Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

Znam da će sad priča kako je mnogo veća razlika u ceni između 160/200 i 120/160, ali ova cela priča sa 200km/h ne mora nužno da znači da će na duže staze to biti loša investicija.

Meni je najveći nedostatak pruge za 200 km/h to što Beška, Čortanovci, Mali Iđoš i Lovćenac ostaju bez stajališta iako pruga prolazi kroz naselja, a nove stanice su u njivama nekoliko kilometara od naselja, dok Vrbas će imati novu glavnu stanicu na glavnoj pruzi isto na njivi par kilometara od grada, dok stara ostaje samo na sporednoj pruzi, kroz koju neće prolaziti vozovi između Novog Sada i Subotice.
 
Ne vredi sad plakati za prosutim mlekom. Sad sigurno nećemo da uzimamo i vraćamo pružne prelaze i pravimo korekcije na pruzi da bude za 160 km/h... Ili da bar puste privatne prevoznike na železnici u pogledu putničkog prevoza da rastavi Srbija Voz.
I onda će privatni prevoznik da vozi 160 km/h, jer je ušteda energije ogromna... Kao i ušteda na voznim sredstvima. I dabome, ponudiće jeftinije karte.
 
Топчидер

DSC_0030.JPG
DSC_0039.JPG
DSC_0041.JPG
DSC_0042.JPG
DSC_0044.JPG
DSC_0045.JPG
DSC_0047.JPG
DSC_0049.JPG
DSC_0050.JPG
DSC_0051.JPG
 
Са једне стране се укидају возови пошто нема довољно вагона, са друге стране труну вагони по колосецима а са треће пропадају ремонтери пошто нема посла за њих.
 
Kada decaci pricaju o automobilim, pricaju koliko koji moze brzo da ide.
Kod nas se to shvatanje nastavlja i posle puberteta. (Moj je najveci)
U vecini zemalja saobracajni inzenjeri rade kolkulacije da bi pokazali koja je brzina optimalna s obzirom na date okolnosti.

Ako je za Holndiji max brzina 160 km/h a 120 km/h na vecni deonica i za nas je to moglo da bude dovoljno.

Zanima me koliko je kostala pruga Bgd.-NS sa brzinom od 200km/h, koliko bi kostaa sa brzinom 160 km/h?
Koliko vozova bi moglo da se kupi za razliku u ceni.
 
Meni je najveći nedostatak pruge za 200 km/h to što Beška, Čortanovci, Mali Iđoš i Lovćenac ostaju bez stajališta iako pruga prolazi kroz naselja, a nove stanice su u njivama nekoliko kilometara od naselja, dok Vrbas će imati novu glavnu stanicu na glavnoj pruzi isto na njivi par kilometara od grada, dok stara ostaje samo na sporednoj pruzi, kroz koju neće prolaziti vozovi između Novog Sada i Subotice.

Da. Umesto da ta mesta budu povezana vise nisu povezana.
Verovatno zbog toga sto autobuski lobi ima jake veze u SNS-u.

Jednostavno, kad ste u pogresnom vozu sve su stanice pogresne, a Srbija je vec 30 godina u pogresnom vozu.
Nivo razaranja, nivo nesrece eksponencijalno raste
 
Привремена замена једне електромоторне гарнитуре Соко на релацији Београд Центар-Нови Сад
„Србија Воз“ а.д. обавештава кориснике својих услуга да ће од 31.05.2022.год. бити извршена привремена замена једне електромоторне гарнитуре „Соко“.
Замена ће се извршити на возовима који полазе из Београда Центра за Нови Сад 6.52, 14.20, 17.30 часова, а из Новог Сада за Београд Центар у 5.19, 8.10, 15.30 часова.
Време путовања заменском гарнитуром се неће продужити и биће у складу са важећим редом вожње. Остали возови на релацији Београд Центар-Нови Сад, саобраћају без промене.
Захваљујемо се путницима на разумевању!

Opet i sutra.
 
I onda će privatni prevoznik da vozi 160 km/h, jer je ušteda energije ogromna. Kao i ušteda na voznim sredstvima. I, dabome, ponudiće jeftinije karte.
Ne osporavam, to mi je jasno. Samo nek se sad prilagode situaciji kako znaju i umeju, a da im se isplati. Najgore što mogu da urade jeste da uhvate i ne iskoriste je maksimalno - i za teretne, ali i za putničke.

Jednostavno, kad ste u pogrešnom vozu, sve su stanice pogrešne, a Srbija je već 30 godina u pogrešnom vozu.
Slične reči je imao i jedan predsednički kandidat. Očigledno za većinu države nismo u pogrešnom vozu.
 
Izvor: Politika.rs

STANICE BRZE PRUGE OD BEOGRADA DO STARE PAZOVE

Liftovi od juna, klupe se vraćaju u Zemun​

677z381_liftovi-voz.jpg

Stručni nadzor sagledava eventualne nedostatke u izvedenim radovima u odnosu na projektna rešenja i međunarodne standarde i nalaže otklanjanje nedostataka u najkraćem roku, preciziraju u „Infrastrukturi železnice Srbije”

Na železničkoj stanici Zemun-polje i stajalištu Altina putnici još ne mogu da koriste ganc nove liftove. Na železničkoj u Zemunu tek postavljene klupe već su uklonjene, a u pojedinim stanicama na trasi brze pruge od Beograda ka Staroj Pazovi, ističu građani, novi pothodnici nedovoljno su osvetljeni. U nekima se vide i tragovi, nedovoljna pedantnost nakon urađenog posla, svojevrsni fušeraj. Ali, ako su građani pomislili da je želja nadležnih bila da se pošto-poto što pre u saobraćaj pusti brza pruga sa stanicama na kojima svi poslovi nisu dovedeni do kraja, izgleda da se varaju jer, kako ističu u „Infrastrukturi železnice Srbije”, o svemu ovome oni i te kako znaju. Nije reč o propustima i manjkavostima, uveravaju, nego o poslovima koji će na stanicama na trasi brze pruge biti uskoro okončani, a koji do sada nisu završeni zbog neophodnih stručnih provera.

– Pruga Beograd – Novi Sad za brzine od 200 kilometara na sat izgrađena je po najvišim tehničko-tehnološkim standardima, uključujući i primenu evropskih standarda interoperabilnosti. Da bi ova pruga ispunila sve uslove međunarodne interoperabilnosti, neophodno je da svaki segment ovog projekta u tehničko-tehnološkom smislu bude urađen po strogo definisanim standardima – navodi Nenad Stanisavljević, pi-ar „Infrastrukture železnice Srbije”.

Kako podseća, na deonici od „Beograd centra” do Stare Pazove radove je izvodio konzorcijum kompanija „China Railway International" i „China Communications Construction Company”.

– Nadzor nad izvedenim radovima na toj deonici obavljale su „Nemačke železnice”. Pored toga, holandska kompanija „Ricardo Certification” angažovana je kao nostrifikaciono, odnosno prijemno telo za interoperabilnost prve srpske brze pruge. U skladu sa tim, i svi liftovi u stanicama i na stajalištima na brzoj pruzi između „Beograd centra” i Stare Pazove treba da ispune bezbednosna pravila za ugradnju i izgradnju liftova EN 81-70, kao standard koji se zahteva prema tehničkim specifikacijama interoperabilnosti za osobe sa smanjenom pokretljivošću (TSI PRM) – pojašnjava Stanisavljević.

Planirano je da liftovi u stanicama Zemun-polje, Batajnica i Nova Pazova, kao i u stajalištima Tošin bunar, Kamendin i Altina budu sertifikovani u skladu sa međunarodnim standardima EN 81-70 i TSI PRM početkom juna (sertifikacija liftova planirana je za 3. jun 2022).

– Liftovi u Kamendinu, Batajnici i Novoj Pazovi već su pušteni u rad, ali je u toku dodavanje dodatnog pozivnog tastera i montaža displeja prema standardu EN 81-70. U Zemun-polju montirana su tri lifta, a u Tošinom bunaru i Altini po dva, ali je takođe u toku dodavanje displeja i pozivnog tastera u skladu sa međunarodnim standardom. U železničkoj stanici Zemun liftovi će biti montirani prema originalnom projektnom rešenju – kaže Stanisavljević i ukazuje da ukoliko svi dodatni radovi na ugradnji liftova budu realizovani kako je planirano, i to potvrdi nostrifikaciono telo, već početkom juna svi liftovi u navedenim stanicama biće pušteni u rad.

Kada je reč o uklonjenim klupama na stanici Zemun, ni to nije učinjeno bez razloga, navodi on.

– Iz železničke stanice Zemun uklonjene su nedavno postavljene klupe na osnovu primedaba nostrifikacionog tela „Ricardo Certification”. Biće vraćene čim se obave odgovarajuće popravke, kako bi i klupe na brzoj pruzi bile po međunarodnim standardima interoperabilnosti. Slična je situacija i sa osvetljenjem, eventualnim oštećenjima i kvalitetom izvedenih radova. Stručni nadzor sagledava sve eventualne nedostatke u izvedenim radovima u odnosu na projektna rešenja i međunarodne standarde i nalaže otklanjanje nedostataka u najkraćem roku – naglašava Stanisavljević i ocenjuje da sve to samo potvrđuje kompleksnost čitavog projekta izgradnje brze pruge Beograd – Novi Sad.

Nove stanične zgrade i nova stajališta

U okviru izgradnje pruge za velike brzine između Beograda i Stare Pazove biće uređene postojeće i izgrađene nove stanične zgrade i stajališta, podseća Stanisavljević. Rekonstruisane su železničke stanice Novi Beograd, Zemun-polje, Stara Pazova i Nova Pazova. U Zemunu i Batajnice izgrađene su nove stanične zgrade, a stajalište Tošin bunar izmešteno je na novu lokaciju. Osim toga, izgrađena su i dva nova stajališta – Altina i Kamendin koja su pre svega namenjena za vozove gradske železnice.

– Uređenjem železničkih stanica na brzoj pruzi, osim radova na staničnim objektima, bili su obuhvaćeni i rekonstrukcija staničnih koloseka, obnova postojećih i izgradnja novih perona sa nadstrešnicama i pothodnicima, zatim ugradnja opreme za informisanje i usmeravanje kretanja putnika, kao i video-nadzor.

Na taj način, osim brze pruge i vozova za brzinu od 200 kilometara na sat, nove stanice duž pruge Beograd – Novi Sad omogućavaju putnicima lepše i prijatnije putovanje, veću funkcionalnost staničnih objekata, a korisnicima pružaju kvalitetnu i efikasnu uslugu – ocenjuje Stanisavljević.

Momirović: Građani treba da čuvaju imovinu Srbije

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović apelovao je, povodom kamenovanja brzog voza „Soko” u Kamendinu, da građani čuvaju imovinu Srbije jer je, kako kaže, to njihova imovina i istakao da je država mnogo investirala u prugu i vozove.

Momirović je rekao da se ne može tako odnositi prema „narodnoj imovini” i da vozovi pripadaju svim građanima Srbije, a da su karte koje plaćaju investicija u održavanje pruge i vozova „Ovo je neprijatna informacija, nije prvi put, dešavalo se da se ruinira i ’Beovoz’, da se ruiniraju autobusi. Nismo toliko bogata zemlja da bismo to sebi smeli da dozvolimo. Ulažemo ogroman napor da bismo održali niske cene karata, a onda dobijemo ovakve informacije”, rekao je Momirović za Tanjug.

Ponovio je da je neistinita vest da se brzi voz „Soko” zapalio i objasnio da je na jednom od 64 dnevna polaska na relaciji Beograd – Novi Sad, umesto voza „Soko”, ubačen voz niže klase. „U pitanju je trivijalnost od koje je napravljena ’bajka’ s požarom, vatrogascima... Voz je imao kašnjenje od šest minuta, to ne sme da se dešava i to ne opravdavam, moramo da radimo na komunikaciji i na mnogim drugim stvarima”, rekao je Momirović.

Naveo je da se za dva meseca vozom na relaciji Beograd – Novi Sad prevezlo više od 300.000 putnika i dodao da je to „neverovatan uspeh”.

Govoreći o novom cenovniku, rekao je da će od 1. juna vozna karta koštati 400 dinara i da je želja da se održi kontinuitet i da se ljudi vrate u vozove.

Momirović je kazao da su za radnike koji putuju vozom napravljene mesečne karte i naveo da će, na primer, mesečna karta od Novog Beograda do Stare Pazove koštati 4.030 dinara, a od Batajnice do Prokopa 2.600 dinara.

 
Sve je to odvratno.
Napravili su nam ono sto nam ne treba jer je vecina infantilna i lozi se na brzinu.

Ima li neko odgovor na pitanje koja je razlika u ceni pruge za 200 km/h i 160/120 km/h?
 
Meni je najveći nedostatak pruge za 200 km/h to što Beška, Čortanovci, Mali Iđoš i Lovćenac ostaju bez stajališta iako pruga prolazi kroz naselja, a nove stanice su u njivama nekoliko kilometara od naselja, dok Vrbas će imati novu glavnu stanicu na glavnoj pruzi isto na njivi par kilometara od grada, dok stara ostaje samo na sporednoj pruzi, kroz koju neće prolaziti vozovi između Novog Sada i Subotice.
А ти мислиш да би та места имала станице/стајалишта да се градила пруга за 160 км/ч? Ако је стајалиште уз главне колосеке небезбедно за 200 км/ч, небезбедно је и за 160 км/ч. Ловћенац и сад има станицу у њиви.
Не пролазе ИЦ возови сваких 5 мин па да не могу да регио возови стају на стајалиштима, а и ово није права брза пруга. Само је потребно ограничити приступ стајалиштима (обезбеђење, аутоматске баријере или врата итд.) у време проласка ИЦ возова. Подземне пролазе у Бешки и Чортанвцима свакако већ имамо, треба перон, ограда и пратећа опрема.
Нека кажу железничари да ли би могло, али мени делује здраворазумски.
 
А ти мислиш да би та места имала станице/стајалишта да се градила пруга за 160 км/ч? Ако је стајалиште уз главне колосеке небезбедно за 200 км/ч, небезбедно је и за 160 км/ч. Ловћенац и сад има станицу у њиви.
Не пролазе ИЦ возови сваких 5 мин па да не могу да регио возови стају на стајалиштима, а и ово није права брза пруга. Само је потребно ограничити приступ стајалиштима (обезбеђење, аутоматске баријере или врата итд.) у време проласка ИЦ возова. Подземне пролазе у Бешки и Чортанвцима свакако већ имамо, треба перон, ограда и пратећа опрема.
Нека кажу железничари да ли би могло, али мени делује здраворазумски.

Ne mislim, nego znam. Po evropskim standardima na pruzi za 200 km/h ne mogu da postoje peroni na prolaznim kolosecima, dok na pruzi za 160 km/h mogu da postoje i postoje širom Evrope. Jedino su u Novoj Pazovi zbudžili ostrvski peron na prolaznim kolosecima gde je 200 km/h, ali on ima veliku širinu i ogradu.
 
Ne mislim, nego znam. Po evropskim standardima na pruzi za 200 km/h ne mogu da postoje peroni na prolaznim kolosecima, dok na pruzi za 160 km/h mogu da postoje i postoje širom Evrope. Jedino su u Novoj Pazovi zbudžili ostrvski peron na prolaznim kolosecima gde je 200 km/h, ali on ima veliku širinu i ogradu.
Šta kaže propis ako se na mestima gde se nalaze stajališta(a.k.a Čortanovci) uvede ograničena brzina od 160km/h?

I da... U Novoj Pazovi nije ništa zbudženo.
 
Da su rekonstruisali prugu za brzine do 160kmh, garantujem da bi se ovde naširoko razglabalo zašto nije iskorišćena generacijska šansa da se već i startu pruga gradi za 200 kmh kada se ionako radi.
Ovde se stavlja akcenat na trasu i pretpostavku da se jednog dana po potrebi povеćaju brzine na 300. Pruga za 200 je u osnovni spremna da uz manje izmene podrži i 300, što da je građeno za 160 ne bi bio slučaj. Ovo govorim u svetlu dalje budućnosti kad možda dođe do ukidanja avio saobraćaja na kraćim i srednjim relacijama (do 1500 km) ili njegovog svodjenja na neki minimum. Ono što je problem je što se sedan od uslova za stvarnu železnicu velikih brzina neophodno sa iste izbaciti teret, dakle neophodni su alternativni pravci.
 
Čortanovci i Beška se mogu lako rešiti.
Pešačko/biciklističke veze:
Beška: Izgraditi stazu od stanice (počinje sa druge strane stanične zgrade) duž pruge do ulice Hajduk Stanka uz raniju vezu sa ulicom Ciglanskom. To bi skratilo put sa 1600m na 1200m do novog podvožnjaka, a sa 2100m na 1300m do stare stanice.
Čortanovci: Urediti atarski put kao i duž pruge napraviti novu stazu, dužina do prve kuće u selu ne bi bila 3300m nego 1800m.

P+R:
Napraviti veći parking oko stanice jer trenutni broj parking mesta nije dovoljan (već se sad ljudi parkiraju na ulici)

Javni prevoz:
Ovo je najbolje rešenje, potrebno je uvesti novu autobusku liniju koja bi skupljala putnike u okolnim mestima i dovozila ih do stanice. Linija kao što je Čortanovci (prolazak kroz celo mesto) preko stanice do Beške i Krčedina bi značila dosta. Ako se polasci usklade sa polascima to može biti sjajna priča. Za ovo su potrebna 2 autobusa/minibusa
 
Ovde se stavlja akcenat na trasu i pretpostavku da se jednog dana po potrebi povеćaju brzine na 300. Pruga za 200 je u osnovni spremna da uz manje izmene podrži i 300

Koliko puta treba napisati da ova pruga nikad neće biti za brzine preko 200 km/h, jer je pruga za mešoviti saobraćaj? Za pruge preko 200 km/h se gradi nezavisna trasa kojom ne idu teretni vozovi.
 
Šta kaže propis ako se na mestima gde se nalaze stajališta(a.k.a Čortanovci) uvede ograničena brzina od 160km/h?

Pa onda bi moglo, ali čemu onda pruga za 200 km/h, kad će svako malo usporavati na 160 km/h i trošiti dodatnu energiju za ponovno ubrzavanje? Onda bolje sve ostaviti na 160 km/h.
 
Napisao sam post od tri reda a ti ga nisi pročitao do kraja....

Pročitao sam, samo nisam citirao. Poenta mog posta je da se svugde u svetu za brze pruge pravi nova trasa, a teretni i putnički vozovi do 160 km/h ostaju na staroj trasi. Nigde se ne pravi nova trasa za teretne vozove iz praktičnih razloga. Dakle nigde se ne izbacuje teret, nego teret ostaje gde jeste zbog povezanosti sa industrijom, kao i lokalni vozovi koji staju na stanicama, a brzi vozovi se preusmeravaju na novu trasu koja ima manje stanica. Kod nas su napravili to da su nekim naseljima ukinuli voz jer je su od jedine pruge napravili nekakvu "sporiju brzu prugu". Postavlja se pitanje zašto teretni saobraćaj još uvek ne ide.
 
Bilo bi praktično napraviti novu trasu do NS levom obalom Dunava od Ovče ili Pančeva za mešoviti saobraćaj. Ili preko Zrenjanina do Subotice uz dva kraka ka NS - preko Titela postojećom trasom i novom preko Žablja.
 
Bilo bi praktično napraviti novu trasu do NS levom obalom Dunava od Ovče ili Pančeva za mešoviti saobraćaj. Ili preko Zrenjanina do Subotice uz dva kraka ka NS - preko Titela postojećom trasom i novom preko Žablja.
Predlagao sam trasu za dvokolosečnu prugu brzina 100-140 km/h Smederevo-Pančevo-Zrenjanin-Subotica prvenstveno za tranzit tereta ka severu, ali i za regionalne vozove koji bi koristili trasu od Pančeva do Zrenjanina i Kikinde.
Što se tiče nove trase pruge Zrenjanin-Novi Sad preko Žablja to bi bilo ultra korisno jer bi Zrenjanin mogao da dobije frekventnu "prigradsku" vezu sa Novim Sadom
 
Vrh