Šta je novo?

Cene nekretnina

Potreban nam je porast broja kredita i porast broja kredita medju vlasnicima prve nekretnine, a ne porast u kolicini novca pod kreditima. Meni je ovo prvo inidkator obnavljanja prirode, a ovo drugo indikator porasta cena. Ako bismo videli da prvi vlasnici nekretnina dizu kredite po sve vecim cenama, onda je to neki realan indikator, ovako mozemo da tumacimo na jedan ili drugi nacin.

I dalje ne mozemo da tvrdimo nista dok nemamo podatke koliko je novih vlasnika nekretnina, a koliko je ovih sto akumuliraju drugu, trecu, petnaestu nekretninu. Tako da ne mozemo olako proglasiti obnavljanje prirode.
 
Čisto da napravimo pregled i uporedimo nekretnine. Kod nas ima ovakvih desetek kuća na Dedinju u ponudi sa cenom od 4 miliona evra.

Dok sa druge strane bare, kuća Michael Jordana je prodata krajem 2024 za 9,5miliona usd tj oko 8 miliona evra.
 
a jel se zna neka ukupna vrednost (mil?) tih odobrenih kredita za mlade?
Da znamo otprilike koliko da ''ošišamo'' ove stubiće.
Da ne otvara Joe šampanjac za dzabe.
Mali je izjavio:
"Za samo tri meseca potpisano je više od 1.472 ugovora, a preko 1.066 kredita je odobreno i čeka realizaciju. Preko 5.500 mladih je do sada izrazilo interesovanje za Program."
 
Čisto da napravimo pregled i uporedimo nekretnine. Kod nas ima ovakvih desetek ku u ponudi sa cenom od 4 miliona evra.

Dok sa druge strane bare, kuća Michael Jordana je prodata krajem 2024 za 9,5miliona usd tj oko 8 miliona evra.
Jeste to sto ti kazes, ali Jordan nema u vili namestaj od kuvane orahovine iz Grdelicu :D Ipak to nesto znaci za ovu cenu od 4 miliona.
 
Potreban nam je porast broja kredita i porast broja kredita medju vlasnicima prve nekretnine, a ne porast u kolicini novca pod kreditima. Meni je ovo prvo inidkator obnavljanja prirode, a ovo drugo indikator porasta cena. Ako bismo videli da prvi vlasnici nekretnina dizu kredite po sve vecim cenama, onda je to neki realan indikator, ovako mozemo da tumacimo na jedan ili drugi nacin.

I dalje ne mozemo da tvrdimo nista dok nemamo podatke koliko je novih vlasnika nekretnina, a koliko je ovih sto akumuliraju drugu, trecu, petnaestu nekretninu. Tako da ne mozemo olako proglasiti obnavljanje prirode.
Pa i da kupuje drugu ili treću nekretninu, uzeo je kredit a banka mu je morala odobriti kredit na osnovu primanja, zaposlenja, i čega god već. Nisu samo kupci prve nekretnine pokretači "obnavljanja prirode":) Eto ja sam ti najbolji primer pogrešne statistike (kupujem prvu nekretninu u Srbiji, doduše ne na kredit) ali kad mi sin poraste malo još i ako bude još ovih kredita za mlade uzeću i na njega prvi stan. Da bi se "priroda obnovila":)) (super izraz by the way).
 
Ocigledan je porast kolicine novca podignutog stambenim kreditima. Zanimljivo bi bilo da imamo broj stambenih kredita odobrenih za svaki mesec da uporedimo, ali kontam da to ne postoji. Ovi podaci koje si poslao nam govore sigurno dosta o porastu cena nekretnina, ali ne mozemo znati da li je odobren veci ili manji broj kredita, to mozemo samo da pretpostavimo. Ili je u pitanju ovo sto je Dzo rekao iznad da se priroda obnavlja.
Da, šteta je što nemamo taj podatak, bio bi izuzetno vredan za procenu koliko stambeni krediti multiplikuju prodaju na tržištu nekretnina.
MOgla bi se napraviti neka vrlo gruba aproksimacija pripisvanjem opšte stope rasta cene nekretnina, ali to bi više dalo neki info o nekoj "realno odobrenoj kreditnoj masi", ali sve to vrlo klimavo i ne posebno vredno za analizu u poređenju sa prostim brojem odobrenih stambenih kredita.
 
Krediti za mlade pumpaju samo tako. Neka je bilo 500 kredita mesecno po 100k evra, eto 50 miliona mesecno. A oni se nesto hvalili po tv-u kako hiljade zahteva imaju za kredite. j*** drzava, ne vadi.
Vrlo je upitno ko je stvarni korisnik "kredita za mlade".
Takođe, ne znam tačno koje su banke ušle u taj program. S tom informacijom bi moglo da se potraži po tromesečnim izveštajima tih banaka
 
Potreban nam je porast broja kredita i porast broja kredita medju vlasnicima prve nekretnine, a ne porast u kolicini novca pod kreditima. Meni je ovo prvo inidkator obnavljanja prirode, a ovo drugo indikator porasta cena. Ako bismo videli da prvi vlasnici nekretnina dizu kredite po sve vecim cenama, onda je to neki realan indikator, ovako mozemo da tumacimo na jedan ili drugi nacin.

I dalje ne mozemo da tvrdimo nista dok nemamo podatke koliko je novih vlasnika nekretnina, a koliko je ovih sto akumuliraju drugu, trecu, petnaestu nekretninu. Tako da ne mozemo olako proglasiti obnavljanje prirode.
Um, otkud ti to da vlasnici više nekretnina uzimaju kredit da bi kupili treću, petu ili petnaestu nekretninu? Dodatne nekretnine se kupuju kada akumuliraš par stotina hiljada eur, ne znaš gde da ih plasiraš, pa onda u nedostatku bolje opcije kupiš stan. ROI na rentu je i ovako mali, mogu da zamislim još kakav bo bio ako plaćaš ratu kredita. Drugi problem je što se kod nas su kamate još uvek relativno visoke, a ne postoje nikakve investicione olakšice u smislu da se kamata koju plaćaš na kredit otpisuje od ukupnog poreskog zaduženja, što čini investiranje u stanove putem kredita potpuno besmislenim.
 
Ima sigurno porasta bez obzira na tu populističku budalaštinu.
Ali ovaj skok je ipak anomalčina ko kuća.
Nije anomalija. Rekao sam već 1% krediti= porast 20-30% u roku od 18-24 meseca. Stvoriš kratkoročno veštački potražnju iz duga.
Imaš milion ljudi koji mogu uzeti kredit. 5-10 puta više sigurno nego pre usvajanja mere.
 
Potreban nam je porast broja kredita i porast broja kredita medju vlasnicima prve nekretnine, a ne porast u kolicini novca pod kreditima. Meni je ovo prvo inidkator obnavljanja prirode, a ovo drugo indikator porasta cena. Ako bismo videli da prvi vlasnici nekretnina dizu kredite po sve vecim cenama, onda je to neki realan indikator, ovako mozemo da tumacimo na jedan ili drugi nacin.

I dalje ne mozemo da tvrdimo nista dok nemamo podatke koliko je novih vlasnika nekretnina, a koliko je ovih sto akumuliraju drugu, trecu, petnaestu nekretninu. Tako da ne mozemo olako proglasiti obnavljanje prirode.
Ako vrednost kredita poraste za vise od 50% na medjugodisnjem nivou, to ne moze biti samo indikator rasta cena. Jer cene nisu porasle ni blizu 50% u istom periodu.

Čisto da napravimo pregled i uporedimo nekretnine. Kod nas ima ovakvih desetek kuća na Dedinju u ponudi sa cenom od 4 miliona evra.

Dok sa druge strane bare, kuća Michael Jordana je prodata krajem 2024 za 9,5miliona usd tj oko 8 miliona evra.
Ko ne zeli da pravi glupe zakljucke na osnovu jednog Youtube videa, moze da ode na Zillow, stavi minimalnu cenu 4m i vidi da takvih kuca po americi ima na hiljade, cak i po zabitima. A da po stvarno najskupjlim gradovima to cesto nisu ni kuce vec stancici.

 
Um, otkud ti to da vlasnici više nekretnina uzimaju kredit da bi kupili treću, petu ili petnaestu nekretninu? Dodatne nekretnine se kupuju kada akumuliraš par stotina hiljada eur, ne znaš gde da ih plasiraš, pa onda u nedostatku bolje opcije kupiš stan. ROI na rentu je i ovako mali, mogu da zamislim još kakav bo bio ako plaćaš ratu kredita. Drugi problem je što se kod nas su kamate još uvek relativno visoke, a ne postoje nikakve investicione olakšice u smislu da se kamata koju plaćaš na kredit otpisuje od ukupnog poreskog zaduženja, što čini investiranje u stanove putem kredita potpuno besmislenim.
Sa svim se slažem s tobom, ali mnogi to koriste kao "prisilnu štednju". Jer banka ti skine s računa kredit i onda onoliko koliko imaš ti se uklopiš i živiš. Onako bi se pare potrošile i ti niti bi imao stan (treći ili peti) niti bi znao na šta si to potrošio (najčešće na sitnice i gluposti bez kojih sigurno možeš). Što bi Garfild rekao na "rastezaljku za paradajz" i da ne zna kako je živeo pre bez toga:)))
 
Vrlo je upitno ko je stvarni korisnik "kredita za mlade".
Screenshot 2025-06-11 132757.jpg
 
Ma da, kakav ROI, samo da se isprazne pare iz dzepa u strahu od krize, nema tu ROI kalkulacija.
Upravo demantuješ samog sebe- ako se prazne pare iz džepa u strahu od krize, onda otkud ti ideja da će taj neko ko veruje da dolazi kriza da uzima kredit i rizikuje da default-uje u slulaju dolaska krize i nemogućnosti servisiranja istog.
 
Sa svim se slažem s tobom, ali mnogi to koriste kao "prisilnu štednju". Jer banka ti skine s računa kredit i onda onoliko koliko imaš ti se uklopiš i živiš. Onako bi se pare potrošile i ti niti bi imao stan (treći ili peti) niti bi znao na šta si to potrošio (najčešće na sitnice i gluposti bez kojih sigurno možeš). Što bi Garfild rekao na "rastezaljku za paradajz" i da ne zna kako je živeo pre bez toga:)))
Bolji efekat "prisilne štednje" je da kupuješ od investitora. Potpišeš predugovor i daš 20%, nakon toga plaćaš u etapama, bez ikakve kamate i moraš da nateraš sebe da budeš disciplinovan i štetiš da bi pokrio svaku ratu. Nakon 2,5 do 3 godine imaš završen stan koji si isplatio u potpunosti plus je u medjuvremenu vrednost stana porasla još za nekih 40-50% u odnosu na početnu cenu koju si ugovorio u predugovoru,
 
Upravo demantuješ samog sebe- ako se prazne pare iz džepa u strahu od krize, onda otkud ti ideja da će taj neko ko veruje da dolazi kriza da uzima kredit i rizikuje da default-uje u slulaju dolaska krize i nemogućnosti servisiranja istog.
Zavisi, ako je neko kupio jedan stan na kredit, a ne moze da kupi u kesu drugi, kupice na kredit. Kupice i njegova zena. Sa dve dobre plate mogu lagano 4 stambena kredita da se odrzavaju.
 
Zavisi, ako je neko kupio jedan stan na kredit, a ne moze da kupi u kesu drugi, kupice na kredit. Kupice i njegova zena. Sa dve dobre plate mogu lagano 4 stambena kredita da se odrzavaju.
Шта су две добре плате и која то 4 стамбена кредита могу лагано да се одржавају?
 
Zavisi, ako je neko kupio jedan stan na kredit, a ne moze da kupi u kesu drugi, kupice na kredit. Kupice i njegova zena. Sa dve dobre plate mogu lagano 4 stambena kredita da se odrzavaju.
LOL, jel ti dobro? Sa 2 dobre plate 4 stambena kredita lagano?! Čime hraniš decu u medjuvremenu sa leba i džema (ali onog sa 10% voća i 90% šećera)
 
Upravo demantuješ samog sebe- ako se prazne pare iz džepa u strahu od krize, onda otkud ti ideja da će taj neko ko veruje da dolazi kriza da uzima kredit i rizikuje da default-uje u slulaju dolaska krize i nemogućnosti servisiranja istog.
Da ali, nisu svi kreditni korisnici jednako pragmatični.
Neki kredit uzimaju panično i kao poslednju šansu ''sad ili nikad''.
Što malopre moj kolega reče '' pa moram , sad ili nikad, poskupeće još više''
Nije baš da ima neki safety net ili siguran posao ali oseća finansijsku anksioznost.
O ''mladima'' koji su sad uzeli kredite neću da komentarišem više, to nije standardni proizvod, kampanja niti su oni oni koji bi se u ovoj situaciji odluičili na nesubvencionisane kredite.
 
Stambeni krediti, podaci zaključno sa majem 2025. godine.
U milionima evra

Mesec20212022202320242025
Januar8169665579
Februar8277595596
Mart1071057270113
April127886188119
Maj92946374136
Jun119936781
Jul94835886
Avgust90886088
Septembar93915784
Oktobar94915898
Novembar93976293
Decembar10710571164
Ukupno1,1791,0817531,036544
Jan-Maj489433321342544


Pogledajte prilog 244337

Pogledajte prilog 244339
Možemo da vas zamolimo da nam date izvor za ove podatke? Čini se da ove cifre obuhvataju i kategorije van plasmana stanovništvu...
 
Vrh