Šta je novo?

Brankov Business Centre (Ex Zgrada Beobanke) - Zeleni Venac

Izvor: Stattwerk

Projektantski biro Stattwerk d.o.o. iz Beograda, ogranak istoimene nemačke kompanije, raspisao je anketni konkurs, otvorenog tipa, za idejno urbanističko-arhitektonsko rešenje balkanskog eko-centra na Zelenom vencu u Beogradu. Od učesnika se očekuje da ponude projekte koji uključuju zelene fasade – vertikalne bašte i korišćenje obnovljivih izvora energije, koji će obezbediti energetsku samostalnost objekta.

Stattwerk d.o.o. želi da raspisivanjem konkursa podstakne domaće arhitekte da razmišljaju o održivoj arhitekturi i da doprinesu realizaciji prvog zelenog, energetski nezavisnog solitera na Balkanu.

Projektni predlozi rekonstrukcije dela gradskog bloka na Zelenom vencu, treba da sadrže rešenja za sadržaje planiranog objekta: apartmane, restoran, bar i vidikovac kao i poslovni prostor namenjen isključivo ekološki orijentisanim kompanijama, edukativni eko-centar i garažni prostor. Pravo učešća imaju diplomirane arhitekte, koje poseduju državljanstvo Republike Srbije ili žive i rade na njenoj teritoriji, kao i firme koje deluju u oblasti arhitekture i urbanizma u zemlji.

Neto nagradni fond konkursa za diplomirane arhitekte iznosi 19.500 evra u dinarskoj protivvrednosti. Najbolja rešenja očekuju sledeće nagrade: prva – 10.000 evra, druga u iznosu od 3.000, treća – 2.000, četvrta i peta u iznosu od po 1.000 evra, dok će radovi od 6 do 10. mesta dobiti nagrade od po 500 evra.

Stattwerk d.o.o. podstiče i studente svih arhitektonskih fakulteta na teritoriji Republike Srbije da razmišljaju o održivim arhitektonskim projektima anketnim konkursom za dobijanje rešenja dizajna fasade. Radovi treba da budu u skladu sa zelenom i energetski efikasnom arhitekturom. Stattwerk d.o.o. je pripremio novčane nagrade za troje najboljih studenata – 1500 evra u dinarskoj protivvrednosti za najbolji rad i po 500 evra za drugo i treće mesto. Takođe, troje studenata će biti nagrađeno i šestomesečnim plaćenim praksama u projektnom birou Stattwerk d.o.o. u Beogradu.

Radove učesnika konkursa za diplomirane arhitekte ocenjivaće međunarodni žiri u sastavu: Alfredo Penjafiel (Alfredo Peñafiel), arhitekta, studio „Roomz Architects“ (Nemačka/Španija), predsednik žirija, Manfred Norbert Fiš (Manfred Norbert Fisch), profesor i direktor Instituta za energetski dizajn, solarne tehnologije i upravljanje tehnologijama zgrada Arhitektonskog fakulteta Tehničkog univerziteta u Braunšvajgu (Nemačka), Florijan Daner (Florian Danner), arhitekta, studio „Danner Yildiz Architekten“ (Nemačka), Harald Maj (Harald May), dizajner enterijera, studio „Mayonzepte“, Vladan Đokić, dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Stattwerk d.o.o. – tim inženjera i kreativaca učestvovaće u ukupnoj oceni kao dva člana žirija. Kada je reč o studentskom konkursu, pomenutim članovima pridružiće se Budimir Sudimac, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji će zameniti Vladimira Đokića, kao i Ivana Miškeljin, profesorka Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, dok će „Stattwerk“ tim učestvovati kao jedan član žirija.

Konkursi su otvoreni od 2. oktobra do 25. nobembra 2017, a kompletne informacije i konkursna dokumentacija, nalaze se na internet stranici: https://stattwerkbeograd.com/arhitektonski-konkurs/.

Tekst i vizuale konkursa, možete preuzeti iz priloga
 
ovo je fantastično! postoji samo jedna začkoljica, detalj.
diplomirani [nešto] je predbolonjska titula. arhitektonski fakultet ima 3+2 (god) studije, barem na mašincu, posle 3 godine si inženjer mašinstva, nakon svih pet master inženjer mašinstva. ne znam šta im znači ovo diplomirani i da li im se u opis konkursa uklapaju ljudi koji su završili osnovne studije po novom, trogodišnjem programu.
ovaj detalj na stranu, fantastična vest prema svim parametrima!
 
^ isto je tako i na arhitekturi u bg. Posle 3 god si inzenjer arh, a posle 5 master inzenjer arhitekture. S tim, sto je diplomirani inzenjer izjednaceno sa master inzenjer, tako racuna i Inzenjerska komora.
 
Има у Србији још увек арх. факултета где су студије 4+1, где након 4. године стичеш звање дипломираног инжењера. Ја на пример имам право да учествујем на оба конкурса. :D
 
Mislim da je ovo prvi put posle ne znam koliko vremena da je neko raspisao ozbiljan arhitektonski konkurs sa univerzitetskim profesorima u komisiji. Arhitekte, ud'rite!
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=486165#p486165:19fqkmlx je napisao(la):
DzonTravolta » 20 Окт 2017 08:03 am[/url]":19fqkmlx]Mislim da je ovo prvi put posle ne znam koliko vremena da je neko raspisao ozbiljan arhitektonski konkurs sa univerzitetskim profesorima u komisiji. Arhitekte, ud'rite!

Vladan Đokić je klasičan politički crnogorski lobi zajedno sa svojim najbližim saradnikom pijanicom prof. Lazovićem, koji su uzjahali taj fakultet i otpuštaju zaslužne profesore, prijemni na tako specifičan fakultet ukidaju, a lično sam imao očajno iskustvo sa VĐ na studijama. NIKAKAV odnos sa svojim studentima na studiju. Sve nas je iznela njegova visprena i asistentkinja.


Edit: ovo je fantastična vest za Zeleni Venac, Beograd i Srbiju. Samo da doživimo da se desi.
 
Svaka im cast ako ovo uspe. Pritom ne mislim da je ovo tesko napraviti koliko odrzavati...pogotovo u jednoj od najzagadjenijih ulica u bg, bilo da koriste prirodno zelenilo ili cak i vestacko bice prava nocna mora za odrzavanje.
 
A kad je veštačko onda čemu uopšte zelena fasada. Zna li se kada će objaviti rešenja sa konkursa?
 
Bilo upravo sada i na dnevniku 2 rts-a. Folic najavio i drvorede u Brankovoj ulici kao i biciklisticku stazu. Kao i 200 obnovljenih fasada za sledecu godinu.
 
Chia Pet. A kad krenu bube da gmizu...
Pa zar ne moze nesto mastovitije? Beogradu najmanje nedostaju livade horizontalne ili vertikalne.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=497880#p497880:3ndrz6cl je napisao(la):
Armatura » Ned Dec 03, 2017 8:58 pm[/url]":3ndrz6cl]Folic najavio i drvorede u Brankovoj ulici
Jadno drveće :mrgreen:
 
Verovatno će ići na to da bude jedan drvored i jedna staza, na uštrb jedne saobraćajne trake. Što je po meni ok, jer time će em da se drvoredom unese malo života u tu ulicu, em će da se stvori još jedan koridor za bicikliste. Jer na kraju krajeva treba imati u vidu ono što si ti Dule rekao ranije na temi o Bulevaru JNA, da kad se u neke ulice natrpa previše drveća to ume da bude problem jer onda ona otežavaju ventilaciju izduvnih gasova. A Brankova je upravo takav tip ulice. Em kanjonski oblik em puna čađi.
 
Upravo. Treba imati u vidu i blizinu drveća zgradama. Takođe i pogled sa Zelenog venca ka NBGD i mostu. Nisam siguran da je Brankova dobra lokacija za drvored.
 
Ne znam, s jedne strane drvored bi svakako uzeo nešto širine trotoara, plus moralo bi da bude neko drveće sa manjim krošnjama, što zbog zgrada što zbog autobusa.
Al s drune strane, ta ulica zaista plače za nekim zelenilom. Možda ako bi se stavile neke uske žardinjere. Tako bi se em ulepšala ulica em ne bi bilo problema sa krošnjama. A uzele bi trotoarima pola metra širine (odnosno metar ako bi bile s obe strane).

Na primer ovako nešto, samo sa visokim ivičnjacima
image.jpg

Ili jednostavno žardinjere, samo da budu malo duže i deblje
ZpNhX.So.79.jpeg

Time bi se pružila i dodatna zaštita pešacima umesto postojećih stubića. A dobro dođe ta zaštita jer sam jednom video kako vladin džip izleće sa kolovoza, obara banderu i par stubića i zaustavlja se kod one Grafičke škole. Srećom, nikog nije bilo tada na trotoaru. Ali jasno je da je neophodna zaštita zbog tih koji brzaju. A ovo pruža i zaštitu i estetiku.
 
Može nešto takvo da odvaja bicikliste od pešaka. Sa tim, što bi krošnje morale da se orezuju do bar 3m visine REDOVNO.
 
Pa može i tako, mada ja sam mislio da se i biciklisti zaštite time tako što bi bili odmah uz pešake, zašrićeni iza ovih žardinjera. Znam, znam, to smara. ALI, bolje i to nego da te pokupi neko na kolovozu. Plus, ti trotoari ionako nisu nešto prometni, tako da nije kao da bi morao da čekaš ceo minut da ti pešaci naprave prolaz.

Mislim meni je svejedno. Bitno je samo dakle da se ima u vidu da može da se ubaci nešto malo zelenila tu a da ne bude problem ni za prostor ni za održavanje.
 
Vrh