih tokova kad nemaju isto opterecenje???
Dakle ajde mogu razumeti da Mihajla pupina ili Jurija Gagarina koje su ulice prvog reda posto vode od periferije ka centru imaju po tri traka ali zasto sve one sporedne ulice kao narodnih brigada, bulevar avnoj ili spanskih boraca imaju isto tri trake a uopste nemaju toliki saobracaj???
Pa to je potpuna nelogicnost i greska Dobrovica kad je uradio razvojni plan Novog Beograda.
Ima li tu logike???

Inace po pitanju generstaba trebalo bi da budu srusene te zgrade posto je mnogo ostecen konstruktivni sklop i ne isplati se ih obnavljati. Trebalo bi da bude raspisan konkurs za koju godinu, mislim da cu ucestovati cak i tako predloziti idejno resenje za taj deo grada.
 
Drago mi je što si bar nešto pohvalio iz perioda 1945-1990. Medjutim, ni jednu moju tvrdnju koja se odnosi na tvoja pogrešna mišljenja nisi pobio. Gde je crvena zgrada u Beogradu. Da li profesori na arhitekturi sputavaju stvaralački talenat studenata. Ništa sada ne kazeš o stanovima kojih je građeno stotine hiljada i koji su MORALI da budu jeftini ale su konforni. Kazeš ko moze da uziva u onim (stambenim) blokovima. Pa naravno oni koji pre toga nisu imali nikakav stan ili su imali nešto nekonforno. Uzgred, stanovi su se dobijali besplatno. Beoghrad je za prvih 10 posleratnih godina povećao broj stanovnika tri puta. Pa valjda je trebalo te ljude negde smestiti. To su bile razne profesije od nepismenih do gakultetski obrazovanih. Drfzava zaista nije mogla svakom izgraditi vilu. I sad kad ništa više nisi našao drziš se kao pijan plota Dobrovića i njegovih zgrada u Nemanjinoj asad mu prebacuješ i širinu ulica na Novom Beogradu. Pa 1948 znalo se samo u osnovnim konturima kako će izgledati Novi Beograd, tada niko nije bio vidovit i nije mogao tačno da zna za blokove 45, 70, 26, Naselje Ivana Ribara. Tad se nije znalo ni za beogradsku arenu. Znalo se samo za zgradu zelezničke stanice Novi Beograd (koja nazalost još nije završena a ima odličan polozaj koji su odredili komunistički urbanisti) i za zgradu SIV-a. Hotel Jugoslavija je te 1948 počeo da se gradi i tada je bio plan da to bude dom omladine. Inače, tvoj "biser" da su blokovi (uobičajena reč za grupe većih stambenih zgrada) za robote i zivotinje a ne ljude ostavio me je bez teksta. Stevo, Dragane, Igore, Vlado, Milanče i drugi pa javite se vidite li šta ovaj gospodin piše. Pa neko od vas sigurno mučenički stanuje na Novom Beogradu.
 
Gospodine "Dedinje",

iznenadjuje me impulsivnost kojom ste reagovali na moj post.
Ja sam samo dao kriticki osvrt na jedan aspekt komunisticke gradnje, pre svega u centru Beograda.
O Novom Beogradu imam relativno pozitivno misljenje ( narocito o starijim blokovima oko opstine, starog Merkatora, Fontane..). Svestan sam svega sto je izgradjeno u doba komunizma.. ali ne znam na osnovu cega zaklucujete da tog napretka ne bi bilo da je na snazi bilo neko drugo drustveno uredjenje osim komunizma?? ( da je Kraljevina opstala, ne bi bilo ni studentskih domova, sportskih hala, bazena... ta teza je stupidna).
Ja nisam od onih koji idealizuju doba Kraljevine.. ali valjda smo svi svesni ogromnog napretka ucinjenog za vreme Kraljevine u izgradnji Beograda.....
Svestan sam takodje i onoga sto je ucinjeno za vreme komunizma u mnogim sferama drustva ( skolstvo, industrija, zdravstvo...)...
Ipak krajnji rezultat komunizma je neuspeh.... i to je jedino relevantno.
Pripadam porodici ciji su clanovi studirali i pre 130 godina tako da zaista ne vidim potrebu da pitam roditelje kako su studirali....
Kritikujete me za navodni nedostatak tolerancije, a sami ste me proglasili za fasistu (???) zato sto sam izrazio nezadovoljstvo sa pojedinim primerima gradnje u doba komunizma...
Samo zbog toga vi sebi dajete za pravo da jednu nepoznatu osobu postavite u istu konotaciju sa jednim Hitlerom, Pavelicem, Musolinijem.... (???)
I na osnovu cega izjednacujete antikomunizam i fasizam? To je smesno.
Vi ste ti koji nastupate sa neverovatnom dozom predrasuda i netrpeljivosti, verovatno kao odbrambeni mehanizam protiv onoga sto tumacite kao napad na svoju mladost, ideje, zivotni trud i rad....
Ja protiv toga necu dalje istupati.. dovoljna satisfakcija je ubedjenje da se komunizam nikada vise nece vratiti...
I toliko o tome jer ovaj forum se bavi iskljucivo arhitekturom i urbanizmom.

Gledajuci stare fotografije Beograda i posecujuci strane metropole, covek se jednostavno oseti pomalo ogorceno u vezi pojedinih primera posleratne Bg arhitekture.
 
Za tvoju informaciju i opstu kulturu o beogradu:
Spisak nekoliko zgrada od crvene opeke:
Mihailo Mitrovic: 1967 Stambena zgrada u Brace Jugovica, stambena zgrada u Dositejevoj 1964
Mirko Jovanovic: 1956 stambena zgrada u Pariskoj i na kosutnjaku 1970
Dana Milosavljevic: 1960 Osnovna skola u francuskoj ulici
Branislav Milenkoviuc: 1964 Samacki hotel u ulici Kovacevica
Milan Vukovic: 1969 Osnovna skola u Zemunu
Uros Martinovic: 1969 Stambena zgrada u Ivankovicevoj ulici
Kosta Karamata i Zoran Zunkovic: 1962 Stambene zgrade u Temisvarskoj
Stojan Maksimovic: 1974 Stambena zgrada u Sumicama i u ulici Save kovacevica
Zoran Zunkovic: 1970 (moj omiljeni u nizu crvene opeke!!!) Stambeni BLOK na bulevaru revolucije
Dragoljub i Ljiljana Bakic: 1972 Hala Pionir
6 kaplara je isto dobar primer.
Dakle ima ih koliko god hoces! I to je samo jedan deo koji sam naveo ovde. Ja barem dajem konkretne razloge i informacije a ti kazes da nemam nikakve argumente.
Ti meni spominjes odrzavanje zgrada i postavljanje cveca koje ulepsava novobeogradske blokove kad ti ja pisem o formi i nacinu izgradnje.
Inace si u pravu, ti stanovi su konforni to je tacno, medjutim imaju losu izolaciju.
Dakle slazem se uradjeno je mnogo toga od tadasnje vlade da se usele ljudi koji nisu imali konforne stanove ali su sve te zgrade izuzetno ruzne, ne bas sve ali vecina njih i smatram da spadaju medju losijim zgradama kad se pogleda celokupnost stambenih zgrada Beograda.
Moglo je da se gradi brzo ali i lepo, veruj mi....
Takodje za tvoju informaciju Novi Beograd je planiran u potpunosti sa svim blokovima od strane naseg dobrog druga Dobrovica. Pogledaj knjigu (vrlo zanimljivu) od Bratislava stojanovica i Urosa Martinovica "Beograd 1945-1975 urbanizam i arhitektura" pa ces se uveriti da je ceo novi Beograd od jednom planiran (imas cak i slike maketa i planova)i da ne pisem gluposti vec dajem proverene informacije.
I da smetaju mi njegove ulice, zasto su sve iste sirine i da li je to tebi normalno, odgovori mi na to pitanje????
Da, profesori bi voleli da studenti projektuju isto kao sto su oni bili nauceni od strane njihovih profesora, mislim na generaciju A/46 ako uopste znas sta je to.
I kad god osmislis nesto moras da das razlog, dakle funkcionalno da obrazlozis neki potez jer ne mozes ga braniti estetskim argumentima. To je dakle sprecavanje u projektovanju jer neke forme jednostavno ne mozes da objasnis vec ih osmislis jer ti se svidja njihov oblik.
 
RASCIAN, BRAVO ZA TVOJ ZADNJI ODGOVOR, U POTPUNOSTI SE SLAZEM SA TOBOM!
Drago mi je sto neki ljudi ovde gledaju sa neutralnim aspektom i daju svoje misljenje na osnovi istorickih i estetskih pogleda.
INACE, OVO JE JAKO ZANIMLJIVA POLEMIKA!
 
Goispodine Rascian, vi niste nikako dali "samo kritički osvrt" na jedan aspekt komunističke gradnje. (I ovaj izraz me čudi -gradnja je gradnja i komunistička i kapitalistička). Vi ste uputili jedan krajnje brutalan i nehuman, neobjektivan napad na sve što je u ovoj zemlji urađeno u periodu 1945-1990. Zato sam reagovao impulsivno. Boze sačuvaj da bih rekao da ste fašista samo vam se malo omaklo pa ste upotrebili rečnik koji su inače fašisti koristili u napadu na komunizam. Demokratske zemlje su komunizam raskrinkavale i kritikovale ali na kulturan način,sa merom, uz poštovanje njegovih uspeha. Čerčil je rekao:"Divio sam se njihovoj borbi protiv fašizma, bio sam impresioniran njihovom hrabrošću. Znao sam da ih tište društvene nepravde ali sam isto toliko znao KOLIKO JE POGREŠAN način na koji oni hoće da ih isprave." (kraj citata) Eto primera kako jedan veliki drzavnik demokrata i antikomunista na objektivan način govori o komunizmu odnosno marksizmu. Slazem se sa vama da bi zemlja bila izgrađena i da je ostala kraljevina posle II sv r. Ali ona nije ostala, komunisti su preuzeli vlast, nešto borbom i zasluzeno a nešto i prevarom i lukavošću. Zar se sve političke partije ne sluze lukavošću kada se bore za vlast.? Naravno, komunisti nisu demokrate, oni su zabranjivali druge partije i zato su na kraju propali. Ali to nije razlog da se negira apsolutno sve što je postignuto za 5 decenija njihove vlasti. Činjenica je da je Jugoslavija od siromašne agrarne zemlje postala srednje razvijena industriska zemlja. Kad sam pomenuo studiranje mislio sam na pr na ovo - koliko je fakulteta i ukupno studenata u Jugoslaviji bilo 1940 a koliko, ajde da uzmemo 15 godina, 1955. Statistika postoji. Naravno da ne izjednačujem fašizam i antikomunizam. Ali, ja sam citirao u ovom forumu Vaclava Havela. Antikomunizam i nije društveno uređenje. Mnogi su ljudi antikomunisti ali su objektivni odmereni i realno procenjuju šta se sve i kako dešavalo u XX veku. Kod jednog dela mlađih ljudi kod nas primećujem jednu antikomunističku histeriju, potpuno neobjektivnu kao svaka histerija uostalom. Ti ljudi su zaslepljeni kao onaj gospodin koji u crvenoj boji, u bilo kakvoj situaciji, vidi komunizam. Zao mi je što na takve ekstreme niko ne reaguje. Ne zelim nikog da uvredim ali ekstremna mišljenja su odraz primitivizma. I mene oduševljavaju fotografije starog BG. Ali ne moze se stalno graditi na isti način. Šta kazete na pojavu Korbizjea koji je kazu najveći arhitekta svih vremena. Pred naše arhitekte su često postavljani nemogući zahtevi - da se gradi i lepo i jeftino i sa garazama, baštama , dobrom izolacijom, kvalitetnim materijalom itd. Inače, za vreme kraljevine napravljen je veliki napredak u izgradnji Beograda ali je još veći napredak napravljen za vreme republike. To nije posebna zasluga komunista već je rezultat velikog napretka građevinske tehnike i sl. Drugo, kraljevina je trajala 20 godina dok su komunisti bili na vlasti 50 g. Na kraju čak bi se i slozio sa vama u mnogo čemu da nije tog vašeg nekritičkog i fanatičkog antikomunizma. Opravdava vas ako su vam komunisti naneli neko veliko zlo ili čak nekog ubili čega je bilo nazalost dosta. Ali to su ipak lične stvari, intelektualac treba da se postavi iznad toga. Meni je otac daleko bolje ziveo pre rata (materijalno) nego posle ali je bio u partizanima.
 
Gospodine spat. (izvinite za ovo skraćenje) moram da vam priznam da sam pogrešio kad sam napisao da u Beogradu nema crvenih zgrada. Tek posle sam se setio onih, inače vrlo lepih, blokova na gornjem delu Bulevara kod "Liona". Tamo dominira crvena boja. Samo još fali srp i čekić. Stanovi u novogradnjama koje sam ja hvalio zbog konfora a ti kudio zbog loše izolacije zaista nisu savršeni. Evo sad na Dedinju na mnogo mesta grade stanove koji su veoma luksuzni. Sve ti je tu i granit i mermer i specijalno staklo, velike terase,đakuzi, garaze koje se automatski otvaraju, kamere koje snimaju. Ja šetam, zagledam i zavidim. Površina stanova je 150 do 200 kvadratnih metara a ima i većih. Znam da nikad neću moći tako nešto imati ali ipak mi je drago nek se to gradi. Takva naselja čine Beograd lepšim. Okolo vila je bujno zelenilo, imaju divan pogled na Avalu. Svi su davno već prodati i sad se završavaju. Čovek ne moza a da ne bude radoznao. Ko li je to kupio? Mozuda ratni profiteri? Ipak odbacujem takve misli kao nedostojne intelektualca. Nije sramota biti bogat. Ljudi treba da zive što lepše i udobnije. Ali, ipak imam neki crvić "komunizma" kad vidim izbeglice i sirotinju po podrumima i šupama. Izbeglice su često intelektualci. Ali sve je to duga priča nije za ovu priliku. Tvoja opsesija crvenom bojom i komunizmom je inače opisana u literaturi i to nije ništa novo niti si ti jedini. Mogu da mislim koliko mrziš crveno cveće kao na pr. ruzu. Šta misliš o crvenoj boji krvi? Kazeš "Moglo je da se gradi brzo i lepo, veruj mi". Ne verujem ti, ne moze i jedno i drugo čudime da to još nisi shvatio ipak si ti zreo čovek. S nestrpljenjem očekujem tvoje zgrade po Beogradu. Tvoja generacija će graditi dosta na levoj obali Dunava. Zelim ti uspeh, pazi da ti se ne omakne neka crvena opeka, cigla ili zbun ruza u bašti vile koju projektuješ. Ali to već spada u hortikulturu.
 
Prvo želim da pozdravim ovu polemiku, takodje pozivam učesnike da se manje nerviraju i da ovo više posmatraju kao rekreativnu razmenu mišljenja :)

Navedeno je kako su komunisti s razlogom pravili gradjevine koje se ne uklapaju u okolinu, ne slažem se sa ovime. Jednostavno ukusi su toliko različiti, ali ne treba ići toliko daleko da se svoji lični ukusi postave kao neki standard prema kojima treba da se orijentišu svi ostali. Sve što bi skliznulo sa ovih standarda dosta ljudi smatraju za ličnom uvredom što ne bi trebalo da bude tako (ovo nije slučaj na samo ovom forumu! :) ). Koliko su ukusi različiti se jako dobro vidi na ovom forumu. Naime moje lično mišljenje je da se Generalštab uklapa u Nemanjinu, ali ako bi on nekim slučajem bio potpuno srušen ne bi ga opet izgradio skroz nego bi izgradio zgradu koja prati trendove sadašnje moderne arhitekture, oni soliteri u Zemunu kod dunava koje se dedinju ne svidjaju se meni naprotiv jako svidjaju. Isto tako sam i protiv obnove onog "malog" Versaja pošto bi zaklonio vizuru skupštine. Sve je u ukusima, i nemojte previše lično da shvatate ovo.

Problem kod starih fotografija je to što oni uvek donose odredjenu auru romantike i sigurnošću za "starim dobrim vremenima", medjutim da li ste se zapitali kako bi to izgledalo u realnosti? Gledajući slike BGD.a od pre drugog svetskog rata imam utisak da je ceo centar bio pokriven zgradama od 2-3 sprata, koliko bi to bilo praktično za jedan grad koji je za jedno veoma kratko vreme utrostručio stanovništvo? Mnoge zgrade su bile porušene, obnova starih zgrada bi trajala dosta drugo u vremenima gde je obezbedjivanje stambenog prostora za novopridošlo stanovništvo bio prioritet. Mislim da je tada bilo izbora, ili da se BGD za vrlo kratko vreme urbanizuje na najbrži mogući način (dizanje spratnosti u centru grada, izgradnja Novog Beograda) ili da se vrati sve na staro stanje kao pre rata. Da se vratilo na stanje pre rata ne bi mogao da zamislim našta bi ličio centar Beograda danas. Mislim da se danas odlično vidi šta se dešava u odsustvu te "teške" urbanizacije, danas imamo Kaludjericu, Mali Mokri Lug, Altinu, Kamendin... Jednostavno ne treba previše žaliti za starim vremenima i arhitekturom istog, lično mi se svidja Austrougarski stil.. ali Beograd jednostavno nije imao dovoljno dug kontinuitet izgradnje takvog stila da bi se mogli pohvaliti time kao drugi gradovi severnije od Dunava. Nažalost smo bili toliko često rušeni, izgradjivani, opet rušeni... da je to postalo besmisleno. Čak i kada pogledam fotografije Beograda pre rata vidim da BGD uopšte nije bio neka kompaktna celina (osim onog dela kod kosančičevog venca) nego grad sa dosta zgrada koje su raštrkane po celom gradu uz par monumentalnih objekata.

par primera,

Trg republike, odmah pored tada ogromnog narodnog pozorišta postoje prizemne kuće
Pozorisnitrgpanorama1932.gif


E ovde se jako dobro vidi kako je bio "krvzav" :D
bgd1939tb6.jpg



Ja štaviše stičem utisak da se BGD organizovano gradi tek od 2 sv. rata.
Sada postoje moderna naselja na obodima Beograda koja su gradjena kao jedna velika celina, kao što su Vidikovac, Rakovica, Banovo Brdo i slična. To što danas izgledaju oronulo ima mnogo više veze sa neodržavanjem nego s time ko ih je izgradio.
želim još da dodam da ima dosta gradjevina iz starog BGD.a koje mi se svidjaju da se ne stekne utisak kako sam apsolutno protiv toga, želim samo da napomenem da ćemo taj luksuz da obnavljamo stare zgrade imati tek ako budemo bili jako bogati. Nemačka gde živim, jako je bogata zemlja, a i pored toga nije obnovila veliku većinu srušenih zgrada osim tamo gde je najbitnije (Dresden, Berlin), a i sama ta obnova je strašno skupa i ide jako sporo. O tome ćemo moći da razmišljamo tek kada se budu stekli uslovi za to.
Sada dolazimo na one objekte koji su bili gradjeni posle 2gog svetskog rata, Ima dosta objekata koji mi se svidjaju, mnogi mi se ne svidjaju... a tu je opet ona priča o ukusima, i ovde u Nemačkoj gde živim ima mali milion objekata za koje smatram urbanističkim gresima pa mi ne pada napamet da iskritikujem ceo politički sistem zbog toga. Razlika je u tome što su ove gradjevine ovde deo "pobedničkog" političkog sistema pa ih obuhvata totalno drugačija "aura" nego ove koje su izgradjene u ex-sfrj. Kada se tada gradilo, gradilo se ono što je bilo moderno u to vreme i to je sasvim ok. Ne vidim poentu da se sredinom 20tog ili početkom 21vog veka grade objekti tipične za vreme kada je Austrougarska postojala, time nećemo povratiti neki naš izgubljeni ponos i istoriju. Ja bi se isto tako jako usprotivio tome da se danas grade objekti koji su bili aktuelni pre 30 godina.
Za Novi BGD neću reći mnogo, o NBGD.u dosta govori da se tamo nalaze jedni od najskupljih stanova u celom Gradu. Da je jedino mesto na Balkanu sa 300 000+ stanovnika gde nemaš gužve na ulicama, gde možeš stići sa jednog na drugi deo grada za 10tak minuta bez stresa. Blokovi imaju već pomalo "kultni" status i mnogi vole te iste (zanimljivo je da najveći kritičari blokova ni ne žive u njima). Velika mana NBGD.a je što nema kulturne sadržaje, ali ja se nadam da će se to uskoro promeniti :)
 
Gospodine "Dedinje",
ja sam kritikovao pre svega pojedine primere gradnje u doba komunizma u Beogradu, ni jednom recu nisam davao kritiku celokupnog komunistickog drustvenog uredjenja, niti cu, jer ponavljam, tome na ovom forumu nije mesto.
Pod komunistickom gradnjom mislio sam svakako na gradnju u doba komunistickog drzavnog uredjenja a ne na neki specificni komunisticki stil.
A kritika se odnosila na neverovatne urbanisticke propuste koji su cinjeni u brojnim slucajevima.. ( zgrade neodgovarajuce spratnosti, koje ne prate liniju ulica, soliterska gradnja u centru grada, zgrade izgradjene tako da sprecavaju zatvaranje ulicnih blokova.. itd).

Slazem se da Beograd pre rata nije bio kompaktna celina zgrada ujednacene spratnosti ali ja mislim da je to dobro.
Zahvaljujuci tome sto se nije sirio "zgrada uz zgradu", centar Beograda je relativno velik za grad njegove velicine.. mozda nije ujednacen stilski u svim njegovim delovima ali bez centralnog podrucja tolike povrsine, Beograd ne bi mogao konkurisati za naslov metropole ovog dela Evrope...
I dan danas se moze naci gomila prizemnica u najuzem centru Beograda koje vec zamenjuju razlicite ( manje ili vise uspesne) novogradnje.

Takodje se slazem da je apsurdno danas u 21 veku graditi zgrade u stilovima od pre 1 sv rata.. mada bih tu napravio jedan izuzetak...
Mislim na Karadjordjevu ulicu, njen starogradski deo ispod Kosancicevog venca... Voleo bih da objekti koji ce tu biti izgradjeni i konacno formirati recno procelje Beograda na tom delu Savskog priobalja ne budu u nekom agresivnom modernom stilu uz upotrebu stakla, alumijuma i ostalih materijala...
Neka budu prilagodjeni onim dvema stambenim zgradama uz Brankov most koje ce ostati...
I takodje jos jedan izuzetak jeste prazna parcela nekadasnjeg hotela "Bosna" na Malom Pijacu, takodje u sklopu Kraradjordjeve ulice....
Na njenom mestu se danas nalazi benzinska pumpa, a voleo bih da se u buducnosti tu izgradi ipak neko zdanje u nekom od stilova od s kraja 19 ili pocetka 20 veka... Tu se vec nalaze lepa zdanja Zadruge, hotela "Bristol", Vucine kuce.... i iako nemam nista protiv kombinovanja starog i modernog, voleo bih da u Beogradu imamo barem jednu stilski ujednacenu celinu...
Sto se tice tkz. "treceg dvora", mislim da ta polukruzna zgrada koja je u sredisnjem delu imala samo 2 sprata ne bi zaklonila vizuru na kupolu Skupstine jer ne verujem da su krosnje u Pionirskom parku ista nize od nje...
 
Gospodine Rascian, ne verujem da su urbanisti posle II sv rata činili "neverovatne propuste". Verovatno su činili propuste tu i tamo kao i uvek i kao u svakom poslu. Uostalom arhitekte i urbanisti koji su gradili Beograd posle rata bili su oni isti od pre rata. U periodu 1940-1946 svakako nije bilo neke velike smene generacija u toj profesiji. Nešto drugo je u pitanju, pred urbaniste i arhitekte su posle rata postavljani izuzetno veliki i teški zadaci. Prvo, trebalo je obnoviti grad koji je teško stradao i drugo, trebalo je odmah graditi novo i to čak potpuno novi grad - Novi Beograd. Odmah posle rata počela je intenzivna izgradnja i u starom delu grada tako su oko 1948 podignuti veliki stambeni paviljoni u Cvijićevoj ulici poznati kao "Cvijićevi paviljoni". Odmah je počela i izgradnja Karaburme i Zeleznika i uvođenje trolejbusa u saobraćaj. Sve je to trebalo isplanirati, isprojektovati, izgraditi, podići kanalizaciju, nove ulice itd. I sve to u teškim posleratnim uslovima nestašice svega i svačega uz mnogo samoodricanja. Pa nije ni čudo da su negde napravljene greške. Ali, znate li vi što ste rekli, nešto mnogo gore i ruznije i besmislenije nego što je ikad rekao drug Spaciotitete (ili tako nekako). Vi ste rekli da su greške pravljene NAMERNO što vas je ustvari eliminisalo iz bilo kakve diskusije. Takva kleveta cele jedne profesije - to je nešto za crveni karton. Ono što vi sad kazete kako su pravljene zgrade neodgovarajuće spratnosti koje ne prate liniju ulica (?!) je besmislica koja ne zasluzuje nikakav odgovor. Šta će vam ono snobovsko hvalisanje kako su članovi vaše porodice studirali pre 130 godina. Ja sam mislio nešto sasvim drugo. Naime roditelji većine učesnika ovog foruma su verovatno studirali u periodu od 1950 do 1980 i oni mogu da potvrde kako je studiranje bilo sasvim besplatno (vidim sada studenti demonstriraju zbog velikih školarina) cena u studentskim domovima, računajući i hranu, simbolična, veliki popust u GSP-u itd. Nema to veze sa tim kad, gde i šta su studirali vaši ili moji preci.
 
Као будући правник, заљубљеник у Београд а не у архитектуру о којој не знам ни А, себи никако не дозвољавам да се са стручне стране укључим у ову више него занимљиву полемику о архитекти Добровићу и његовим послератним колегама. Такође имам и јасан идеолошки став али о њему свакако на овом месту не желим да расправљам.

Своје мишљење о градњи после Другог св. рата, поготово у центру, сам већ изнео на теми Славија и оно је веома слично овоме што Rascian наводи у свом посту
Rascian":1h68a8qa je napisao(la):
Zgrade koje ne prate liniju ulica, koje u potpunosti strce svojim gabaritima i koje su trajno unakazile ovaj grad...
Lep primer su one komunisticke gradnje u ulici Kralja Petra... narocito ona 2 solitera na uglu sa Gospodar Jevremovom ( kome je palo na pamet izgraditi tako nesto tamo gde se nalaze poslednji ostaci nekadasnje otomanske carsije??).
ili.. ona zgradurina na Bajlonijevoj pijaci pored Bitef tetara koja nadvisuje sve ostale za 5 spratova....
ili.. onaj uzas na uglu Karadjordjeve i Crnogorske.....
ili.. ona zgrada Privredne komore na Terazijama ( zar je moglo nesto dosadnije da se izgradi)..
O Donjem Dorcolu necu ni da govorim...
..zatim, Gavrila Principa, Despota Stefana, Cvijiceva, Kraljice Marije.... ulice koje su unakazene za sva vremena...
О Новом Београду као лаик не желим да судим, али као рођеном Чубурцу који је ретко имао потребу да прелази реку (Фест и покоја ретка посета) тај амбијент ми је далек и стран , и то са све инфраструктурним погодностима које признајем НБГ. Једноставно када год одем на Нови Београд осећам се као странац.
Ипак како су путеви Господњи такви какви јесу, ја сада живим код СЦ Милан Гале Мушкатировић (бивши 25. мај) на Дорћолу, једином месту у старом делу града који сличи Новом БГ и признајем да бих да немам реку "на изволте" био прилично ојађен својом судбом. Ево, молио бих некога да ми објасни откуд је на Дорћолу место зградама попут ових у Мике Аласа

или оваквом "насељу" које је никло у "мом" делу Тадеуша Кошћушка (кад смо већ код њега могао би неко и да ми објасни чиме је овај пољски родољуб најпознатији по војевању са Вашингтоном против Енглеске заслужио улицу у БГ). Мада морам да напоменем да сам ово сликао из Дунавске и да овај део боље изгледа када се посматра "преко пруге".

или оваквим експериментима из Дубровачке

Када покушам да се сетим послератне градње која ми је блиска срцу, схватим да се осим Београђанке и амбасаде Канаде сва та здања налазе далеко ван центра (капије Београда, СЦ, ВМА, солитери на Бањици...). Ја не доводим у питање стручност и знање послератних архитеката али су они, по мени,начисто оманули у центру и донели му далеко више штете него користи.
Па довољно је само погледати зграду Скупштине Србије у Краља Милана и запитати се који су то разлози пресудили да у онаквом окружењу неко подигне онакво чудо које притом треба да буде и репрезентативни објекат!
 
Vrh