Šta je novo?

Čije je naše Zlato

To što pišeš bi važilo da Kinezi sve dinare što dobiju prodajom zlata potroše u Srbiji, ali to nije slučaj. S obzirom da u Srbiji imaju trošak samo za plate za domaću radnu snagu, jer sumnjam da se kineskim radnicima isplaćuje celokupna plata u dinarima, možda samo neki manji deo, a ostatak im legne na računima u Kini u juanima, siguran sam da se dinari dobijeni prodajom zlata uglavnom potroše za kupovinu evra.

Kao što si rekao
Kada bi NBS kupovala zlato u inostranstvu, mora da plati to zlato evrima koje nikada ne može da odštampa (kao što može dinare).
Kada njeni evri odu za kupovinu zlata, mora da povuče deo dinara iz opticaja jer ti dinari više nemaju pokriće (jer su otišli evri za kupovinu zlata).
Iz tvoje izjave sledi da i Kinezi kad kupe evre za dinare, NBS mora da povuče deo dinara iz opticaja jer ti dinari nemaju pokriće. Tako da se kreira neka nova količina dinara kad NBS kupi zlato, ali se i smanji količina dinara kad Kinezi kupe evre od dinara dobijenih prodajom zlata.

Tako da opet dolazimo do toga da nema neke velike razlike da li NBS kupi od Kineza zlato za dinare, ili kupi u inostranstvu zlato za evre.
 
. Dinare koje dobiju za zlato troše ne samo za plate i doprinose, porez na dobit i sl., već za razne velike troškove proizvodnje rudnika kao struja, gas, transport koncentrata u Bar, komunalije, . . i mnoge druge, a u njima je sadržan i PDV za budžet.
S obzirom da u Srbiji imaju trošak samo za plate
Već sam napisao da postoje mnogi drugi troškovi osim za plate, ali izgleda da tebi to nije jasno.
Evo nap. plaćaju "Srbiji kargo" prevoz koncentrata rude u Bar. Pa, onda dosta kupiju naftu i benzin, jer rudarske mašine i veliki kamioni troše ogromne količine goriva. . . itd.

1000005263.jpg

Ovakav kamion od 240t godišnje potroši nešto preko milion litara nafte.
 
Poslednja izmena:
Kad smo već kod prevoza koncentrata rude u Kinu gde završava zlato iz tog koncentrata? Jel to zlato Kinezi vraćaju u Srbiju?
 
Ne znam tačno, možda se vrši procena koliko koncentrat sadrži zlata, pa nam onda to vraćaju u sledećem dolasku broda. O tome smo ovde već pisali.
Inače NBS nije menjačnica i za eventualni višak dinara, ako im nešto i ostane posle velikih troškova proizvodnje, kinezi kupuju devize od banaka gde imaju otvorene račune.
 
Poslednja izmena:
Roland wrote:
,,...Jel to zlato Kinezi vraćaju u Srbiju?... ,,

Zaŝto bi vracali, kad je lakŝe digitalo protiv vrednost iuplatiti, bez troŝkova prevoza a
A prostor i samu težinu pri povratku mogu pametnije da iskoriste za transport dr. robe nrocito one koja nosi oznaku ,,fre šhiping,,
( Koliko je free shiping stvarno free i ko ga i čime placa.... )


Da ih stvarno imamo fizicki kamare- gomile zlatnih polugaa , davno bi smo ih videli
na tv listi dostignuca u zadnjih 5-10 god.
(Uverljiva slika:: čovek sedi ili stoji pored te gomile zlata čisto radi proporcija velicona)
jelte ...a to nismo videli.

Jasno je da se radi samo o digitalnom transferu , ŝto i daje ipak rezultaze u ciframa postignutih ,,zlatnih,, rezervi
Takvi rezultati i jesu nabrojani na tv listi dostignuca zadnjih 5-10 god., koje smo videli.
 
Poslednja izmena:
Dok s druge strane, rast cena zlata za Kineze ima linearan uticaj na njihov profit. Njima su troškovi vađenja rude fiksni, imaju fiksnu rudnu rentu od 3% i sa rastom cene zlata raste i njihov profit. Nama, kao što sam rekao, rast cene zlata ne znači ništa, osim na taj minimalan prihod od rudne rente.

Ok vidim da se na rudnoj renti nećemo opariti (3%), a i porez na dobit ispada da vrdaju pa se nećemo ni tu nešto proslaviti. Da li je baš sve crno i da su nas svuda zaj.? Ipak ova tvoja izjava mi nema logike ako smo i mi delom vlasnici. Zanima me šta je sa zaradom u odnosno na vlasnički udeo? 37%/63% Ako imam prafo na profit po osnovu vl. udela onda mi itekako znači ako je cena bakra na berzi porasla sa npr 2000$ na 4000$.
 
vidim da se na rudnoj renti nećemo opariti (3%),
Prvo, više puta sam napisao da je rudna renta 5%, ali to i nije glavni izvor prihoda.
Drugo, cena bakra je oko 9.800$, a zlata oko 3.000$ i naravno da su vlasnicima rudnika bitne te cene.
 
Poslednja izmena:
Ok vidim da se na rudnoj renti nećemo opariti (3%), a i porez na dobit ispada da vrdaju pa se nećemo ni tu nešto proslaviti. Da li je baš sve crno i da su nas svuda zaj.? Ipak ova tvoja izjava mi nema logike ako smo i mi delom vlasnici. Zanima me šta je sa zaradom u odnosno na vlasnički udeo? 37%/63% Ako imam prafo na profit po osnovu vl. udela onda mi itekako znači ako je cena bakra na berzi porasla sa npr 2000$ na 4000$.
Kvotujem izvor koji sam već kvotovao na prethodnoj stranici. Znači za 2022. i 2023. država Srbija je na račun rudne rente naplatila 94 miliona evra, a na račun poreza na profit 31.5 miliona evra.
Neto dobit Ziđin kopera, kompanije koja je zapravo preuzela nekadašnji RTB Bor u prošloj godini iznosila je 163,9 miliona evra, ali je Ziđin majning koji upravlja rudnikom Čukaru Peki zaradio prošle godine neto 702 miliona evra.

Rashod za porez na dobit Kopera iznosio je oko 11,5 miliona evra, što je efektivna stopa poreza od 6,5 odsto. Obračunati iznos poreza na dobit po stopi od 15 odsto je 26,2 miliona evra.

Takođe, u prošloj godini Ziđin Majning je imao da plati za porez na dobit 20 miliona evra. To je efektivna poreska stopa od svega 2,8 odsto. Po stopi od 15 odsto porez bi bio više oko 110 miliona evra.

To je naravno posledica poreskih propisa, a investicije ove dve kompanije su ogromne. Doduše, davanja državi rudnika ne svode se samo na porez na dobit. Ziđin majning je prošle godine uplatio i oko 54 miliona evra na ime rudne rente.

Ziđin Koper je za rudnu rentu platio nešto više od 40 miliona evra.

Inače, Ziđin Majning, kompanija koja je počela eksploataciju rudnika 2021. godine, uspela je da tokom 2022. i 2023. godine zaradi toliko novca da u prethodne dve godine isplati za dividende oko 750 miliona evra, pokazuju podaci iz izveštaja o tokovima gotovine.

Vidi se da je na račun 37% suvlasništva u RTB Boru država imala pravo na 37% od profita od 163.9 miliona evra za 2023. godinu, što je oko 60 miliona evra, međutim ne piše da li je dividenda isplaćena ili reinvestirana. S druge strane Kinezi su imali u 2023. godini profit od 702 miliona evra od rudnika Čukaru Peki i 123 miliona evra od RTB Bor (73% od 169 miliona).

Ono što je indikativno, to je ogromna razlika u profitu između Zijin Majninga i Zijin Kopera (702 miliona naspram 169 miliona) pri čemu je naplaćena rudna renta skoro jednaka ( 54 vs 40 miliona evra), što znači da se ili veštački smanjuje profit u preduzeću u kojoj je država Srbija suvlasnik ili se protivzakonito naplaćuje mnogo manja rudna renta Zijin Majningu koji je u 100% vlasništvu Kineza.
 
Prvo, Čukaru Peki je daleko bogatije podzemno nalazište gde radi manji broj radnika i profit je značajno veći.
Drugo, podnesi Krivičnu prijavu za sve te tvoje tvrdnje o kriminalu u Boru, pošto imaš pouzdan izvor.
 
Poslednja izmena:
Da da i institucije će da rade svoj posao.
 
Kvotujem izvor koji sam već kvotovao na prethodnoj stranici. Znači za 2022. i 2023. država Srbija je na račun rudne rente naplatila 94 miliona evra, a na račun poreza na profit 31.5 miliona evra.


Vidi se da je na račun 37% suvlasništva u RTB Boru država imala pravo na 37% od profita od 163.9 miliona evra za 2023. godinu, što je oko 60 miliona evra, međutim ne piše da li je dividenda isplaćena ili reinvestirana. S druge strane Kinezi su imali u 2023. godini profit od 702 miliona evra od rudnika Čukaru Peki i 123 miliona evra od RTB Bor (73% od 169 miliona).

Ono što je indikativno, to je ogromna razlika u profitu između Zijin Majninga i Zijin Kopera (702 miliona naspram 169 miliona) pri čemu je naplaćena rudna renta skoro jednaka ( 54 vs 40 miliona evra), što znači da se ili veštački smanjuje profit u preduzeću u kojoj je država Srbija suvlasnik ili se protivzakonito naplaćuje mnogo manja rudna renta Zijin Majningu koji je u 100% vlasništvu Kineza.
Znači i tu su nas zaj.... lepo. Još jedno pitanje i kraj, da ali smo mi vlasnici sa 37% udela spram kompletnog Zijin-a, sa svim ćerka firmama, ili smo vl. delom samo u jednoj firmi?
 
Prvo, više puta sam napisao da je rudna renta 5%, ali to i nije glavni izvor prihoda.
Drugo, cena bakra je oko 9.800$, a zlata oko 3.000$ i naravno da su vlasnicima rudnika bitne te cene.
Proizvoljno sam napisao cifre, poenta pitanja je bila kako nam raste i da li nam raste profit od dobiti koja se povećava ako cena metala na berzi raste, pogotovo ako se cena na berzi duplira.
 
da li smo mi vlasnici sa 37% udela spram kompletnog Zijin-a, sa svim ćerka firmama
Postoje dve kompanije, a mi smo suvlasnici bivšeg RTBa u kojem su nedavno sindikati tražili povećanje plata. To je onda smanjilo dobit firme, ali indirektno povećalo dobit države. ( doprinosi, PDV, . . )
 
Poslednja izmena:
Brzinski sam bacio oko.

Zijin Mining (ćerka firma Malka Golaja, majka firma Cukaru Peki, sestra Institut za pojas i put)
Zijin Copper (ćerka Zijin Construction, ćerka Samački smeštaj doo, sestra Instutut za rudarstvo i metalurgiju Bor, majka Zijin International)

Ukupno ima više od dve kompanije, neke su reg kao ćerke firme neke kao sestre firme itd zbog čega je to tako i zašto urađeno nisam stručan ali crv ne da se budi nego je ustao u cik zore :)
 
rudna renta skoro jednaka ( 54 vs 40 miliona evra), što znači da se ili veštački smanjuje profit u preduzeću u kojoj je država Srbija suvlasnik ili se protivzakonito naplaćuje mnogo manja rudna renta
Dva načina naplate rudne rente postoje. Najverovatnije je zbog toga razlika. Svejedno još 2019-te je državni revizor u svom izveštaju naveo da država ne sprovodi niti da je ustanovila način kontrole naplate rudne rente. Sada je prepušteno proizvođačima da sami sračunaju koliko treba da uplate.

4)za metalične sirovine
- neprečišćene (rovne) ili prečišćene pripremom5% od prihoda
- podvrgnute piro, hidro ili elektro metalurškom postupku5% od neto prihoda
 
SERBIA ZIJIN COPPER DOO - bivši RTB Bor:
Kinezi su investirali 350.000.000 USD. Ta sredstva su uplaćena kao kapital i korištena za pokretanje firme. (https://www.media.srbija.gov.rs/medsrp/dokumenti/rtb_bor-ugovor-za-objavu.pdf)
U ugovoru nema nikakve otkupne cene t.j. Kineska firma nije platila ni dinara državi za udeo u firmi. (Barem ja ne videh)
Ne vide se nikakva dalja ulaganja od strane kineske matične firme. Znači sva dalja ulaganja su isključivo iz same firme (najverovatnije kredite, a možda i iz neisplaćene dividende).
E sada postaje zanimljivo jer je Srbija donela odluku da uplati 25,6 miliona eur i poveća novčani kapital pri čemu se ne povećava udeo vlasništva (iz ne znam kog razloga).
Odluka je u prilogu. Iz 2023-će godine je i rok za uplatu je 5 godina. Već su uplaćene neke tranše od tih 25 miliona eur (3.000.000.000 dinara).
 

Prilozi

  • Odluka.pdf
    1.023,8 KB · Pregleda: 6
Ne znam šta mi je činiti? Da li da verujem ugovoru koji sam okačio, svojim očima koje vide u APR.u novčani kapital ili članku na B92?

Član u ugovoru kaže da će kupac obezbediti sprovođenje plana reorganizacije i obezbediti da po njemu budu namireni poverioci.
Nigde ne piše da će oni dodatno finansirati plaćanje poverioca novčanom uplatom i povećanjem kapitala.
 
Ne čitam članke na B92 već dugo. Umeju "malo" da dezinformišu.

Recimo iz Bilansa stanja za 2023:

Kinezi su privremeno uložili neisplaćenu dividendu ali je i R. Srbija isto tako uložila privremeno dividendu jer nikome ista nije isplaćena.
1. Нераспоређени добитак ранијих година: 67.660.647.000,00 - 577,4 miliona EUR
2. Нераспоређени добитак текуће: 19.201.598.000,00 - 163 miliona EUR

Matična firma je kreditirala/pozajmila 702 miliona EUR firmi u Srbiji ali to će biti vraćeno, a ako i ne bude vraćeno i bude prebačeno u kapital onda će R. Srbiji biti smanjen udeo u vlasništvu i tek tada će postati keš investicija Kineza.

Bank of China - kredit 251,1 milion EUR
 
Poslednja izmena:
Ajd nek bude kako kažeŝ 😀
Samo nadam se da je tu negde u Srbiji,
a ne radi lakŝe manipulacije nede preko.

A tamo malo , pa malo zmrznu neciju imovinu koja se kasnije istopi
u ime nadoknade nekih troŝkova i računa ...
 
Vrh