Šta je novo?

Železnice - svaštara

BG Voz na stanici Sopot Kosmajski:

P7030006.JPG
P7030004.JPG
 
Barac zatvara vrata na pustoj stanici Prijepolje usred noći. Ovi Z1 vagoni sa tasterima za otvaranje su baš zgodna stvar, zadnjih godina skoro uvek saobraćaju na noćnom barcu, mislim da je to isti sistem kao na švedskim dizelmotornim garniturama 710. Ne sećam da sam ih viđao kada sam putovao pre 15-20 godina, uvek su bili stari vagoni sa onom crvenom ručicom koja se rotira i ima natpis otvoreno/zatvoreno.

P5040037.JPG
 
Barac zatvara vrata na pustoj stanici Prijepolje usred noći. Ovi Z1 vagoni sa tasterima za otvaranje su baš zgodna stvar, zadnjih godina skoro uvek saobraćaju na noćnom barcu, mislim da je to isti sistem kao na švedskim dizelmotornim garniturama 710. Ne sećam da sam ih viđao kada sam putovao pre 15-20 godina, uvek su bili stari vagoni sa onom crvenom ručicom koja se rotira i ima natpis otvoreno/zatvoreno.

Pogledajte prilog 249338
Vrata na Z1 Srbijavoza se sama zatvaraju ukoliko nema nikakvog protoka putnika u ne znam koliko sekundi. Ova kola su do 2019.godine vozila ka Subotici i Budimpešti I ka Šidu, Zagrebu i Ljubljani. I zbog svojih nekih tadašnjih ,,performansi" .
Danas ta kola saobraćaju uglavnom ka Baru, jer Srbijavoz na žalost nema druga kola koja bi poslali. Na žalost, X puta se dešavalo da na vozu za Budimpeštu ova kola ostanu u Subotici, jer prilikom preuzimanja voza od strane MAVa, mađarski pregledač uoči neku neispravnost ili kondukter, tipa ne rade vrata, ne radi wc, ne radi klima, to preko nije išlo.
Od svih Z1 kola koje je proizvela Goša, mislim da su u najboljem stanju SŽ
 
Ima i MAV Gosina Z1 kola,bese '89. godiste,posle su nabavljali Zg i Ljubljana,nasi su najmladji,neka '98-9 godina.
 
Re voz Kraljevo-Užice ulazi u stanicu Užice Teretna. Blagajna na teretnoj ne postoji, ja se vozio 5 minuta do glavne i kondukter me nije ni startovao da mi piše kartu :)
Ovo je bilo 2018. pre masovnog uvođenja kartomata na stanicama, tada još nije bio na snazi onaj debilizam da putnik na stanici bez blagajne ili sa istom zatvorenom ako ne pazari na kartomatu u vozu plaća doplatu 500 dinara čak i ako bankomat ne prima njegovu karticu ili mu na računu nije preostalo dovoljno novca. Kao da im je cilj da oteraju što više putnika od železnice sa takvim drp rešenjima.

APDC2220.JPG
 
Re voz Lapovo-Kraljevo slikan na stajalištu Sirča u istočnom predgrađu Kraljeva. Koliko je istoimeno selo udaljeno od stajališta koje se zapravo nalazi na katastarskom području naselja Kraljevo, bolje da su ga nazvali Kraljevo Magnohrom po fabrici koja je tu u blizini. Mada, i u Kragujevcu se stanica Grošnica nalazi u gradu i nema mnogo veze sa samim selom Grošnica 5 kilometara dalje.

P9300058.JPG
P9300059.JPG
P9300057.JPG
 
Osmanski voz, koji je Lorens od Arabije napao iz zasede u Prvom svetskom ratu na železničkoj pruzi Hidžaz, i danas stoji usred pustinje u Saudijskoj Arabiji.

voz u pustinji.jpg


Hidžaska železnica je bila uskotračna železnica (širine koloseka 1.050 mm / 3 ft 5+11⁄32) koja je išla od Damaska do Medine, kroz region Hidžaz u današnjoj Saudijskoj Arabiji, sa ogrankom do Haife na Sredozemnom moru. Projekat je naručio sultan Abdul Hamid II u martu 1900. godine.

Bila je deo osmanske železničke mreže, a prvobitni cilj je bio da se produži linija od terminala Hajdarpaša u Kadikeju, Istanbul, dalje od Damaska do islamskog svetog grada Meke. Međutim, izgradnja je prekinuta zbog izbijanja Prvog svetskog rata, i stigla je samo do Medine, 400 kilometara od Meke. Završena deonica od Damaska do Medine bila je dugačka 1.300 kilometara. Bila je to jedina železnica koju je u potpunosti izgradilo i kojom je upravljalo Osmansko carstvo.

Glavna svrha železnice bila je uspostavljanje veze između Istanbula, prestonice Osmanskog carstva i sedišta Islamskog kalifata, i Hidžaza u Arabiji, mesta najsvetijih islamskih svetinja i Meke, odredišta godišnjeg hodočašća hadž. Ostali ciljevi bili su poboljšanje ekonomske i političke integracije udaljenih arapskih provincija u Osmansku državu i olakšavanje transporta vojnih snaga.

U jordanskim i saudijskim pustinjama, traganje za zlatnim blagom koje su navodno sakrili Turci u povlačenju tokom Arapskog ustanka ispod ili oko železničkih pruga dovelo je do masovnog i kontinuiranog uništavanja napuštenih pruga i stanica, kao i još uvek održavanih deonica. Šine se kradu za otpad. Sirijski građanski rat doveo je do daljeg oštećenja železničkih struktura u Siriji.


Hejaz railway
Hijaz Railway Museum
Traveling Through History on the Forgotten Hejaz Railway
 
Vrh