Šta je novo?

Železnice - svaštara

Pozdrav,

Pozdrav,

Razmisli malo, uzmi profil tunela za uski i za normalni kolosek...pa izračunaj koliko više moraš zemlje/kamena dići u vazduh i iskopati...pa izračunaj koliko čelika treba za most za uski a koliko za normalni kolosek...pa izračunaj koliko je osovinsko opterećenje za 760mm kolosek a koliko za 1435mm kolosek...pa izračunaj koliko zemlje treba exproprisati za manji radijus krivine za 760mm a koliko za veći radijus za 1435mm...

pozdrav,

Petar

Razlika je nekih 70cm to nije presudno u niskogradnji i nije faktor x3 sigurno
 
Zašto se istorija ponavlja?
Превирања, одлагања реализације пројеката и пробијање рокова.
Звучи тако познато.

Не знам да ли је неко већ качио, серија доста занимљивих текстова везано за железницу.
 
Razlika je nekih 70cm to nije presudno u niskogradnji i nije faktor x3 sigurno
Razlika u širini je 2x, pa samim tim su dimenzije tunela i mostova 4x.
Osovinsko opterećenje je 6t ili manje, pa su šine i čitav donji stroj daleko jeftiniji. Vozna sredstva jeftinija.
Ukratko, sve je mnogo jeftinije nego standardni kolosek.
Ali definitivno sve te pruge uže od metarske su igrale značajnu ulogu početkom 20. veka.
Sa izgradnjom putne mreže potpuno gube smisao.
 
Узмимо у обзир услове градње пре 1. светског рата, без икакве механизације, све воловским колима, ручно, алатом.
 

Zanimljivo, barem zvanično, najveći uspon na mreži IŽS je ostao na deonici Prahovo - Prahovo Pristanište sa 20 promila.
Na Barskoj verovatno postoje i veći, ali nisu zavedeni zvanično.

Evo jedne fotke na početku uspona koju je načioni prijatelj iz Belgije.
1000048685.jpg
 
Zanimljivo, barem zvanično, najveći uspon na mreži IŽS je ostao na deonici Prahovo - Prahovo Pristanište sa 20 promila.
Na Barskoj verovatno postoje i veći, ali nisu zavedeni zvanično.

Evo jedne fotke na početku uspona koju je načioni prijatelj iz Belgije.
Pogledajte prilog 225710
Ова слика ме подсетила на бившу скелу код Богојева.
Од 1871. од 1911. за прелазак возова преко Дунава коришћена је посебна парна скела.
 
Poslednja izmena:
Zanimljivo, barem zvanično, najveći uspon na mreži IŽS je ostao na deonici Prahovo - Prahovo Pristanište sa 20 promila.
Na Barskoj verovatno postoje i veći, ali nisu zavedeni zvanično.

Evo jedne fotke na početku uspona koju je načioni prijatelj iz Belgije.
Pogledajte prilog 225710
Kako misliš nisu zavedeni zvanično?? Pa za svaku prugu imamo projekat koji kaže koliko je ‰ određena deonica
 
Početkom 2000ih postojao je i dnevni kurs Beograd-Venecija
iz Beogarda na vozu ''Sava'' a od Zagreba su išli na dnevnom vozu Budimpešta-Venecija.
Ja se nešto ne sećam ovog SŽ vagona. U pamćenju su mi ostala 2 JŽ Bl.

ACME-IC-242-243-Drava-JZ-SZ-800x535.png


Italijanski proizvodjač modela ih je uradio u HO skali.

3b6f01f7-cb0b-46bb-85c5-575650de39e5.jpg


Ja sam kupio set zbog ovog Z2 vagona u starim bojama.

278bc721-8c69-4667-ab39-a92a9f4f09cc.jpg
 
@mvbg1 Nisam se lepo izrazio pa sam posle ispravljao,ta dva jesu ali ima onaj kolosek sto se odvaja u brdo,doduse on je vec dugo i zatrpan.
padokaz.png
 
Pitam se zašto smo uopšte potrošili milijarde na pruge 760mm kad smo već pre njih imali ove normalne?
Toliko novca je uloženo u taj šinski sistem a danas nijedna nije ostala u eksploataciji (šargan ne računam).
To mi govori da smo se debelo zeznuli.
Što je uži kolosek, to su za istu brzinu dozvoljene "oštrije" krivine. To znači da prugu možeš lakše i jeftinije trasirati kroz nepristupačni teren, jer koristiš manje iskopa, zaseka, tunela, mostova i drugih građevinskih objekata. Takođe, veličina građevinskih objekata je manja, pa su samim tim i jeftiniji.
 
Slovenci na 18 Miliona, rast od gotovo 3 miliona putnika u odnosu na 2023.
Cilj za 2028 jeste 25 miliona putnika.

Pogledajte prilog 225942
Pozdrav,

Za očekivati, ponovili su se celom flotom što električnih što dizel Štadlera, sve pruge su remontovali, rade drugi kolosek ka Kopru = ulažu...vozovi su im prilično tačni, vrlo čisti, puni...

pozdrav,

Petar
 

ETCS L2! | 4513 - Z30 | Székesfehérvár - Kápolnásnyék | Vezetőállás | 415 058​


 
Pozdrav,

Evo male prave egzotike za sve ljubitelje železnice/II SR/vodotokova...
Arhiva, 2021va...

Nalazimo se na desnoj obali Rajne, mesto je Remagen...ne moram dalje da pišem ;) ;) ;)

Ipak moram...jutra na Rajni su skoro uvek maglovita:

arh-de-rem-2021-042.jpg


Rajna je žila kucavica nemačke i evropske privrede, brodova, baži, tankera ima uvek i stalno, plovi se kao po bulevaru...

arh-de-rem-2021-044.jpg


pogled na levu obalu i na sestru-kulu Ludendorfovog mosta...koja je, naravno, u magli...

arh-de-rem-2021-053.jpg


Most su sagradili ruski zarobljenici 1915te, Nemci ga pojačali i doradili 1938me nakon ponovnog vraćanja rajnske oblasti. Neću vas daviti detaljima oko mosta, same bitke u martu 1945te, bitno je da se srušio nakon prelaska saveznika i nije više obnovljen nikada. E, sada, posle rata, nemci su tunel iza mosta pretvorili u pozorište, vis iznad mosta /tamo gde vidite krst/ u baš lep vidikovac...desno od mosta u smeru ka Koblenzu imate fantastičan restoran sa baš, baš lepim pogledom na Rajnu /drži ga naš čovek/, milina kada je vreme lepo...evo teatra:

arh-de-rem-2021-091.jpg


arh-de-rem-2021-117.jpg


evo i rajnske magistrale, jedne od nemačkih železničkih žila-kucavica...svakih 90sec protutnji voz ovuda,,,

arh-de-rem-2021-135.jpg


a evo i samih kula, na desnoj obali...

arh-de-rem-2021-132.jpg


arh-de-rem-2021-141.jpg


arh-de-rem-2021-150.jpg


arh-de-rem-2021-144.jpg


magla se napokon podigla, evo i kula na levoj obali:

arh-de-rem-2021-158.jpg


svratite ovde ako vas put nansese u dolinu Rajne, mnogo lep kraj ;)

pozdrav,

Petar
 
Vrh