Šta je novo?

Potpuna denivelacija tramvaja - isplati li se?

hazard

Advanced
Učlanjen(a)
07.04.2009.
Poruke
2.457
Pohvaljen
238
Razmisljam nesto ovih dana na temu 100%-ne denivelacije tramvajskih linija. Ne, ne mislim na davanje prednosti na semaforima, ne mislim na "80% denivelisane trase" kako to kazu za liniju 1 Belama, i ne mislim da se to uradi samo za 3 linije kako se predvidja u planu za LRT. Mislim na to da se postojece tramvajske linije pretvore u potpuno nezavisni vid sinskog prevoza. Sve. Od pocetka do kraja. Dakle:

- tramvaj bi svugde isao sredinom ulice - tako bi se omogucilo nesmetano skretanje u desno za druga vozila, kao i parkiranje, ili bi oba smera bila na istoj strani ulice (ovo drugo bi moglo da se odradi negde po NBG) - tako bi opet postojalo nesmetano skretanje na jednu stranu, i parkinzi na ulici bi bili samo na toj strani

- sine bi bile fizicki odvojene od ostatka kolovoza, kao npr. u Bulevaru (tamo gde sine idu po sredini) i Nemanjinoj, uz ogradicu ako je potrebno da se onemoguci ulazak vozila u traku gde su sine

- neke raskrsnice bi bile "denivelisane" jednostavno tako sto bi tramvaj zakrcio put i onemogucio skretanje levo/nastavak pravo. To bi se radilo sa manjim raksrnicama, npr. ulicice koje izlaze na Bulevar (mnoge su i onako jednosmerne) - uz obezbedjivanje alternativnih pravaca to ne bi bio problem, a ubedjen sam da bi sa zabranjenim skretanjima na nekim mestima saobracaj i bolje funkcionisao

- pesacki prelazi bi takodje bili denivelisani tako da ljudi ne prelaze peske preko sina. Tamo gde to ne narusava izgled grada (NBG i noviji delovi grada) gradili bi se pesacki mostici - zarad ustede negde (na manjim raskrsnicama i prelazima npr.) bi bili gradjeni tako da premoste samo sine a ne i celu ulicu (ljudi i onako moraju da predju ulicu da bi dosli do stanice). Svugde drugde bi bili gradjeni podzemni pesacki prolazi, opet negde samo ispod sina a ne cele ulice, da bude jeftinije

- najtezi deo je naravno kako zaista denivelisati velike i bitne raskrsnice. Na NBG bi se gradili nadvoznjaci, ili za tramvaj, ili za vozila (negde ovako, negde onako, u zavisnosti sta je bolje/jeftinije u datom slucaju). Inace bi morali da se gradi podvoznjaci, tj, kratki tuneli na raskrsnicama. Negde, kao npr. na Slaviji, bi ponirao tramvaj pod zemlju, a negde bi to cinila vozila. Na mnogim mestima je i onako brdovit teren pa moze pravolinijski da se probije tunel (npr. raskrsnica Gospodara Vucica i Bulevara).

Na kraju imamo tramvaj potpuno nezavisan od drugih vidova saobracaja pa i od pesaka. Red voznje moze da se postuje u minut, tramvaju mogu mnogo brze da saobracaju.

Nego, lepa je to zamisao, ali me zanima sta forumska populacija misli:

- koliko bi to sve kostalo?
- da li je prakticno?
- na kraju, da li se isplati?

Nekako sam misljenja da bi ceo tramvajski sistem mogao da se denivelise za cenu jedne LRT linije (oko 500 miliona), ne vidim zasto nije izvodljivo (ako mogu da se grade metro tuneli 40 m pod zemljom, zasto ne i podvoznjak/tunel tu i tamo), prednost je sto moze da se radi postepeno i ne mora ceo tramvajski sistem da stoji odjedanput dok traju radovi, prednosti su ocigledne samo je pitanje da li opravdavaju tolika ulaganja?

Btw ovo nije tema na staru raspravu metro vs. LRT, metro vs. tramvajem u 21. vek, posmatrajte ovo kao nesto sto bi moglo da se uradi i u gradu s metroom i u gradu bez metroa (poznato da sam pobornik metroa), dakle tema je cisto "tramvajska". Misljenja?
 
Može, kako da ne može. A što ne bi moglo?

To je davanje prednosti šinskom sistemu i tako bi se ne samo ubrzao sam tramvajski prevoz, nego i autobuski jel bi više ljudi koristilo tramvaje pa bi se u ovima lakše disalo a i ne bi dolazilo do poremećaja u redu vožnje što je sada sasvim normalno. Ubrzao bi se i ostali prevoz jer što ti kažeš na nekim mestima bi bilo zabranjeno skretanje pa bi se bolje iskoristile okolne ulice i ravnomerno bi se rasporedio protok vozila.

To su trebali imati odma u vidu ali očigledno nisu ni slutili da će Beograd zadesiti ovakva sudbina da mu je infrastruktura toliko preopterećena u odnosu na stvarne potrebe.

Svakako bi bilo jeftinije od bilo kog drugog sistema jer bi bilo potrebno samo mestimično kopanje i to samo na veoma kratkim deonicama upravo ispod prezagušenih i onih većih raskrsnica (Slavija, Železnička stanica, Vuk, malo parče kod Bigza) Inače pade mi sjajna ideja a to je da bi se pravljenjem tramvajskog nadvožnjaka kod okretnice Kališ znatno ubrzao protok kamiona oko Kališa. I da! To su sada mogli da urade dok rade tu trasu a da kod Beka prebace sve šine na stranu Zoo vrta jer tako 11 i 13 više ne bi morali da čekaju prolazak kroz raskrsnicu. Sa suprotne strane bi ostao 1 kolosek za 5 i 10. 2 bi skretala normalno. I to su sve trebali sada uraditi. Inače ulica na tom delu nije uopšte prometna pa bi ladno mogli dodati još 1 kolosek i to sa sve stanicom.

Ulazak tramvaja pod zemlju na Autokomandi a prebacivanje šina sa strane suprotne od Karađorđevog parka i Hrama. Nisu smeli da dozvole prelaz tramvaja na drugu stranu i to je prouzrokovalo kolaps. Ne znam samo ko im je to dozvolio!? A sa one strane stoji prazan trotoar i parče zemlje. Sramota. Ovako bi bila jedna gratis traka za Autobuse npr koji se sada tu jedva provlače, što od tramvaja, što od automobila i često idu kuda idu kola a tu je samo jedna traka za taj smer kad se izuzme tramvajska. U prevodu ulica je tako glupo i debilozno projektovana (tj kretanje kroz tu ulicu) da svi svima smetaju ceo dan.
 
Deluje razumno, samo sto to ne bi znacilo i 100% nezavistan sistem (sneg, nesavesni pesaci i sl.). A i svi ti nadvoznjaci/podvoznjaci pasarele/prolazi bi bili nemoguci/naporni/neskladni u mnogim delovima grada. Mozda bi to bilo dobro resenje ako se ogranici na delove grada van centra?
 
Cela poenta je da bude denivelisano bas u centru, tu su najvece guzve i zakrcenja. Uglavnom na NBG nista nije problem jer ima prostora a i arhitektura je takva da nadvoznjaci ne predstavljaju nekakvo narusavanje izgleda. U centru bi to moralo da se resava tunelima i prolazima ali mislim da moze da se uradi. Postoji terazijski tunel, ovo bi bile samo manje verzije istog tu i tamo. Na bulevaru bi moglo da se odradi jer je teren takav da mogu pravolinijski da se buse tuneli kroz brdo. Sad ne znam kako bi to izgledalo u Kraljice Marije, 27. marta, Cara Dusana. Ne prolazim tako cesto tuda :D
 
@Hazard
To je naravno moguce, ali s' obzirom na beogradsku geografiju jedino resenje vidim u podzemnim deonicama. Kako denivelisati Resavsku, Nemanjinu, Bulevar, Ustanicku? Nikako! Jedni sansa je sve zakopati, ili, eventualno na nekim raskrsnicama probijati tunele za ostatak saobracaja, sto bi opet onemogucilo skretanja.

Mislim da je u svakom slucaju ideja odlicna, ali prakticno neizvodljiva, jer ulaganja koja su potrebna treba jednostavno investirati u metro ili lrt. Efekat bi bio slican, da ne kazem isti.
 
Bulevar moze, (ima prostora) Ustanicka je okretnica tako da je to i tu izvodljivo (tu su skretanja nakon okretnice tj. ne smetaju tramvaju), Resavska npr. bi se zatvorila za sav drugi saobracaj (kao npr. Bahnhofstrasse u Cirihu).

Sto se tice efekta vis-a-vis metroa, ne mislim da bi efekat bio isti - metro bi imao veci i bolji efekat. Mada bi efekat ovakve denivelacije bio jednak LRTu - tj. po mom misljenju veci, jer bi bile denivelisane sve linije a ne samo 3. Prednost je u tome sto moze da se radi postepeno.

Licno bi voleo da vidim razgranatu mrezu metroa u Beogradu, ali da pored nje, barem na NBG gde ima prostora, imamo denivelisani tramvaj (onda naravno Bulevar ne bi bio problem, jer bi ispod isao metro, itd.).
 
@hazard

O ovome sam razmisljao pre 10ak i vise godina. Ideja je potpuno izvodljiva, velike raskrsnice denivelisati, one manje zatvoriti da nesmetano prolazi tramvaj. Naravno, i ja sam pobornik metroa, a o ovoj ideji vise razmisljam kao "Plan B" ukoliko ne moze (citaj nece) da se gradi metro. U tom slucaju bolje je da se postojeca tramvajska mreza rekonstruise, odnosno denivelise, nego da se gradi Belam i vise bi se ustedilo para. Ukoliko se krene sa gradnjom metroa, opet bi denivelisani tramvaj bio dobro resenje na onim manje opterecenim pravcima gde nije potrebno graditi metro.
 
Vrh