Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

То лепо звучи и заиста бих волео да је тако али када се стави на папир... Колико гарнитура је потребно за такав такт + резерва. Затим упореди трошкове, набавке и одржавања ДМВ и аутобуса. Наравно да није тачно да се железница не исплати, исплати се и те како али тамо где има много потенцијалних путника. Пруга БГ - НС, рецимо, се и те како исплати за путнички саобраћај. Са 80км спаја и веже крај у коме живи преко 2.000.000 људи. У таквој ситуацији може да се организује такт на сат времена а да возови не иду полупразни, да се возна средства одржавају, да се одржава пруга па и да се заради. Колико људи би било у возу са тактом од сат времена на релацији Зајечар - Неготин или Сомбор - Апатин или нешто треће, сасвим свеједно.
 
То лепо звучи и заиста бих волео да је тако али када се стави на папир... Колико гарнитура је потребно за такав такт + резерва. Затим упореди трошкове, набавке и одржавања ДМВ и аутобуса. Наравно да није тачно да се железница не исплати, исплати се и те како али тамо где има много потенцијалних путника. Пруга БГ - НС, рецимо, се и те како исплати за путнички саобраћај. Са 80км спаја и веже крај у коме живи преко 2.000.000 људи. У таквој ситуацији може да се организује такт на сат времена а да возови не иду полупразни, да се возна средства одржавају, да се одржава пруга па и да се заради. Колико људи би било у возу са тактом од сат времена на релацији Зајечар - Неготин или Сомбор - Апатин или нешто треће, сасвим свеједно.
Po meni je logika da se javni prevoz mora napraviti profitabilnim potpuna glupost...
Država i lokalne samouprave treba da se uključe u finanisranju takve železnice, što uključuje održavanje pruga i kupovinu novih vozova, jer iza toga stoji interes i mnogobrojni benefiti..
Ono što je meni zanimljivo, jeste da su sva sela koja su bila pored pruge bila najrazvijenija, onog momenta kada je železnica počela da puca tada su i ta sela krenula da propadaju...
Naravno da za propast sela ima još više faktora i možda bitnijih, ali ne treba ignorisati ni ovu činjenicu...
Inače sada na 3 para vozova (ako ne računamo one za Matejevac koji su očekivano lošije popunjeni) ima solidan broj putnika za Majdenpek i Negotin..
Glavni problem jeste što dosta ljudi i ne zna za ove vozove i nihov red vožnje, a i što pojedin misle da su strašno prljavi ili ih je sramota da se voze u njima, što je pitanje mentaliteta mada se i to može promeniti kao u slučaju BG-NS...
 
Previše se kruži na trasi Beograd Kragujevac, trebalo bi izgraditi novu prugu od Mladenovca do Kragujevca, to je samo 40 km a znatno skraćuje putanju.
Ne bi značajno skratila ta nova pruga vreme vožnje ako je za 80 km/h (a bilo šta više bi puno koštalo), za početak bi brzom prugom do Lapova pa posle do Kragujevca bilo dovoljno, a dugoročno planirati regionalnu prugu Mladenovac-Arađelovac-Kragujevac koja bi značila za prigradski saobraćaj
 
Teoretski gledano, ako bismo u sadašnjim uslovima imali neki voz B ranga izmedju KG-a i BG- koji bi imao bavljenja samo još u Lapovu i Rakovici, na primer, vožnje bi trajala 2h i 20 minuta, što je tek za 10-20 min sporije od autobusa, tako da bi i starija trasa nakon moderizacije BG-NI ispunjavala dovoljne kriterijume za tu relaciju..
Kragujevac baš ima nezgodni položaj "nit je tamo nit je ovamo"...
 
Ne bi značajno skratila ta nova pruga vreme vožnje ako je za 80 km/h (a bilo šta više bi puno koštalo), za početak bi brzom prugom do Lapova pa posle do Kragujevca bilo dovoljno, a dugoročno planirati regionalnu prugu Mladenovac-Arađelovac-Kragujevac koja bi značila za prigradski saobraćaj

Nisam mislio da ta nova pruga bude za 80 već za 160 minimum.
Tada bi se značajno skratilo vreme putovanja.
40 km dvokolosečne pruge ne može da kosta vise od 350 miliona evra a značajno bi bilo za buduće vozove BG-KG pa i NS-Kg, SU-KG.
 
Poslednja izmena:
И ја бих волео да је тако али не иде. Проблем са тимочким пругама је што су споре пруге, кривине и тунели + нема довољно потенцијалних путника. Само рудник и Прахово их држе у животу, да нема тога вероватно би зарасле. Покушавало се и овде свашта, те да се тражи новац од локалне самоуправе те да се делови угашених пруга претворе у туристичке пруге али безуспешно. Једино где је та прича са туризмом и пругом успела је шарганска осмица јер је то свакако већ био туристички крај + пруга уског колосека. Овде је, рецимо, покушано да се давно угашена пруга Бачки Брег - Апатин претвори у туристичку пругу у склопу туре Горње Подунавље али од тога није било ништа. Пруга је таква да на њу не може да иде ништа док се темељно не среди јер се не користи одавно, а то кошта, много. У стању када имамо споре вожње не деловима коридорских пруга очекивати новац од државе или железнице за туристичку пругу је нереално. Све и да се неким чудом пруга средила немамо шта да ставимо на њу. Колико знам немамо ниједну исправу парњачу. За стране туристе (на које се и рачунало) би и, рецимо, 661 и неки стари сређени купејци били довољно "ретро" али џаба, скоро све старе вагоне смо исекли а 661 је још увек у експлоатацији + немамо довољно исправних локомотива за дизел вучу. И на крају, колико људи би дошло у Сомбор или Зајечар због туристичке пруге, реално, недовољно.
Сећам се случаја када је један наш човек из Швајцарске чини ми се купио стари Ганз ДМВ и платио ремонт, хтео да приватно обезбеди воз у свом завичају. Али ту племениту замисао су спутале администрација, бирократија, министарство и железнице. И после је гарнитура исечена.
 
Teoretski gledano, ako bismo u sadašnjim uslovima imali neki voz B ranga izmedju KG-a i BG- koji bi imao bavljenja samo još u Lapovu i Rakovici, na primer, vožnje bi trajala 2h i 20 minuta
Ako je voz ranga B, morao bi da staje i u Resniku, Mladenovcu, Palanci, Velikoj Plani i Batočini. Ali teško se može očekivati uvođenje direktne linije Beograd-Kragujevac dok se ne remontuje crna tačka na deonici Ripanj-Sopot Kosmajski, gde svakih par nedelja dolazi do iskliznuća teretnih vozova.
 
Сећам се случаја када је један наш човек из Швајцарске чини ми се купио стари Ганз ДМВ и платио ремонт, хтео да приватно обезбеди воз у свом завичају. Али ту племениту замисао су спутале администрација, бирократија, министарство и железнице. И после је гарнитура исечена.
Slobodan Ilić se zove, inače profesor po zvanju, kažu da mu je to bio najteži dan u životu, ideja je bila da GANZ vozi turistički Istočnom Srbijom....
 
Po meni je logika da se javni prevoz mora napraviti profitabilnim potpuna glupost...
Država i lokalne samouprave treba da se uključe u finanisranju takve železnice, što uključuje održavanje pruga i kupovinu novih vozova, jer iza toga stoji interes i mnogobrojni benefiti..
Ono što je meni zanimljivo, jeste da su sva sela koja su bila pored pruge bila najrazvijenija, onog momenta kada je železnica počela da puca tada su i ta sela krenula da propadaju...
Naravno da za propast sela ima još više faktora i možda bitnijih, ali ne treba ignorisati ni ovu činjenicu...
Inače sada na 3 para vozova (ako ne računamo one za Matejevac koji su očekivano lošije popunjeni) ima solidan broj putnika za Majdenpek i Negotin..
Glavni problem jeste što dosta ljudi i ne zna za ove vozove i nihov red vožnje, a i što pojedin misle da su strašno prljavi ili ih je sramota da se voze u njima, što je pitanje mentaliteta mada se i to može promeniti kao u slučaju BG-NS...
Железнице су и даље након свих резања и реструктуирања губиташи. Локал нема ни близу те паре. Држава не зна коју рупу би пре да запуши, за било какав озбиљнији пројекат морамо да се задужимо. Готово ништа од онога што је направљено последњих 20 година није направљено нашим новцем. Узми аутопутеве, они се граде да се доведе индустрија, да се убрза проток људи и робе али се исто тако граде и како би се отплатили и граде се тамо где се процени да ће имати довољан број возила. Дизати кредит за неки аутопут који неће имати довољно саобраћаја да се у догледно време отплати нема смисла. Тако је и са железницом, немамо паре, да би имали морамо да се задужимо, ако се задужујемо морамо да гледамо где улажемо тако да се уложено врати иначе одосмо у банкрот. Тачно је, многа села и варошице која су била уз неку пругу су се развила више од других. У време када је железница била све. Данас је другачије, за путнички саобраћај постоје алтернативе а терет су још седмадесетих почели да преузимају камиони. Терет се полако враћа на железницу али што се путничког саобраћаја тиче железница мора да се прилагођава путнику а не путник железници. Неће човек да чека два сата на полазак воза ако има полазак аутобус за пола сата. И тако у зачарани круг, да би било путника мора јак такт, за јак такт потребна су улагања у возна средства. Улагање у возна средства мора се вратити кроз довољан број путника. Ако анализа покаже да неће бити довољно путника и продатих карата, не улаже се. Баш као и са аутопутем и бројем возила на наплатним рампама.
 
Slobodan je bio veliki ljubitelj železnica Istočne Srbije, sa jednim svojim studentom je odradio diplomski na temu S-Bahn-a u Zaječaru i okolini, sa vizijom povezivanja Knjaževca, Bora i Negotina....
Takodje u bilizini Kraljevice u Zaječaru je započeo projekat Vrtne železnice, često tamo prolazim, ali slabo napreduju radovi...
Čoveku se prosto ne da u našim krajevima, nažalost...

Inače ovo su fotografije sa "poslednje vožnje Ganz-a iz Šinvoza ka jugu...



 
Железнице су и даље након свих резања и реструктуирања губиташи. Локал нема ни близу те паре. Држава не зна коју рупу би пре да запуши, за било какав озбиљнији пројекат морамо да се задужимо. Готово ништа од онога што је направљено последњих 20 година није направљено нашим новцем. Узми аутопутеве, они се граде да се доведе индустрија, да се убрза проток људи и робе али се исто тако граде и како би се отплатили и граде се тамо где се процени да ће имати довољан број возила. Дизати кредит за неки аутопут који неће имати довољно саобраћаја да се у догледно време отплати нема смисла. Тако је и са железницом, немамо паре, да би имали морамо да се задужимо, ако се задужујемо морамо да гледамо где улажемо тако да се уложено врати иначе одосмо у банкрот. Тачно је, многа села и варошице која су била уз неку пругу су се развила више од других. У време када је железница била све. Данас је другачије, за путнички саобраћај постоје алтернативе а терет су још седмадесетих почели да преузимају камиони. Терет се полако враћа на железницу али што се путничког саобраћаја тиче железница мора да се прилагођава путнику а не путник железници. Неће човек да чека два сата на полазак воза ако има полазак аутобус за пола сата. И тако у зачарани круг, да би било путника мора јак такт, за јак такт потребна су улагања у возна средства. Улагање у возна средства мора се вратити кроз довољан број путника. Ако анализа покаже да неће бити довољно путника и продатих карата, не улаже се. Баш као и са аутопутем и бројем возила на наплатним рампама.
To za takt sam gore napisao...
Železnica se na istoku ne takmiči sa autobusima, već direktno sa automobilima....
To se ne može rešiti samo železnicom već i zatvarenjem saobraćaja u centrima većih mesta i stvaranjem jednosmernih ulica kao i razvitku biciklističke infrastrukture na lokalu..
Time će ljudi sami krenuti da se voze vozom, takodje moglo bi se kroz par sela provući Mini Bus sa ciljem povezivanja ka najbližim železničkim stanicama..
Naravno, neka stajališta bi trebalo premestiti gde može bliže i razviti gde treba PARK & RIDE soluciju, uz taktni red vožnje i brzine od 80-90 km/h sve će doći na svoje mesto..;)
 
Malo da "ubijem" monotoniju na ovoj temi sa dve (bajate) sličice nastale na pruzi Zaječar-Niš u Januaru, kada se sve još odvijalo normalno koliko toliko...
Nadam se da nemate ništa protiv, mogao bih i okačiti reportažu cele pruge od Svrljiga do Knjaževca pošto sam je prepešačio.. :vops:

1) Prva fotografija je nastala izmedju Niševca i Palilue, popodnevni voz hvata ubrzanje iz stanice Palilule i juri ka "drugom delu" klisure

2) Druga fotografija i njen kadar su već možda i mnogima poznati, taj famozni pogled na celu "Niševačku klisuru" sa početka staze ovog lokaliteta....



 
Ako je voz ranga B, morao bi da staje i u Resniku, Mladenovcu, Palanci, Velikoj Plani i Batočini. Ali teško se može očekivati uvođenje direktne linije Beograd-Kragujevac dok se ne remontuje crna tačka na deonici Ripanj-Sopot Kosmajski, gde svakih par nedelja dolazi do iskliznuća teretnih vozova.
Neka ide preko Krsne.
 
Dok je postojao B voz Beograd-Niš, stajao je samo u ovim stanicama. Takođe i međunarodni vozovi sa Solun i Sofiju. Nije logično da brzi voz staje u Lapovu, a da ne staje u ovim dosta većim gradićima gde ima i više putnika. Glavna stanica u Lapovu je kilometrima daleko od centra.

Kad smo već kod toga, da li iko zna koji je razlog zašto B voz Zemun-Bar ne staje na Novom Beogradu, i zašto će takvo nebulozno rešenje biti zadržano i u narednom RV ?
 
Dok je postojao B voz Beograd-Niš, stajao je samo u ovim stanicama. Takođe i međunarodni vozovi sa Solun i Sofiju. Nije logično da brzi voz staje u Lapovu, a da ne staje u ovim dosta većim gradićima gde ima i više putnika. Glavna stanica u Lapovu je kilometrima daleko od centra.

Kad smo već kod toga, da li iko zna koji je razlog zašto B voz Zemun-Bar ne staje na Novom Beogradu, i zašto će takvo nebulozno rešenje biti zadržano i u narednom RV ?
Ne određuje rang voza stajanja već stajanja određuju rang. Rang je samo slovo na papiru kako bi putnik znao i kako bi mu se naplatilo srazmerno rangu. Možeš ti imati raznorazne kombinacije gde staje/gde ne staje i to zavisi od ekonomske logike. Recicmo na Beograd-Niš će IC voz po planu stajati samo u Jagodini. IC voz iz Beograd za Novi Sad je stajao u Pazovi i Inđiji recimo. Ne treba svakako tako gledati
 
Bilo je nešto slabo fotografija na forumu u vezi Novoremontovanih garnitura serije 710, pa ću vas sada malo bliže upoznati sa njima, pogotovo forumaše koji ove garniture nisu videli ili još nisu imali šanse da se provozaju istim..
Inače, svi putnici su više i nego prezadovoljni, ljudi su iovako voleli popularne "Švedjanke", pre svega zbog udobnosti i prozora koji su se mogli na par mesta otvoriti, zamerke su bile pre svega na nedostatku klime i prljavštine (neodržavanje)..
Sve je to sad skockano uz par modifikacija, i mislim da smo dobili solidan proizvod, toliko dobar da se sada ljudi žale kad ide 711 umesto 710...:D

1 & 2) Prve dve fotografije su nastale ove godine, zimus u okolini sela Vlaole, lepo se uklapa novi Šved u zimski pejzaž, to moram priznati, iako je meni smetala nova kolor šema, jer sam "gotivio" plavu...





3) Unutrašnjost putničkog prostora, novo ozvučenje, izolacija, enterijer pomalo plastičan, ostao je isti model sedišta što je odlično, klima radi korektno kao i grejanje..





4) Pogled na drugačiji (porodićni) raspored sedišta, ovakav raspored se javlja na ulazu u putnički prostor sa obe strane, kao i na sredini garniture, moja zamerka jeste što nije ovde omogućen prozor na otvaranje, jer je nekako najpogodnije mesto za to..



5) Upravljačnica je pretrpela takodje neke modifikacije, ali u osnovi ona je praktično ista kao i pre remonta, mašinovodje su dobile udobna sedista;)



6) A prostor je i našao jedan "rešo"..



Sve u svemu, za putnike je ovo odlično, što se tiče mehanike moglo bi se diskutovati, jer se nekada i često dešava da garniture ispadaju iz saobraćaja (mada tu možemo zahvaliti i bajnom održavanju)
 
Лепа репортажа.

Inače, svi putnici su više i nego prezadovoljni, ljudi su iovako voleli popularne "Švedjanke"

Мала исправка - дизел-моторни возови сериjе 710 су "Швеђани", а електро локомотиве серије 411 су "Швеђанке".
 
Bilo je nešto slabo fotografija na forumu u vezi Novoremontovanih garnitura serije 710, pa ću vas sada malo bliže upoznati sa njima, pogotovo forumaše koji ove garniture nisu videli ili još nisu imali šanse da se provozaju istim..
Inače, svi putnici su više i nego prezadovoljni, ljudi su iovako voleli popularne "Švedjanke", pre svega zbog udobnosti i prozora koji su se mogli na par mesta otvoriti, zamerke su bile pre svega na nedostatku klime i prljavštine (neodržavanje)..
Sve je to sad skockano uz par modifikacija, i mislim da smo dobili solidan proizvod, toliko dobar da se sada ljudi žale kad ide 711 umesto 710...:D

1 & 2) Prve dve fotografije su nastale ove godine, zimus u okolini sela Vlaole, lepo se uklapa novi Šved u zimski pejzaž, to moram priznati, iako je meni smetala nova kolor šema, jer sam "gotivio" plavu...





3) Unutrašnjost putničkog prostora, novo ozvučenje, izolacija, enterijer pomalo plastičan, ostao je isti model sedišta što je odlično, klima radi korektno kao i grejanje..





4) Pogled na drugačiji (porodićni) raspored sedišta, ovakav raspored se javlja na ulazu u putnički prostor sa obe strane, kao i na sredini garniture, moja zamerka jeste što nije ovde omogućen prozor na otvaranje, jer je nekako najpogodnije mesto za to..



5) Upravljačnica je pretrpela takodje neke modifikacije, ali u osnovi ona je praktično ista kao i pre remonta, mašinovodje su dobile udobna sedista;)



6) A prostor je i našao jedan "rešo"..



Sve u svemu, za putnike je ovo odlično, što se tiče mehanike moglo bi se diskutovati, jer se nekada i često dešava da garniture ispadaju iz saobraćaja (mada tu možemo zahvaliti i bajnom održavanju)
Ово изгледа сасвим фино. Само једном сам био у прилици да се провозам са 710, лепо је видети их у раду. Код мене је дуго радила једина преостала исправна 712, такође одлична и јако удобна машина, мислим да још увек стоји у резерви.
 
Lepo stvarno 710 izgledaju, u planu je modernizacija 4 (od 8, ove druge 4 su verovatno modernizovane) u Zrenjaninu. Sve će saobraćati u istočnoj Srbiji.
 
Vrh