Šta je novo?

Legati i zadužbine / Легати и задужбине

boca-ica

Professional
Učlanjen(a)
02.04.2010.
Poruke
10.169
Pohvaljen
5.003
.... – Zgradu u Karađorđevom parku, ispred koje se nalazi već dugo zatrpan bazen i koju je koristilo „Zelenilo – Beograd”, od 15. marta preuzima Grad Beograd. „Zelenilo” će dobiti drugi prostor, a predstoji nam projekat rekonstrukcije objekta u kojem će biti Zadužbina Mome Kapora. ....
https://www.danas.rs/beograd/vesic-zgra ... me-kapora/

Gospodja Ljija nasla pa zassla :twisted:

Obicno od nekog licnog stana-kuce napravi se legat ....
do sad Bgd dao ; Ulica, plato, markica....
jeste veliki ali mnogi veci umetnici nisu dobili ni 10ti deo toga sad jos i kucica u vlasnistvu grada u njene ruke....
nassla pa zassla....

Volem Kapora ne samo sta i kako je pisao , vec i kao slikar- grafike koje je radio su fenomenalne
imam podosta i nj. kniga i uramljenih reprodukcija grafika ....

Gradska kucica u parku treba da ima daleko bolju prenamenu
pa dovoljno je da se u njoj metuti jedan kazan da se besplatno nahrane ona deca sa ulice
suvise je malo jedno decije svratiste za ovoliki Beograd
Gde ce bolje i bajkovitije mesto za tu decurliju od tog lepog parka koj im je lako dostupan
mozda se jednog dana za nj. otrpa i revitalizuje bazen ,
pa decija graja (umesto sadasnjeg laveza) jopet odzvanja parkom

Sta ce prevagnuti potreba Bgda i humanizam ili licimerje i licna vajda (zasigurno Moma vajde nema ... jbg. umreo covek)
a sebe je sam uzido u Bgd bez obzira kakve sve sada ,,dace i spomene,, davali . ... Moma je Moma ...
:sesir:
 
Bolje i ovo nego da postane kafic a vec je bilo pokušaja ...
 
Kako ne postoji adekvatna tema u kojoj bi se moglo pisati o legatima i zadužbinama, otvara se posebna tema, jer ih počinje bivati sve više po Beogradu.
 
Vesić: Zgrada u Karađorđevom parku postaje Zadužbina „Momo Kapor”

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić obratio se večeras prisutnima na promociji knjige „Najlepše priče Mome Kapora”, koja je povodom deset godina od smrti našeg velikog pisca i slikara upriličena u prostorijama Opštine Vračar, uz prateću izložbu slika i crteža. Osim Vesića, o našem velikanu govorili su i predsednik opštine Vračar Milan Nedeljković, kao i supruga i osnivač Zadužbine „Momo Kapor” Ljiljana Kapor.

– Uvek mi je bilo čudno kada neko kaže za pisca da lako piše ili da postoji štivo koje je teško ili lako za čitanje. Sve priče su iste, samo postoje majstori koji umeju da na lep i jasan način predstave ljudima šta se dešava ili oni koji to ne umeju. Moma je to znao da radi i nije bio samo pisac već i novinar, i slikar, i nadasve hroničar jednog vremena i našeg mentaliteta. Sve što je Moma uradio živi i danas i to govori koliko je značajan za naše društvo – istakao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je podsetio na to da je pre pet godina doneta odluka da jedna ulica na Vračaru ponese ime Mome Kapora, naš pisac je dobio i skver koji nosi njegovo ime, a sada je vreme, poručio je Vesić, da dobije i prostor za zadužbinu.

– Zgradu u Karađorđevom parku, ispred koje se nalazi već dugo zatrpan bazen i koju je koristilo „Zelenilo – Beograd”, od 15. marta preuzima Grad Beograd. „Zelenilo” će dobiti drugi prostor, a predstoji nam projekat rekonstrukcije objekta u kojem će biti Zadužbina „Mome Kapor”. Mislim da boljeg mesta od ovog nema, jer je Moma na Vračaru živeo i stvarao – istakao je Vesić.

On je precizirao da će to biti izložbeni prostor, mesto za promocije knjiga i svega onoga „što bi Moma radio da je danas sa nama”. Naročito će to biti mesto, dodao je Vesić, gde će svoje umeće moći da pokažu mladi slikari i pisci.

– Čitajući Momu Kapora, barem sam ja to tako razumeo, naučio sam da je uvek najvažnija prva i poslednja rečenica u delu. Moma ne pripada prošlosti, jer neko ko čita njegova dela ili gleda njegove slike vidi kakav je Beograd danas i kakav treba da bude sutra. Zbog toga je važno da ga ne zaboravimo – rekao je Vesić, i to ne samo njega već ni sve znamenite ljude koji su uradili nešto za Beograd.

Vesić je na kraju zahvalio Ljiljani Kapor što čuva uspomenu na Momu.

Predsednik opštine Vračar Milan Nedeljković je rekao da Moma Kapor nije bio samo simbol Vračara i Beograda već i simbol Srbije.

– Slikar, romansijer, pisac, hroničar i akademik, ostavio je iza nas veliki trag čoveka koji je bio pravi umetnik. Vračar mu se odužio skverom i ulicom, a sa porodicom želimo da se dogovorimo gde bi mogao da bude njegov muzej u kojem bi sve njegove slike, romani i zapisi bili na jednom mestu. Želimo da poput Hrama Svetog Save i Muzeja Nikole Tesle ljudi koji posete Beograd vide šta je to Moma Kapor ostavio iza sebe – kazao je Nedeljković.

Ljiljana Kapor je istakla da knjiga „Najlepše priče” predstavlja podsetnik na više od pedeset godina rada Mome Kapora.

– Moma je deo ovog grada i knjiga „Najlepše priče” učiniće čitaocu lepšu noć ili dan. Tu je i izložba Mominih slika, kao i crteži kojima je ova knjiga ilustrovana. Priče su pune nostalgije i čežnje, nastajale su u poslednjih pedeset godina i nadam se da će se čitati sa uživanjem – istakla je Ljiljana Kapor.

Promociji knjige su prisustvovali i o Mominom radu govorili i njegovi prijatelji Rada Đuričin, Vjera Mujović, Marina Rajević Savić, Mirjana Bobić Mojsilović, Aleksandar Đuričić, Tanja Bošković i drugi. Tokom promocije posetioci su imali priliku da pogledaju i film o Momi Kaporu, autorke Tanje Peternek Aleksić.

Slikar i pisac Momo Kapor bio je jedan od najcenjenijih protagonista beogradske pripovedačke škole.

Po obrazovanju akademski slikar, završio je beogradsku Likovnu akademiju u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića, a u književni život glavnog grada ušao je početkom šezdesetih godina prošlog veka.

Od tada je objavio više od pedeset knjiga, a osim romana i priča, pisao je i drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge svetske jezike. „Provincijalac”, „Foliranti”, „Beleške jedne Ane”, „Una”, „Zelena čoja Montenegra”, „Halo Beograd”, „Dosije Šlomović”, „Konte”, „Magija Beograda”, „Putopis kroz biografiju”, „Od istog pisca”, „Uspomene jednog crtača” i mnoge druge bile su na listama bestselera, a neke su još na njima.

Bio je dugogodišnji novinar – kolumnista vodećih beogradskih listova. Njegov opus upotpunjuje dvadesetak izvedenih radio, TV i pozorišnih drama, kao i nekoliko filmskih scenarija.

Po njegovim knjigama snimljeno je nekoliko igranih filmova, a i sam je bio scenarista mnogih filmskih i televizijskih projekata.

Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragoceni hroničar zbivanja koja su pratila njegov narod. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

izvor: beograd.rs
 

Prilozi

  • IMG_20200304_153720.png
    IMG_20200304_153720.png
    452,2 KB · Pregleda: 4.801
"Početak XX veka iznedrio je ljude koji su svojom političkom i kako bi danas rekli preduzetničkom moći, ostavili nama u nasleđe objekte koje koristimo svakodnevno, a veoma često i ne znamo baš tačno ko su bili ti ljudi. Posebnom sjaju i raskoši Beograda doprinose velelepne građevine s početka prošlog veka – Igumanova palata, Kapetan Mišino zdanje, Zadužbine Ilije M. Kolarca, Đoke Vlajkovića, Nikole Spasića, Nikole i Evgenije Kiki, Dimitrija i Anke Naumović…

Arhitektura ovih zdanja je posebno interesantna jer je uglavnom zasnovana na elementima neobaroka ili neorenesansnih stilskih obeležja, poput Zadužbine Nikole Spasića. Ova zgrada, u Knez Mihajlovoj ulici br. 33, sagrađena je 1889. godine, za Nikolu Spasića beogradskog trgovca. Zanimljivo je da je Spasićeva zadužbina svojevremeno imala više sredstva od Nobelove fondacije. Njegovim novcem izgrađena je Gradska bolnica na Zvezdari, . ."
https://www.regionalniinformativnicenta ... nih-ljudi/
 

Prilozi

  • GoodMate.jpg
    GoodMate.jpg
    88,1 KB · Pregleda: 4.791
Ma kafedjije su svuda svasta pokusavali ,
ovde se ocigledno radi o stvaranju jednog savremenog brenda u Ljiljinom vlasnistvu .... bice tu i majca, casa privezaka
zivi bili i videli ...
na zalost taj objekat za decije svratiste u parku bice onda izgubljrn tj. u dr. rukama
 
Ovako su tu neke kancelarije zelenila sto je losije od novog resenja a za djecije svratište su dobili ogromnu zgradu na zvezdari sa sve dvorištem...
 
Svratištu može da se da neka zgrada u okviru Kliničkog Centra kada se klinike presele u novu zgradu.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=714383#p714383:2wwd0idu je napisao(la):
direktor » 05 Mar 2020 10:38[/url]":2wwd0idu]Ovako su tu neke kancelarije zelenila sto je losije od novog resenja a za djecije svratište su dobili ogromnu zgradu na zvezdari sa sve dvorištem...
Da, dobili su ... kacio sam slicice jos kad je rekonstrukcija zgrade bila
akcenat je na prenameni gradske ,,kucice,, u parku.

Jednostavno prenamena moze biti adekvatna u odnosu na potrebe grada a ne u odnosu na potrebe gospodje Lj.
Momi vise nista ne treba , sam sebe je ovekoveccio u Bgdu :D
a mi smo u ime secanja na njega posteno dali ime ulice, pa platoa i markice.... sto bas nije malo :kk:

Ova kucica je pogodna za razne gradske potrebe a i ,,ekspozitura,, svratista je navedena samo kao primer jedne od mnogih potreba grada koje jos uvek cekaju na red.
Vesic nikog nije pitao
ni za potrebe ni za saglasnost gradjana da nasu gradsku imovinu poklanja ko da je to nj, dedovina :twisted:
Rado bih cuo neke odgovore formane-pravne prirode vezane za ovakvu budalastinu
 
Pa Igor je i rekao (dao zeleno svetlo) da se otvori ova tema. Ja pitao gde da stavim vest, i dobio odgovor. :sesir:
 

Отворена изложба слика Недељка Гвозденовића у Кући легата


Члан Градског већа Фадиљ Еминовић отворио је у галерији Куће легата изложбу уметничких дела академског сликара Недељка Гвозденовића поводом 120 година од његовог рођења.

– Задовољство ми је што сам у име Града Београда данас овде и што имам прилику да отворим изложбу сликара Недељка Гвозденовића, нашег истакнутог уметника, али и великог добротвора и дародавца. Наиме, иако је Недељко Гвозденовић рођен у Мостару, велики део свог живота провео је управо у нашој престоници. Он је 1980. године велики део своје заоставштине, збирку од близу 570 изабраних уметничких дела, несебично поклонио управо Београду. Ти радови су сада изложени у Кући легата и доступни су Београђанима, али и свим посетиоцима Београда и љубитељима уметности – истакао је Еминовић.

Еминовић је додао да поклон – легат чини 45 слика у техници уље на платну и картону и још 517 радова на папиру у разним техникама. Опус овог уметника, који је припадао правцу интимизма, садржи око 1.800 радова, што представља један од разноврснијих и обимнијих ауторских опуса српског сликарства друге половине 20. века. Радове је завештао и Српској академији наука и уметности, чији је редовни члан од 1970. године, затим Факултету ликовних уметности на којем је предавао, као и родном Мостару.

Гостима, партнерима, посетиоцима и поштоваоцима уметничког опуса Недељка Гвозденовића обратили су се и директор Куће легата Филип Брусић-Ренауд, као и Светлана А. Митић, историчар уметности и музејски саветник Музеја савремене уметности у Београду.

Дела овог истакнутог уметника биће изложена до 24. марта 2022. године.

 
Vrh