Šta je novo?

Заштита шумског појаса поред ауто-пута

orion

Advanced
Učlanjen(a)
11.09.2008.
Poruke
2.875
Pohvaljen
2.010
Lokacija
Beograd
Једна од лепших ствари у Бг је пут од аеродрома до НБГ, посебно на јесен и ово лепо јесење јутро ме инспирисало за ову тему. Наиме обично је трансфер од аероднома у градовима пролазак кроз неку стерилну индустријску зону а у БГ вожња кроз шуму и одједном се укаже НБГ. Не знам да ли је неко приметио али део ког Змаја је искрчен тако да би се са ауто-пута видели маркети. Штета је већ направљена, али даље не би требало сећи ово шуму, ако ни због чега онда због естетике.
 
Sigurno nisu krčili šumu da bi se videli mega marketi. Mora da postoji neko logičnije objašnjenje.

Da je lep taj deo puta lep je. Da se ja pitam svuda uz auto put bih posadio makar jedan red drveća i to različitog (da ubije monotoniju) pa kad dođe jesen ideš kroz prelep špalir raznobojnog drveća...
 
нисам се можда добро изразио, не тврдим да је шума проређена баш због тога али је чудно да је баш то мало парче проређено. У сваком случају било би интересантно сазнати прави разлог.
 
Koja je tačno to lokacija? Naime, od mnogih službi koje sam kotaktirao do sada od Zelenila sam uvek dobijao odgovor.
 
Са десне стране аутопута у правцу аеродрома, пре пумпе Змај
 
Ako pogledaš malo bolje ta ..šumica.,, počinje od bazena 11 aprila kao zapuštena zelena površina
izmedju auto puta i starog puta koj inače vodi do bolnice Bežaniska Kosa
a ona nastavlja i iza Zmaja pored Grmeča otprilke do visine one fabrike-skladišta za sijalice

Ona je vrlo interesantna kao pokazatelj stanja u Bgdu kad god je naletao neki sirtotinjski period
pred zimu krali su drvo odatle. Pamtim kao veliko iznenadjenja
koliko je uska . kada su je privi put ojadili ugledao sam razne objekte iza nje...
Sobzirom koliko je puta poharana. pravo je cudo da još postoji

Istina ona sa desne i stari rasadnik sa leve strane ,
stvarno čine poseban prijatn dožovljaj ul-iz Bgda
i bez njih ne bi bilo tako lepo ,
te stvarno zaslužuje da se zaštie i neko povede računa o njima :)
 
ево на шта личи после "сређивања", надам се само да ће стати на овоме
img204.jpg


Иначе ова шума не само да лепо изгледа већ је и заштита да се аутопут кроз БГ не претвори у нешто слично новосадском аутопуту, где би ницале грађевине којима би се приступало преко зауставне траке. Већ постоје примери који указују да би овакав развој ситуације и те како био могућ.
 
Мало је утопистички, али требало би основати нове шумске појасеве што већим делом аутопута, значи појас не дрворед. Наиме, пољопривредно земљиште поред аутопута није погодно због тога што је загађено а тај појас би таман штитио од загађења, буке, био естетски прихватљив. Не треба занемарити и безбедност у саобраћају јер би тако било онемогућено и пешацима да претрчавају аутопут што је једна тужна слика на аутопуту кроз БГ.
 
Pričao sam sa jednim stručnjakom za buku. Drvoredi nisu neka zaštita od buke sa autoputa.

Van grada bi drvoredi mnogo lepo izgledali, naročito ako bi se tu provukla i neka bici staza. Ugradu je jedino rešenje pravi bukobran, naravno providni.
 
I ne prican o drvoredu vec o sumskom pojasu, ovome. A i drvoredi ako ne stite od buke bar malo zaustave izduvne cestice.
2014-02-01-093607-bing-m.jpg

http://binged.it/1hWPlOo
Pored autoputa i ne treba da nicu objekti, drugi je slucaj kada autoput treba da prodje pored vec izgradjenog naselja, tu treba postaviti bukobrane.

Dakle sumski pojas dovoljno odmaknuti od autoputa da granje ne ugrozava bezbednost, postaviti zicanu ogradu da zivotinje ne mogu da prodju, posle sumskog pojasa izgraditi servisnu saobracajnicu. Ne postoji bolji lek protiv divlje gradnje od posumljavanja.
 
Ja stvarno ne znam zašto se ne sade šume gde god je to moguće!?!?

Evo sad ima i priča da ne bilo toliko problema sa snežnim nanosima da postoji pojas oko puteva u Vojvodini koji je nekad (tako kažu na forumima) postojao.
 
Ne bi bilo problema ni sa vetrom ni sa snegom, ni sa bukom. Sumski pojasi pruzaju veliku zaštitu putevima. A zašto se ne podižu? Verovatno zato što treba i da se održavaju, a to košta. A niko ne računa dugoročniju korist.
 
Kakav dan za diskutovanje o znacaju sumskog pojasa :violina:
Odrzavanje sumskog pojasa uopste nije skupo, naprotiv. Posao jeste dok se kreira. Odrzavanje se kasnije svodi na eventualno proredjivanje i secu bolesnih stabala mada su generalno sumski pojasevi samoodrzivi, ali tako se dobije ogrevno drvo i ne da nije skupo vec donosi ekonomsku korist.
 
Pa nije skupo kada drvece poraste, ali za to treba minimum 20 godina. A dotle stabiljke treba negovati, cuvati sadnice od nedostatka vode i korova, proredjivati,.Seca bolesnih stabala i nije bez troskova. Pitanje je i cena i vlasnistvo zemljista oko puteva. Sumopojas ne treba da ima samo drvece nego i manje drvece, zbunje, da bude visespratna sastojina. Pitanje je i koje vrste saditi, ovde se ide sa topolom, ona brzo raste, ali brzo i stari, treba je cesce zanavljati. Odusevio sam se da francuzi imaju platane u somopojasevima.u
Ali OK, nije to veliki trosak, no treba biti odlucan i krenuti u investiciju, a to je nadleznima (a i ne zna se tacno ko je nadlezan za sumo pojase) komplikovano
 
Za taj posao drzava je imala gorane ako znate ko su .Pa ima dva javna prezuzeca srbija sume i vojvodina sume ,a pored puteva u apv su bile sadjene dudovi ako se nevaram zbog gajenje svilene bube u kraljevini ,poslije su zanbranili uzgajanje posilije oslobodjenja 45 pa su i ovo posjekli .
 
Ova država propada jer se ništa ne održava. Valjda je normalno da postoji deo budžeta koji služi za održavanje. Zato sada nemamo šumske pojaseve duž puteva, imamo zapuštene kanale po Vojvodini...

Svestan sam ja da održvanje ne donosi nikakav trenutni profit, ali izgleda da se ovde ništa ne radi ako ne postoji profit :(
 
evo da pokusam da ugrubo procenim troskove.
Strategija o pošumljavanju Beograda predviđa da grad u narednih 10 godina postane bogatiji za oko 50.000 hektara pod šumom, što će koštati oko 100 miliona evra
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=518648

dakle po ovoj proceni hektar posumljavanja kosta 2000 evra. Recimo da je pojas sirok 50 m sa obe strane autoputa puta. Znaci da bi za 1 km bilo potrebno 20 000 evra. Dakle od petlje zmaj do izlaza za aerodrom oko 150 000 evra (7.5 km). Naravno treba uzeti u obzir vlasnistvo zemljista ali ovih 150 000 ne traza kredit pa tender... proizvodnja sadnica je domaca a radna snaga vec postoji tako da nije isto kad za 150 000 treba kupiti neku opremu iz inostranstva ili kad se uposljava domaca privreda.
 
Meni se čini da bi najbolje rešenje bilo da se uz mladice drveća zasadi i neko gusto žbunje. Drveće dok poraste ima da prođe 10-ak godina, a žbunje bi imalo bar neku ulogu za početak.

Međutim, ono što mene plaši je što je to ogroman prostor koji nije moguće nadzirati non stop i čim drveće poraste doći će neko da to poseče i iskoristi za ogrev ili građu.
 
жбуње и тако иде у ветрозаштитни појас, тако је ефиснија заштита.
Иначе, ширина појаса треба да буде око 2 или 3 висине стабала (то је минумум) значи око 40 до 50 метара са обе стране пута. Поред крађа и илегалних сеча, проблем је и ко ће бити надлежан за одржавање појаса, Војводина шуме или путеви Србије? Тај ко је надлежан треба да има и службу за спречавање крађа
 
Žbunje-Šiblje, NE
50 -70 cm od tla mora da je slobodno
jer u urbanoj sredini je to u zelenilu i naj opasnija zona po ljudsko zdravlje
gde se večito zadržava smece i uginule životinjice

Ni košava iz takvog šiblja nikada ne bi izvukla djubre koje ostaje iza vozila koja prolaze tuda
 
Najveći problem koji se ovde javlja je otkup zemljišta koji je neophodan za stvaranje pojasa. uglavnom je ovo najskuplje zemljište i pošto bo realno trebalo d abude u vlasništvu države, odnosno onoga ko je vlasnik i puteva dolazimo do toga da neko mora da kupi ovu zemlju, da ne pričamo o tome da postoji veliki problem da neko ne želi da prodaje ovu zemlju. država nema novca ni za mnogo kritičnije stvari (lečenje obolele dece) tako da ovakve strateške stvari obično ostanu bez sredstava. Inače ova šuma pored autoputa je u stvari mešovita hrastovo grabova šuma, tj ima najkvalitetnije moguće drvo, posebno hrast lužnjak koji ima izuzetno dubok koren i omogućava dobro učvršćivanje zemljišta, jedini je problem što vrlo sporo raste.
Dakle treba nekako rešiti ovaj osnovni problem
 
da dodam samo informaciju da se u okolini beograda ar zemljišta u ovoj zoni procenjuje na oko 3-5.000 evra po aru, što je priznaćete strašno velika investicija
 
Pa moglo bi da se podignu po ruralanoj Vojvodini, ne mora da se počne baš iz Beograda. Lužnjak je naravno najskuplji, ali ne mora da se ide sa tom vrstom. Grab je OK, pa i topole (onda treba brže zanavljanje, one kraće žive), lipe i sl.
Nije da je nemoguće, ali država treba ozbiljno krenuti sa podizanjem pojasa, ali ja lično ne verujem da će to da se desi. Sledeće godine neće duvati košava, tako da....
 
Vrh