Meni se tamo bas svidja. Sat vremena Alpi, sat vremena more, sta ko voli.
Nemam nikog ko je tamo. Imam London, Majami, Toronto, Beč, Čikago, Dubaji, Abu Dhabi, Šangaj, Hong Kong, Tbilisi, Prag, Budimpešta, Solun(Halkidiki), Goteburg za odmah a poznanike i malo dalje prijatelje verovatno svuda. Pa evo ga i
@G.I.Joe meni za Holandiju, ali tek se tamo ne vidim
Moje mišljenje je da se te nekretnine na moru kupuju iz sopstvenog ćefa, da bi ih ti sam koristio, a ne da bi pravio biznis od toga...
Za sada je i to moje mišljenje osim možda glavnih gradova ili velikih gradova na moru, tu bi trebalo da se isplati ozbiljno ulaganje. Kao moj primer koji sam naveo gde sam zainteresovan i gde mi je top Atina na vodi.
Ekstremno nestabilna je trenutno situacija u Indoneziji, oprezno sa tom idejom
Čisto sam hteo da dam primer gde sve može da se ulaže, pri tome eto subjektivno gde bih voleo da provedem barem pola godine. Ne razmišljam o tom ulaganju svakako. Daleko je to za mene.
Dubaji da. A za egzibicije i provodjenje vremena na destinacijama, to mi je trenutna sigurica BG investiciona nekretnina i od rente sponzorisanje tamo boravka.
Na Baliju sa 1000eur mesečno ti brutalno živiš. Tamo tržište ne poznajem i ovo su lepe marketing prodaje.
Ne znam kako si to zaključio da je to bio kontekst mog posta, ali pokušaću da objasnim još jednom.
Limiting case analysis je metoda koja se koristi u matematici, statistici, ekonomiji i u nauci generalno, gde kad sprovodiš misaoni eksperiment i hoćeš da testiraš neki model, dovedeš jednu od pretpostavki do samog apsurda i vidiš kako se model ponaša u tom slučaju. Kod UBI je mnogo teško pretpostaviti šta bi se desilo kad bi svima dao npr UBI od 1000 evra mesečno. Šta bi bilo ovako šta onako, komplikovano je. Onda pretpostaviš da je UBI milion evra, deset miliona evra, milijardu evra mesečno, nebitna je cifra samo da je apsurdno visoka, i onda se zapitaš šta bi se desilo u tom slučaju. Da li bi pljeskavica i dalje koštala 400 dinara, i da li bi programer i dalje radio za platu od 3000 evra. I tako lako dođeš do zaključka da bi jedina posledica UBI bila inflacija, a nejednakost u društvu bi i dalje ostala na istom nivou, jer nejednakost nije izazvana novcem već produktivnošću.
Izučava se to već godinama, nije tako jednostavno.
Verovatno će se od poreza na AI/robote i dodatne poreze pomoći odredjenim ljudima.
Po meni kao neka socijalna vrsta pomoći.
Ali evo ima dosta članaka gde se ovo izučavalo, Jedan od njih.
Istorijska studija OpenResearch-a pruža više podataka o prednostima univerzalnog osnovnog dohotka, omiljenog rešenja osnivača OpenAI-a za budućnost u kojoj vještačka inteligencija preuzme poslove. Tokom proteklih osam godina, eksperimentalni projekat koji finansira milijarder, suosnivač i...
forbes.n1info.ba