Šta je novo?

Linijski park od Beton hale do Pančevačkog mosta

Severna Koreja nije uporediva sa našom situacijom. To je klasični komunističko diktatorski režim gde važe svi elementi te ideologije. To znači da se tamo samo po sebi podrazumeva da je zadatak države da u gradovima čisti ulice i održva red. Nismo uporedivi čak ni sa ostalim istočnim zemljama gde je ideja kolektivizma, a samim tim i važnosti zajedničkih prostora, tradicija duga hiljadama godina. Mi smo deo zapadne, Grčke civilizacije, veliki individualisti, gde svako radi šta misli da je najbolje samo za njega. Oni koji misle da je samo njihova kuća zaista njihova. Sve ostalo je "ničija zemlja". A u takvim društvima gde svako gleda svoje interese i troši prema svojim skromnim mogućnostima, izgled, urednost i čistoća grada će zavisiti isključivo od prosečnog standarda građana, ako se plaćanje prebaci na njega kao njegov slobodan izbor, umesto da to država preuzme na sebe. Zato kažem da su novi blokovi u Beogradu sada bitno uredniji i lepši nego što će biti kasnije, kad u većoj meri počne proces segregacije bogatih i siromašnih, a ljudi shvate koliko kvaliteno održavanje zajedničkih prostora ustvari košta na duge staze. Kupovina skupog stana na nekoj dobroj lokaciji kod nas uopšte ne znači da je kupac bogat, nego da nema poverenja u banke pa svoju životnu ušteđevinu ulaže u nekretnine. To mu je "lični penzioni fond". Em je sigurnije, em ulog donosi veći kamatu ako se stan iznajmi. Kupovina skupog stana zato kod nas ne znači nužno da je taj kupac bogat, da bi bacao pare i na uređenje JAVNOG zelenila oko kuće. Skup stan i dobra lokacija samo bolje čuvaju vrednost uloženog novca, tj vrednost stana sporije opada (sporije od stana na lošoj lokaciji i od nekvalitetnih materjala). Kupac najčešće i nema više para nego što je dao za taj skupi stan. Verovatno se donekle i zadužio. Dakle, kod nas, posedovanje skupih stanova na dobrim lokacijama nije previše dobar indikator bogatva vlasnika (dela prihoda koje može redovno da troši). Pa zaboravite na lepu i zelenu okolinu novih blokova, ako to sami vlasnici moraju da plaćaju. Oni prosto nemaju para i za stan i za kvalitenu okolinu, ako baš oni moraju večno da je plaćaju.
 
Poslednja izmena:
Ukratko, gradsko zelenilo ne radi svoj posao.

Da li nemaju dovoljno ljudi, dovoljno novca od grada ili ih samo ne zanima pitanje je, a verujem da je od svaga po malo.
 
Imama tu još mnogo problema sem nedostatka novca. Većinu naših ljudi koliko god imali love ne zanima dalje od nosa. Što bi ja brinuo za održavanje nečeg što koriste svi ja ću da gledam samo ono što koristim ja. Na primer Central Garden. Unutrašnje dvorište koje je privatno se i održava sav lendskejp van toga je propao počupan zarastao ili su lokali uzeli i rendom sadili biljke koje nemaju veze sa mozgom da opstanu tu. Tako da sada te žardinjere izgledaju zapišano, neuredno i jadno. Takvih primera je bezbroj širom grada. Mi nismo na tom nivou društvene odgovornosti, sam novac nije uvek najveći problem.
 
Nema šanse da naše komunalne službe održavaju zelenilo. I na šetalištu Lazaro Kardenasa sve propada jer niko ne vodi računa, niko ne zaliva. Za travu i nije bitno, ona se sama brzo obnovi, ali drveće se ne može samo obnoviti. I ne vidim poentu sadnje drveća ako ne postoji neki sistem zalivanja. Skupe sadnice koje se osuše očas posla = bacanje para.
 
Koliko god ga (ne) budu održavali, mislim da možemo da se složimo da će biti bolje od bukvalnog razrovanog blata koje stoji između dva prikično atraktivna naselja. I to pišem kao neko ko je tu voleo da trči i da se zavlači po divljini bivše pruge. Činjenica da će normalni ljudi na primer sa kolicima za decu moći megde da prođu je ipak dobra stvar u kontekstu centra grada
 
Да је некоме био циљ да нормални људи са колицима могу да прођу кроз центар града, тај је то у претходних 9 година могао да учини у току једног или два дана, са невероватном лакоћом. Пошто то никоме није ни био циљ, сигуран сам да ни након завршетка ових радова нормални људи са колицима неће моћи туда нормално и да пролазе, јер пројекат (колико је могуће видети на основу ове фазе) не предвиђа цивилизовану пешачку комуникацију самог парка са својом непосредном околином.
 
Да је некоме био циљ да нормални људи са колицима могу да прођу кроз центар града, тај је то у претходних 9 година могао да учини у току једног или два дана, са невероватном лакоћом. Пошто то никоме није ни био циљ, сигуран сам да ни након завршетка ових радова нормални људи са колицима неће моћи туда нормално и да пролазе, јер пројекат (колико је могуће видети на основу ове фазе) не предвиђа цивилизовану пешачку комуникацију самог парка са својом непосредном околином.
ok znači živelo blatište
 
Srđane, ovde ne prolazi narativ Beograda na vodi: bolje išta nego ništa. Trenutno stanje jeste loše. Ali ako ćemo nešto da menjamo onda to treba da se radi kako treba. A ne da napravimo bilo šta, samo eto da više ne bude blatište.
Nije to narativ to je realnost: opcije su ili blatište dok ne osmislite bolji projekat i, bitnije, nađete kako da ga ostvarite (ne vidim da postoji?) ili ovo kakvo je, što nije idealno ali je bolje od blatišta. Borba “narativa” je nebitna.
 
Nadajmo se rastu troskova odrzavanja i svega ostalog veznog za Bgd. na vodi.
Najveci neprijatelji Beograda su investitori.

Sto se tice Gradskog Zelenila, znam neke ljude koji tamo rade, mislim na one koj stvarno rade.
Pertiokratija je jos od 2000. smanjila drasticno broj ovih, ionako slabo placenih, radnika.
Primili su gomilu partijskih uhleba, od kojih neki i ne dolaze na posao.

Tako da, ne ocekujte nista od Gradskog Zelenila.

Sudbina Gradskog Zelenila u Srbiji je logicna, jer vecini gradjana nije potrebno odrzavanje javnih povrsina. Oni i ne razumeju koncept javne povrsione, zajednickog interesa itd. Zajednicko je nicije i treba ga otudjiti. Tako razmislja prosecan gradjanin. Ako ne moze da se otudji, ne zanima me.
 
Nije to narativ to je realnost: opcije su ili blatište dok ne osmislite bolji projekat i, bitnije, nađete kako da ga ostvarite (ne vidim da postoji?) ili ovo kakvo je, što nije idealno ali je bolje od blatišta. Borba “narativa” je nebitna.
Ko smo to mi koji treba da osmislimo bolji projekat? Ovim kao i bilo kojim drugim javnim projektom se bavi za njega nadležna institucija. Naša je dužnost da kao građani na te iste institucije, koja bi trebalo da postupaju u našem interesu, vršimo pritisak da svoj posao obavljaju na najvišem nivou. To je treća, i jedina opcija koja bi sve nas ovde trebalo da zanima.

A filozofija bolje išta nego ništa i daj šta daš, je ovaj narod i dovela u stanje potpunog rasula. Kako po pitanju sitnih projekata kao što je ovaj park, tako i po pitanju mnogo većih i značajnijih projekata.
 
Ko smo to mi koji treba da osmislimo bolji projekat? Ovim kao i bilo kojim drugim javnim projektom se bavi za njega nadležna institucija. Naša je dužnost da kao građani na te iste institucije, koja bi trebalo da postupaju u našem interesu, vršimo pritisak da svoj posao obavljaju na najvišem nivou. To je treća, i jedina opcija koja bi sve nas ovde trebalo da zanima.

A filozofija bolje išta nego ništa i daj šta daš, je ovaj narod i dovela u stanje potpunog rasula. Kako po pitanju sitnih projekata kao što je ovaj park, tako i po pitanju mnogo većih i značajnijih projekata.
Pa da: ali u okviru tih diskusija i pritiska treba prvo odlučiti da li je blatište bolje od bilo čega - meni nije, drugima možda jeste - pa onda krenuti sa stvarnim kritikama i sugestijama. Oni koji su za blatište (vi u mom prethodnom postu), ipak treba da objasne drugima koji ne bi da se kaljaju u blatu, koja je to realna alternativa koja se očekuje i kada da je očekujemo.
Vezano za investitore: često se zaboravlja da smo svi investori - kroz grad, ili individualno. Nijedan projekat po definiciji ne može da postoji bez investitora, tako da zaista ne razumem šta se očekuje.
 
Брате мили, ја не знам која је твоја поента, јер пројекат се свакако изводи. 9 година прекасно, неколико милијарди динара превише, и без цивилизованог одговора на питање пешачких комуникација.
 
Ja sam pisao Beokomu vezano za isti problem koji ljudi imaju i odgovrili su sledece:

"Обавештавамо Вас да на основу достављених фотографија изгледа да се ради о делу које је градилиште и туда свакако из безбедносних разлога грађани не би требало да пролазе. Обзиром да ЈКП „Зеленило-Београд“ не врши радове на овој локацији и да је пројекат за Линијски парк рађен од стране Градске управе можете подносиоца пријаве упутити на надлежне службе при Градској управи, на Службу главног урбанисте града Београда.

С поштовањем,
Центар за информисање
Мали Калемегдан бр.8, 11000 Београд"

Oni su pricu o prolazenju namerno prebacili na momenat da "iz bezbednosnih razloga gradjani ne bi trebalo tuda da prolaze", sto ni jednog momenta nije bila tema prijave, vec nepostojanje direktne komunikacije linijskog parka sa Dunavskom, odnosno ostalim delom grada prema reci (sto je i slikano - na slici vidi da postojece novoizgradjen ivice asfalta nemaju prolaz ka reci), a da se izuzme pasarela ili podvoznjak u kome se izliva kanalizacija i gde ima vode cak i na +35 stepeni, a kad je kisa, poplavljeno je.

Tako da, ovaj problem se izgleda mora poslati gradskom urbanisti direkt.
 
Za sta su oni stubovi?

Ovo je na tabli, tj. renderu ispred gradilista:
linijski2.jpg
 
Бацање пара и гушење простора. Да се ради о неком широком парку, па да фале разне инсталације као ове колонаде, трибине и сл. Али овде се ради о паркићу између блока зграда и будућег булевара, а за сада барака и шупа.
 
Nije samo to. Ovde postoji jos gori problem koji se zove neodrzavanje.

Nije problem kada se bilo sta odrazava, ali kada se ne odrazava, mnogo je lakse pokositi travu nego ostaviti praznu konstrukciju na milost i nemilost grafiterima, kojoj posle toga, ukoliko odrzavanje ne postoji, nema spasa.
 
Izgleda i da se dizao novi kredit za razne stare projekte, medju kojima je i Linijski park:

 
Nema šanse da naše komunalne službe održavaju zelenilo. I na šetalištu Lazaro Kardenasa sve propada jer niko ne vodi računa, niko ne zaliva. Za travu i nije bitno, ona se sama brzo obnovi, ali drveće se ne može samo obnoviti. I ne vidim poentu sadnje drveća ako ne postoji neki sistem zalivanja. Skupe sadnice koje se osuše očas posla = bacanje para.
Zapravo deo rekonstruisanog dela se i dalje zaliva, ali samo deo sistema je i dalje u funkciji. Pokušavaju sa povremenim zalivanjem, ali ovde je više potrebna promena celokupnog pristupa, moramo da sadimo sadnice otporne na nove uslove, da se ne dešava kao sada da se sadnice koje izdrže 4-5 godina u petoj isuše (kao prošle godine, a i ova je preteća)...

Ipak pre sam hteo da odgovorim da Zelenilu svaka čast za odražvanje Lazaro Kardenasa, obzirom da samo očistiti sve one korpe svaki dan je poduhvat i bukvalno ne postoji jedan dan da se ne vidi neko iz zelenila da nešto ne radi na tom potezu...
 
To je istina za čišćenje!
Juče sam bio sa gospodjom koja je zadužena za kontrolu dečijih igrališta. Bila je u proveri opreme na dečijim igralištima. Skrenem joj pažnju na par stvari, rasklimana oprema i sl.. kaže sve zna i uredno piše naloge za popravku, ali da se dalje od toga ništa ne dešava.Ja sam bio u fazonu da sam nešto pritegnem i to sam i radio, ali prošla me volja za time.
Ali za zelenilo je žalosno da propada, sadnice i nisu džabe. I potrebno je izgleda prvo investirati u sisteme za zalivanje. Nakon toga, dobro kažeš, izabrati odgovarajuće sadnice, a nakon toga ih kvalitetno održavati.
 
U stvari treba uraditi sve kao što je u BNV!
Tamo je sve super, znači znamo kad hoćemo.
 
Vrh