Istorija spornih hektara
1. Društvu DELTA M je 2001. godine Skupština grada Beograda dodelila pravo korišćenja na zemljištu u bloku 53, posle sprovedenog javnog nadmetanja u Direkciji za građevinsko zemljište. Po ovom rešenju plaćen je porez u iznosu od 1,17 miliona evra;
2. Sa Direkcijom za građevinsko zemljište je zaključen ugovor u avgustu 2001. godine po kome je plaćen, na ime naknade, iznos od 1,47 miliona evra za objekte prve faze;
3. U januaru 2003. godine doneto je rešenje Skupštine grada Beograda kojim se kao sukorisnik zemljišta u površini od 15,9 ha uz Delta M uvodi DelReal 1 d.o.o., firma koju je u Srbiji osnovao vlasnik francuskih lanaca hipermarketa CORA;
4. Sa Direkcijom je zaključen ugovor u februaru 2003. godine kojim je uplaćen iznos od 6,01 milion evra naknade za objekte druge faze;
5. Gradonačelnik grada Beograda u oktobru 2005. godine donosi rešenje kojim menja prethodno doneto rešenje kojim kao jedini korisnik zemljišta ostaje društvo DelReal 1 d.o.o.;
6. Sa Direkcijom u januaru i martu 2006. godine DelReal 1, tada u vlasništvu francuske kompanije, zaključuje anekse ugovora kojim je uplaćen iznos od 1,8 miliona evra za objekte III faze, čime je izmirena ukupna obaveza prema Direkciji za izgradnju 51.840 m² poslovnog prostora, 12.960 m² privrednog prostora i za uređenje kompleksa od 159.292 m² (cca 16 ha) u iznosu od 9,28 miliona evra.
7. U januaru 2007. godine tadašnji vlasnik društva DelReal 1 d.o.o. francuska firma Delparser BV prodala je udele u firmi DelReal 1 firmi Hitomi BVI, za 8,8 miliona evra, čime je DelReal 1 postao firma u sistemu Delta Holdinga;
8. U julu 2009. godine upisano je pravo korišćenja u katastar nepokretnosti u korist DelReal 1 d.o.o.;
9. 2009. godine je od strane Skupštine grada Beograda donet plan detaljne regulacije za područje privredne zone Autoput u Novom Beogradu, Zemunu i Surčinu i objavljen u "Službenom glasniku RS" broj 61/09. Ovim planom je prvi put omogućena izgradnja objekata za koje je zemljište i pribavljeno. Takođe je ovim planom predviđeno skraćivanje kompleksa DelReal 1 d.o.o. na cca 13,4 ha;
10. U septembru 2010. godine podnet je zahtev za konverziju prava korišćenja u pravo vlasništva na kompletnom građevinskom kompleksu koji koristi DelReal 1;
11. Po sprovedenom kompletnom postupku prema Zakonu i tada važećoj uredbi, što je podrazumevalo donošenje zapisnika Poreske uprave i gde je tržišna vrednost određena primenom međunarodnih standarda iz ove oblasti, u februaru 2011. godine Sekretarijat za imovinsko pravne poslove Beograda doneo je rešenje kojim se odobrava konverzija prava korišćenja u pravo vlasništva bez plaćanja naknade;
12. Na predmetno rešenje žalbe su u martu 2011. godine uputili gradsko i republičko pravobranilaštvo;
13. U martu 2011. godine zaključen je ugovor sa nemačkom kompanijom BAUHAUS radi izgradnje objekta na delu predmetne lokacije, u kojem je DelReal 1 preuzeo obavezu pribavljanja građevinske dozvole za izgradnju objekta, što podrazumeva i završenu konverziju;
14. U februaru 2012. godine doneto je rešenje Ministarstva finansija RS, kao drugostepenog organa, kojim je poništeno rešenje Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove o konverziji prava korišćenja u pravo vlasništva bez plaćanja naknade i vraćeno na ponovno odlučivanje;
15. U aprilu, julu i avgustu 2012. godine dato je više naloga za dopunu predmeta kojim je naloženo u više navrata ponovno utvrđivanje vrednosti zemljišta i troškova pribavljanja zemljišta od strane Poreske uprave, kao i pribavljanje ostalih dokaza radi donošenja rešenja o konverziji. Takođe je preciziran zahtev u vezi sa konverzijom dela kompleksa u površini od oko 4 ha koji se odnosi na projekat BAUHAUS, uz obavezu da se kasnije konvertuje i preostalo zemljište;
16. U septembru 2012. doneto je rešenje Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove Beograda o konverziji prava korišćenja u pravo vlasništva na delu kompleksa od oko 4 ha, uz obavezu plaćanja naknade u iznosu od oko 500.000 evra.
17. Na pomenuto rešenje je u oktobru uložena žalba gradskog i republičkog pravobranilaštva.