Karlo del Ponte
Advanced
Ovde se zahuktala rasprava o drumskim tunelima, sa zanemarivanjem nekih važnih detalja:
- Za drumski saobraćaj tuneli su opasna mesta. Na prilazima tunela je potrebna pregledna zona i opšta je težnja graditi tunel u pravac.
- Potporni zid i zid tunela moraju imati zaštitnu zonu metar od zida. To znači na ulaznoj ili izlaznoj rampi se zauzima prostor 1m + 1m + debljina zida. Za izlazak puta 1+1 iz tunela u srednje trake 1+1 puta koji kasnije nastavlja sa 2+2 potrebno je 18-20 metara širine ulice. Ako bi izlazilo 2+2, onda je jedino izvodljivo bez rušenja da sve trake ulaze u tunel/izlaze iz tunela.
- Na ravnom je potrebno nešto više od 100 metara dužina rampe. Moguće je kraće ako se koristi padina brda.
- Kada pravimo skupu infrastrukturu, tunel ili most, cilj je maksimalno korišćenje kapaciteta. Traka na bulevaru ima 2-3 puta manji kapacitet od trake na mostu/u tunelu.
- Podzemne ulivne/odlivne rampe i raskrsnice se izbegavaju.
Kada se sve ovo sve sabere i oduzme:
- Samo dugački tuneli nešto rešavaju za automobile. Dugački, znači do Pančevakog mosta ili nekog novog mosta na Dunavu.
- Za autobuse stanice trebaju da budu površinske, i tunel za automobil bi preskočio gomilu važnih lokacija.
Dobar automobilski tunel bi bio Autokomanda-Pančevački most, recimo. Ispod Kruga dvojke treba da budu pre svega šinski tuneli.
Električni prevoz na pravcu Despota Stefana treba da izađe sa zapadne strane ili na Novi Beograd ili na Železničku stanicu Beograd i dalje ka Sajmu, ili i jedno i drugo. Ako bi o najjeftinijem i najbrže izvodljivom rešenju, to je formiranje celovitog bulevarskog pravca 1+1 za autobus/trolejbus/elektrobus i 1+1 za kola od Brankovog mosta do Pančevačkog mosta. Za to nam treba rušenje onih par zgrada između Cetinjske i Džordža Vašingtona.
Ako bi išli na tramvaj/premetro, tu bi bio tramvajski tunel do Ekonomskog fakulteta, obuhvatio bi i Novi Beograd(Zemun) i Čukarički pravac, ali bi rampa morala biti od Banije kako bi se postigla visinska razlika. Tada nam rušenje onih par zgrada u Despota Stefana nije prekopotrebno.
Ako bi išli na voz, tada voz, dobro bi neposredno pokrio prigradska, ali ne i gradska kretanja.
Napredni metro slično, sa razlikom da malo bolje pokriva gradska kretanja, lošije prigradska, i košta kao Svetog Petra kajgana,
Na kraju, sve to trebalo bi da prođe ozbiljne studije opravdanosti, među kojima bi varijanta Napredni metro ubedljivo izgubila zbog ogromne razlike cena/dobit, čak i od nulte varijante "ne radi ništa".
- Za drumski saobraćaj tuneli su opasna mesta. Na prilazima tunela je potrebna pregledna zona i opšta je težnja graditi tunel u pravac.
- Potporni zid i zid tunela moraju imati zaštitnu zonu metar od zida. To znači na ulaznoj ili izlaznoj rampi se zauzima prostor 1m + 1m + debljina zida. Za izlazak puta 1+1 iz tunela u srednje trake 1+1 puta koji kasnije nastavlja sa 2+2 potrebno je 18-20 metara širine ulice. Ako bi izlazilo 2+2, onda je jedino izvodljivo bez rušenja da sve trake ulaze u tunel/izlaze iz tunela.
- Na ravnom je potrebno nešto više od 100 metara dužina rampe. Moguće je kraće ako se koristi padina brda.
- Kada pravimo skupu infrastrukturu, tunel ili most, cilj je maksimalno korišćenje kapaciteta. Traka na bulevaru ima 2-3 puta manji kapacitet od trake na mostu/u tunelu.
- Podzemne ulivne/odlivne rampe i raskrsnice se izbegavaju.
Kada se sve ovo sve sabere i oduzme:
- Samo dugački tuneli nešto rešavaju za automobile. Dugački, znači do Pančevakog mosta ili nekog novog mosta na Dunavu.
- Za autobuse stanice trebaju da budu površinske, i tunel za automobil bi preskočio gomilu važnih lokacija.
Dobar automobilski tunel bi bio Autokomanda-Pančevački most, recimo. Ispod Kruga dvojke treba da budu pre svega šinski tuneli.
Električni prevoz na pravcu Despota Stefana treba da izađe sa zapadne strane ili na Novi Beograd ili na Železničku stanicu Beograd i dalje ka Sajmu, ili i jedno i drugo. Ako bi o najjeftinijem i najbrže izvodljivom rešenju, to je formiranje celovitog bulevarskog pravca 1+1 za autobus/trolejbus/elektrobus i 1+1 za kola od Brankovog mosta do Pančevačkog mosta. Za to nam treba rušenje onih par zgrada između Cetinjske i Džordža Vašingtona.
Ako bi išli na tramvaj/premetro, tu bi bio tramvajski tunel do Ekonomskog fakulteta, obuhvatio bi i Novi Beograd(Zemun) i Čukarički pravac, ali bi rampa morala biti od Banije kako bi se postigla visinska razlika. Tada nam rušenje onih par zgrada u Despota Stefana nije prekopotrebno.
Ako bi išli na voz, tada voz, dobro bi neposredno pokrio prigradska, ali ne i gradska kretanja.
Napredni metro slično, sa razlikom da malo bolje pokriva gradska kretanja, lošije prigradska, i košta kao Svetog Petra kajgana,
Na kraju, sve to trebalo bi da prođe ozbiljne studije opravdanosti, među kojima bi varijanta Napredni metro ubedljivo izgubila zbog ogromne razlike cena/dobit, čak i od nulte varijante "ne radi ništa".