Šta je novo?

Kako dobiti građevinsku dozvolu?

milenag

Novice
Učlanjen(a)
19.03.2007.
Poruke
4
Pohvaljen
0
Počeli smo pisati blog vezan za izgradnju u Beogradu gde delimo naša iskustva u izgradnji individualnih kuća. Opisujemo i dokumentujemo sve faze kroz koje prolazimo kao na primer:
- Šta proveriti pre kupovine zemljišta
- Kako registrovati pravo korišćenja
- Kako dobiti građevinsku dozvolu...

Ima puno korisnih informacija.

http://www.beodom.com/sr/journal

Blog je na srpskom i na engleskom.
 
Dobra ideja je staviti sve te informacije na jedno mesto.
Nadam se da ce zainteresovani naci potrebne informacije na vasoj inicijativi.
Puno srece.
 
" Zainteresovani za potrebne informacije " mogu da postave pitanje na ovom forumu - Nekretnine.

Odgovori će stići u razumnom roku. :)
 
Hvala KiD/Dejane.

Nas blog je rezultat naseg iskustva i svega sto smo naucili i ucimo u procesu dobijanja gradjevinske dozvole i izgradnje kuca. Za nekoga ko nema iskustva u ovoj oblasti ( kao sto smo i sami bili) je ponekad tesko formulisati pravo pitanje. Zato smo i odlucili da pocnemo ovaj blog.
 
Nema na cemu. Aktivizam gradjana treba uvek podrzati.Inovativnost i razmena je ono sto gura napred. ;)
 
milenag":39kd0it7 je napisao(la):
Za nekoga ko nema iskustva u ovoj oblasti ( kao sto smo i sami bili) je ponekad tesko formulisati pravo pitanje.
Potpuno vas razumem, jer sam bio u istoj situaciji kod prvog dobijanja građevinske dozvole ili prve legalizacije svog objekta.
Mongi te zavlače i izmišljaju probleme da bi naplatili svoje usluge.

Sad kada sam sve te cikluse prošao više puta, pribavljanje potrebne dokumentacije je rutinska stvar.
Takođe i posle više desetina kupo-prodajnih ugovora, sad se to radi šablonski.
Zato sam ovde pokrenuo temu 'Nekretnine' da bi zainteresovanim pružio info. ili eventualno savet kod ove problematike.
 
Reporter „Blic nedelje“ s građanima u redu u Sekretarijatu za urbanizam
Dozvola za gradnju - mrcvarenje bez kraja
Autor: Petar Blečić | Foto:Z. Petrović | 18.01.2009. - 00:01
Kada Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, izjavi da se na građevinsku dozvolu u Srbiji čeka u proseku 270 dana, čovek, ako hoće, može da mu „progleda kroz prste“. Dulićevo najveće opravdanje je to što je po struci lekar. Ali kada Dulićeve reči ponovi građevinski inženjer Milan Vuković, aktuelni sekretar za urbanizam Beograda (u intervjuu za „Blic nedelje, 28. decembra 2008), to je već vređanje inteligencije građana.

Ili prvi urbanista Beograda prosto ne zna šta se dešava pod krovom Sekretarijata za urbanizam? U tom slučaju, Vukoviću će koristiti da popriča sa par nasumice odabranih ljudi koji svakog ponedeljka i srede čekaju na Odeljenju za sprovođenje urbanističkih planova za područje 10 gradskih opština, na šestom spratu zgrade Sekretarijata. Tu će, kao i mi, lako naći građane koji samo za pribavljanje Uvida u plan (takoreći javnog dokumenta) potroše tri meseca ili trećinu vremena koje je navodno potrebno da bi se dobila građevinska dozvola! Izvod iz plana ponekad se čeka i duže od godinu dana, a Akt o urbanističkim uslovima, sudeći po iskustvu naših sagovornika, najmanje tri meseca, iako bi trebalo da se dobije mesec dana od podnošenja zahteva! Pri tom je Akt o urbanističkim uslovima tek jedan od prvih koraka na putu koji treba da pređete da biste počeli sa gradnjom ili renoviranjem.
Čekaju godinama
Penzioner Dragiša Matić (63) pohodi Sekretarijat od marta prošle godine. Priprema, kaže, građevinsku dozvolu za renoviranje kuće na Voždovcu da bi obezbedio adekvatan stambeni prostor za dve ćerke, dva zeta i četvoro unučadi. Uvid u plan je čekao tri meseca (od 9. maja do 7. avgusta 2008), a već je treći mesec da čeka Akt o urbanističkim uslovima. Kvari prosek, ali kaže da nije jedini.
– Zahtev za Akt o urbanističkim uslovima predao sam oktobra 2008, kada su mi rekli da ću ga dobiti za mesec dana na kućnu adresu. Čekao sam do početka decembra, a od tada dolazim skoro svake nedelje. Pre dve sedmice rekli su mi da je predmet gotov, ali nije potpisan i da ne dolazim jer načelnica koja treba da ga potpiše ide na godišnji odmor za dva dana. Zar to ne može da potpiše njen zamenik? Ovo je ponižavajuće. Ovde ima ljudi koji su za taj papir dolazili i po desetak puta. Sreća je, pa sam po prirodi strpljiv; na kraju, u penziji sam, ali mogu misliti kako je zaposlenima – kaže Matić.
U njegovom redu ima još desetak ljudi, od kojih su neki u godinama. Svi stoje, jer u hodniku nema nijedne stolice. Kada se umore od stajanja, neki čučnu i naslone se na zid, da se odmore. Čini se, i da kleknu, u skorije vreme neće dobiti ono po šta su došli.
– Uvid u plan čekam od 6. oktobra 2008. U normalnim zemljama, taj dokument dobijate besplatno, elektronskim putem, a ja sam platio taksu od 1.050 dinara, da bih čekao tri meseca. Zaposlen sam i ovo je sedmi put da izlazim s posla jer su mi dali dva telefonska broja na koja se niko ne javlja. Uvid mi je potreban da bih legalizovao kuću. Taj dokument nije bio potreban za legalizaciju do juna prošle godine, a sada mi kažu da je neophodan – žali se Sava Pantović.
Pravnica Svetlana Pekić već šest meseci pokušava da dobije Akt o urbanističkim uslovima za adaptaciju tavana na Čukarici. Kaže da tim povodom već deseti put dolazi u Sekretarijat.
– Pošto je prošao rok za legalizaciju, u Opštini nam traže Akt o urbanističkim uslovima, odnosno projekat zgrade. A imaju sve: idejni projekat, ugovor sa stanarima, kopije plana, slike zgrade. Međutim, uvek traže neke dopune. Jedan referent u Sekretarijatu nam kaže da fotografišemo zgradu. Mi je fotografišemo, a onda nam drugi referent kaže da bi to mogla biti i neka druga zgrada. Pa, neka izađu na teren i provere. Verujem da se zaposleni trude da odrade posao, ali je problem u tome što se ovde sve menja sa smenom vlasti – smatra Pekićeva, koja dodaje da običan građanin teško može da se snađe u komplikovanoj proceduri.
Zlopaćenje po hodnicima
Ipak, građanima koji neće da se zlopate po hodnicima Sekretarijata na raspolaganju stoje „uterivači papira“. Tako je, naime, sekretar za urbanizam Milan Vuković „krstio“ ljude koji do u tančine poznaju proceduru, a znaju i na koja vrata treba da „pokucaju“, pa u ime investitora, bili to obični građani ili građevinske firme, za određenu naknadu, „jure papire“. Neki od „uterivača papira“ imaju i registrovane firme, a sa klijentima sklapaju ugovore u kojima daju garancije da će u određenom roku pribaviti traženi dokument.
Dvojicu „uterivača“ zatekli smo i prilikom posete Sekretarijatu. Bili su raspoloženi za priču, ali ne i za fotografisanje.
– Organizacija službi, pa i ove, nije prilagođena građanima. Traži se mnogo nepotrebnih dokumenata. Pa čekate. Obično je jedan dokument uslovljen drugim, zbog čega potrošite silno vreme dok ga ne dobijete, iako ste u tom periodu mogli podneti zahtev za drugi „papir“. Pri tom, uvek postoji neka primedba, pa običan čovek ne može sve da reši ni za godinu dana – kaže jedan od naših sagovornika.
Njegovog poznanika pitali smo šta misli o odluci aktuelnog sekretara da Izvod iz plana (informacija šta može da se gradi na određenoj parceli), koji je u suštini javni dokument, potpisuje čak šest ljudi na različitim nivoima, pri čemu je slična situacija sa svim dokumentima koja izdaje Sekretarijat.
– Verovatno je sekretar hteo da podeli odgovornost, što je dobro, ali je to loše rešio. Evo, oktobra 2007. podneo sam zahtev za Akt o urbanističkim uslovima za pripajanje 17 kvadrata postojećem stanu i to još nije urađeno. Znači, ne da je na potpisu, nego nije ni urađen! U principu, kada ovde podnesete zahtev za neki papir, predmet može biti gotov posle sedam dana, ali posle čekate potpise i uvek je na potpisu, na potpisu... – objašnjava poznanik našeg prvog sagovornika, koji je poslom „uterivača papira“ počeo da se bavi pre tri godine, pošto je napustio dobro plaćeno mesto u jednom velikom preduzeću. Za to vreme imao je oko 50 klijenata, a za neke od njih je intervenisao i po nekoliko puta.
Na kraju, pitamo ih da li ponekad plate da bi dobili neki papir.
– Sve se plaća – kažu.
– Ne mislimo na takse i priznanice – objašnjavamo.
Ni ja – kaže jedan od naših sagovornika. Dobro smo se razumeli.
Izvor: Blic
Link: http://www.blic.rs/beograd.php?id=74790
 
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji izazvale burna reagovanja stručnjaka
Poslednji državni resurs poklanja se tajkunima
AUTOR: M. N. STEVANOVIĆ, LJ. BUKVIĆ
Beograd - Izmene Zakona o planiranju i gradnji, kojima će, ukoliko poslanici podrže predlog Ministarstva građevinarstva i urbanizma, na godinu dana biti odložena primena odredbi o konverziji zemljišta, samo su nastavak tajkunizacije Srbije. Jedini resurs koji nije bio prodat u privatizaciji, građevinsko zemljište, ovim potezom biće faktički poklonjeno onima koji su firme kupili ne da bi razvijali delatnost, nego kao nekretninu koja će rentiranjem uvećati njihovo bogatstvo - kaže za Danas konsultant za investicije Mahmud Bušatlija.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1001b_ocp_w380_h300.jpg


On podseća da su na tenderima i aukcijama bila preduzeća u čiju cenu nije ulazilo pravo korišćenja gradskog građevinskog zemljišta, iako je u nekim slučajevima to bila jedina vrednost firme. Dulićevim zakonom otvorena je mogućnost da se to pravo koje je dobijeno uz kupljenu firmu konvertuje u vlasništvo uz naknadu ukoliko ne služi za razvoj delatnosti, ali je za protekle dve godine, koliko je zakon u primeni, od podnetih više od hiljadu zahteva, okončan postupak samo u jednom slučaju.

- Pravi primer zloupotrebe ovog zakona je slučaj Miškovićevog Delreala. On je pokušao da troškove opremanja zemljišta i njegovog prevođenja iz statusa poljoprivrednog (u Bloku 53 na Novom Beogradu!?) u gradsko građevinsko prikaže kao ulaganje, pa je parcelu trebalo da dobije bez dodatnog plaćanja. Pri tom, on je nije uzeo za razvoj nekog biznisa, nego da bi je rentirao nemačkoj firmi. Kada je posao propao, on je još tražio da mu država plati za ulaganja u opremanje parcele. Takva arogancija zaista bi trebalo da prestane - kaže Bušatlija i dodaje da čitav proces privatizacije kreiran u korist rentnog kapitala koji donosi samo profit vlasniku ali ne i nova radna mesta, što je zatvorilo fabrike i stvorilo armiju nezaposlenih. „To su podržavali i svi zakoni koji su doneti u građevinarstvu, zbog čega se grupa stručnjaka MAT-a priprema da predloži ukidanje svih normativa u toj oblasti koji su usvojeni u poslednjih 15 godina, kao i vraćanje u prethodno stanje svuda gde su proizveli pravno dejstvo“, zaključuje Bušatlija.

I drugi analitičari tvrde da je odluka o „suspenziji“ konverzije uz naknadu problematičan potez, a većina ukazuje i na to da je najveći pojedinačni dobitnik Milan Beko, čija Luka Beograd je na čekanju imala 63 zahteva za konverziju. Ukidanjem te obaveze, otklanja se prepreka za dobijanje građevinskih dozvola, pa se u ovom slučaju spekulacije nastavljaju na projekat „Grada na vodi“, komercijalno stambenog kompleksa koji bi trebalo investitoru da donese dobit od više stotina miliona evra. Stručna javnost je i na taj plan, promovisan još u vreme bivšeg gradonačelnika Nenada Bogdanovića, imala brojne primedbe a osnovna je bila da postojeća gradska infrastruktura ne može da izdrži tu investiciju, pa bi o trošku grada, u slučaju da radovi zaista počnu, morale da se proširuju ne samo saobraćajnice, nego i vodovodna, električna i telekomunikaciona mreža.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za Danas da je konverzija bila „nepravedan čin“, ali i da će potez aktuelnog ministra Velimira Ilića dovesti do još većeg problema. „Predlog da se bez naknade dozvoli vlasnicima preduzeća da koriste državno zemljište može da dovede do velikih problema. S jedne strane, u pogledu oporavka privrede to je možda prihvatljivo, ali s druge može da dovede do lova u mutnom. Država će nakon što privatnici izgrade ono što žele, doći u situaciju da mora da prizna zatečeno stanje“, kaže Savić.

Konverzija bi, napominje on, mogla da bude prihvatljiva ukoliko bi se vlasnici obavezali da ostanu u istoj delatnosti, u suprotnom vlasnik nikako ne bi smeo da dobije ekskluzivno pravo na zemljište, već ono mora da ide na licitaciju - pa ko da više.

Problemi su, smatra naš sagovornik, počeli još od usvajanja Zakona o privatizaciji 2001, a da su se posle samo gomilali. „Ljudi su u bescenje kupovali firme na dobrim lokacijama, posle ih pretvarali u stambeno-poslovne prostore. Iz ugla ekonomske struke neko ko kupi zemljište slobodan je da radi s njim šta hoće, međutim država je ta koja je trebalo da vodi računa“, napominje Savić. On kaže da ne može da zamera investitorima što hoće da prave profit, ali da je država ta koja je trebalo da razmišlja. „Država je morala da zna da će time što dozvoljava novim vlasnicima da promene namenu, posle nekog vremena da odseče granu na kojoj sedi“, ističe Savić.

A šta je trebalo i moglo da se uradi? Savić navodi da je država, na primer, u slučaju fabrike IMT mogla da proda fabriku ne očekujući da kupac nastavi da se bavi tim poslom i da novac iskoristi tako što će napraviti fabriku na drugom mestu. „Suludo bi bilo očekivati da će investitor nastaviti da proizvodi traktore u onom okruženju, gde je stambeni prostor. Razumno bi bilo rešenje izmestiti fabriku. Na taj način, lokacija bi se privela nameni, a fabrika bi nastavila da živi“, napominje Ljubodrag Savić.

„Običnom“ čoveku naime, čitava rasprava oko konverzije prava korišćenja zemljišta u pravo svojine, toga da li je potrebna ili ne, kome odgovara, a kome ne, malo je nejasna. Nedovoljno jasne su i najave koje stižu iz državnog vrha, tačnije Ministarstva građevinarstva. Ono za šta se nova vlast zalaže jeste donošenje novog zakona o planiranju i izgradnji. Ministar Ilić je po dolasku na vlast rekao da će se do oktobra taj zakon naći u Skupštini. Zakon, sad je sasvim sigurno, neće biti usvojen još neko vreme, verovatno ne sledećih šest meseci. Ukidanje plaćanja naknade, iz perspektive države, tako bi trebalo da bude neka vrsta prelaznog perioda, dok se konverzija koja nije dala rezultata, ne ukine potpuno.

Ozakonjene privilegije

Koordinator Mreže za restituciju Mile Antić nedavno je za Danas rekao da koristi od od ovog oslobađanja plaćanja naknade imaju „isključivo oni koji su kroz privatizaciju uzurpirali zemljišta za koja nisu ni dinar platili.“ To bi, kako kaže, ustvari značilo da tajkuni i ostali korisnici državnog zemljišta koji su podneli zahtev za konverziju, neće plaćati naknadu za korišćenje zemljišta, a da bi, s druge strane, potencijalni strani investitori ili neki drugi zainteresovani da eventualno grade nešto u Srbiji, morali da plate za zemljište 25 do 35 odsto od ukupne vrednosti onog što grade. Na ovaj način, smatra Antić, određena grupica dobija mogućnost da po ubrzanom postupku unovči privilegije koje su im usled korupcije i kriminala republičkih i lokalnih vlasti omogućene.

Izvor: Danas
 
Pozdrav svima,

Da ne otvaram novu temu, imam jedno pitanje u vezi sa gradjevinskim dozvolama.

Naime, moji roditelji imaju staru kuću koju bi da sruše i na njenom mestu sazidaju novu.
Znam da je lakše renovirati postojeće, ali kuća je baš stara, zidovi su od cigle ali vrlo loši, zatim nije malter nego blato pa se sve iskrivilo...
Pa je stoga bolje napraviti novo. E sad se postavlja pitanje građevinske dozvole.
Negde sam pročitao da za situacije kada se ostaje u okvirima postojeće građevine nije potrebna nova građevinska dozvola. Već da postoji neka dozvola za adaptaciju. Onda bi oni faktički napravili novu kuću u gabaritima stare.
Da li je ovo istina? I ako da, možete li me uputiti na neki zakon ili uredbu gde to piše?

Stara kuća je uknjižena, ako to išta znači, takođe ima i sve komunalne priključke tako da računam da tu ne bi trebalo da bude problema.

Hvala unapred
 
Stari objekat je star cca 80 godina, ali je uknjizen pre koju godinu, pa sad valjda to znaci da ima sve dozvole?
Plac spada u gradjevinsko zemljiste
 
Da dodam, izgleda da je ovo sto mene interesuje pomalo siva zona. Jer za tzv. totalnu rekonstrukciju vaze sledeci propisi:

Ukoliko je u konkretnom slučaju reč o rekonstrukciji objekta u skladu sa definicijom iz čl.2.tač. 32) Zakona o planiranju i izgradnji, za izvođenje ovih radova potrebno je pribaviti rešenje o odobrenju izvođenja radova iz čl.145. Zakona, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole. Podnošenje zahteva za izdavanje rešenja kojim se odobrava izvođenje radova iz čl.145. Zakona vrši se u skladu sa čl.28. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, koji možete pronaći ovde.

Članom 2. tač.32) Zakona o planiranju i izgradnji propisano je da rekonstrukcija jeste izvođenje građevinskih radova na postojećem objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta i zaštitu od požara; menjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; menja spoljni izgled objekta ili povećava broj funkcionalnih jedinica, vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija sa povećanjem kapaciteta.

Za izvođenje radova iz čl.145. Zakona potrebno je prethodno pribaviti lokacijske uslove koji sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, osim u slučajevima iz čl.2.st.2. Uredbe o lokacijskim uslovima, koju možete pronaći ovde. U skladu sa čl.2.st.2.Uredbe o lokacijskim uslovima, lokacijski uslovi se ne izdaju za izvođenje radova na investicionom održavanju objekta i uklanjanju prepreka za osobe sa invaliditetom, radove kojima se ne menja spoljni izgled, ne povećava broj funkcionalnih jedinica i kapacitet instalacija, adaptaciju, sanaciju, građenje zidanih ograda, kao i u svim ostalim slučajevima izvođenja radova kojima se ne vrši priključenje na komunalnu infrastrukturu odnosno ne menjaju kapaciteti i funkcionalnost postojećih priključaka na infrastrukturnu mrežu, osim u slučajevima za koje je Zakonom, odnosno planskim dokumentom propisana obaveza pribavljanja uslova. Podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova vrši se u skladu sa čl.6. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem.


Medjutim, ako je u tu operaciju ukljuceno i rusenje objekta, onda je potrebna i gradjevinska dozvola:

Projekat rušenja postojećeg objekta na parceli jeste sastavni deo projekta za građevinsku dozvolu.

Voleo bih da cujem neka konkretna iskustva iz prakse, ako ih ima.
Hvala svima!
 
Vrh