Šta je novo?

Infrastruktura Rumunija

Balcan

Beginner
Učlanjen(a)
07.02.2024.
Poruke
39
Pohvaljen
133
Pošto živim u Rumuniji, a vidim da se malo zna o projektima koji su bitni za Srbiju evo spiska:
1. Autoput Temišvar -Beograd A9 73.3 (rumunski deo)
Raspisivanje tendera za projektovanje i izvođenje radova: jun 2024
Potpisivanje ugovora: kraj 2025
Završetak radova: kraj 2028
2. Brza Saobraćajnica (DeX) Lugož-Turnu Severin-Filiaš i auto put Krajova-Aleksandria- Bukureštu A5 ukupuno 450 km
Trenutno je aktualan deo od Lugoža do Filiaša. Podeljen na 4 LOT (Lugož-Karansebeš, Karansebeš-Turnu Severin, Turnu Severin-Filiaš)
Studljiva izvodljivosti: potpisani ugovori za
Lot 1: Filiaši – Drobeta Turnu Severin (70 km), rok 12/2024

Lot 2: Drobeta Turnu Severin – Domašna (65 km), rok 11/2025

Lot 3: Domašna – Karansebeš (45 km), rok: 7/2025


3. Brza saobraćajnica (DeX 12) Krajova - Pitešti (Bukurešt) 121 km
Rok završetka: leto 2024

U planu:
1. Turnu Severin-Kalafat Brza saobracajnica ili autoput
2. Krajova-Targu Žiu brza saobraćajnica
3. Temišvar - Rešica brza saobraćajnica
a6-lugoj-filiasi-589x420.jpg
pasaje-conexiuni-768x543.png
 
Kad se napravi dunavski koridor,onda ce Beograd i Bucurest biti povezani auto putem.Odnosno od Beograda do Kostance i Crnog mora ce biti auto put.
 
@Balcan hvala na ovim informacijama, ako te ne mrzi zamolio bih te da na pocetku ove teme jos stavis spisak ap u Rumuniji I stepen njihove izgradjenosti. Posto je Rumunija bila u katastrofalnom zaostatku, ali su u zadnjih nekoliko godina dosta intenzivirali izgradnju pa bi nam jedan analiticki prikaz dobro dosao. Hvala unapred.
 
Rumunija autoputevi u funkciji 1.1.2024.
1. Obilaznica oko Bukurešta (A0)
101 km (19 km u funkciji, 82 u izgradnji)

2. Bukurešt - Arad (A1, E81, E68, E671, Transkarpatija, koridor Dunav Rajna)
581 km (završno 456 km, u gradnji 122 km)
Završeno:
Bukurešt - Pitešti (110 km) - 1972.god.
Boica (Sibiu)- Holdea (Deva) (189 km) - 2019.god
Margina (Lugož) - Nadlak (g.p. Mađarska) 163 km - 2015. god.
U izgradnji
Pitešti-Boica (Sibiu) 122 km rok završetka 2028. Najkompleksniji i najskuplji deo autoputa (pored Ploešti-Brašov) u izgradnji u Evropi, jer prolaze kroz Karpate
Holdea- Margina (9 km) - nije počela izgradnja; kompleksan deo autoputa zbog EU standarda o životnoj sredini

3. Bukurešt - Konstanca (A2, Sole, E60, koridor Rajna -Dunav) 252 km (građen 1987-2012)

4. Bukurešt - Borš(Oradea, g.p. Mađarska) (A3, Transilvanija) 2
Završeno (205 km):
Bukurešt-Ploešti (67 km)
Rašnov-Brašov (6 km)
Targu Mureš-Nadašelu (Kluž) (113 km)
Našfalau - Suplaku (14 km)
Oradea - Borš (5 km)
Zbog loše koordinacije građeni su sektori koji nisu povezani među sobom i nisu u upotrebi sem Bukurešt-Ploešti i Targu Mureš - Nadeselu (povezivanje
U izgradnji:
Segmentima na delu od Nadašelu (Kluž) do Oradea 69 km
U tenderskoj proceduri: 68 km
Deo Ploešti-Rašnov (Brašov) nije planiran u skorije vreme zbog cene od 8 milijardi eura za nekih 100 km, zbog EU propisa o zaštiti živ. sredine (tunela i pasarele za medvede)

5. Obilaznica oko Konstance (A4) (22 km) - Završeno

6. Bukurešt - Đurđu (g.p.Bugarska) (A5, Vlasia, E80) (55 km) nije u planu

7. Lugož (A1) - Turnu Severin - Krajova - Aleksandrija- Bukurešt (A6, Sud) (450 km)
Završeno (11 km): Od Lugoža ka Karansebešu
U fazi projektovanja: Filiaši (Krajova) - Lugož (253 km)

8. Ploešti (A3) - Paškani (Sučeava) (A7, Moldova) (397 km)
U izgradnji (319 km) i izgrađeno (16 km)
Trenutno najveće gradilište u Rumuniji. Radovi počeli 2022. god. rok 2025. god.(radovi se izvode i noću)

9. Targu Mureš(A3)-Paškani(A7)-Jaši (A8, Unire) (305 km)
U fazi projektovanja 54 km
Rumunija će najverojatnije da izgubi oko 2,5 milijarde evra koje je EU izdvojila za ovaj autoput jer bi trebalo da bude gotov do kraja 2026.godine

10. Temišvar-Moravica (A9, Banat) (73 km)
Tender za izvođenje treba da bude obavljen na leto 2024

11. Sebeš (Alba)-Turda (Kluž) (A10, Mihai Viteazul) (70 km)
Završen. Povezuje A1 i A3.

12. Sibiu-Brašov-Bakau (A13, Carpathia) (280 km)
Potpisan ugovor o izgradnji za 68 km od Sibiu do Fagaraš (Brašov)

13. Sučeava - Baia Mare (A14, Nord) (335 km)
Nije u planu u skorije vreme

14. Konstanca - Vama Veke (g.p. Bugarska) (50 km) (A-, Costa)
Verovatno će da dobije najviši prioritet jer je Bugarska dala prioritet izgradnji autoputa Varna-Aleksandroupoli (Varna-Burgas i
Jambol-Svilengrad (Kapitan Petko/Sinoriakis g.p.Grčka)

Mostovi:
Most preko Dunava negde u rejonu Đurđe - Ruse, koji bi poveza autoput Bukurešt-Đurđu i Ruse - Veliko Tarnovo ili Ruse-Pleven

Brže saobraćajnice
Postoji više ali je jedina strateški važna
Ploešti-Krajova (DeX12, Oltenia) 112 km, završetak leto 2024.
Bez ikakve logike umesto gradnje autoputa Bukurešt-Aleksandrija-Krajova građen je ovaj brzi put
Ostali brzi putevi (značajni)
Marašešti (A7) - granica R.Moldavija
Braila-Galaci (koristiće novi most preko Dunava otvoren 2023)
Sučeava-Ukrajina granica
Arad-Oradea (deo Via Carpathica)
Krajova-Targu Žiu
I još 10 drugih
 
Kad se napravi dunavski koridor,onda ce Beograd i Bucurest biti povezani auto putem.Odnosno od Beograda do Kostance i Crnog mora ce biti auto put.
Ja mislim da deo od Golupca do Negotina ima da potraje. Teren je nemoguć za izgradnju, prolazi kroz nacionalni park, biće na svakih 100 m arheološko nalazište.
 
To i nije autoput. Najrealnije je da se brza veza naprvi preko Markovca, Žagubice i Đerdapa II
 
"Najteza deonica u Evripi" pa onda "najskuplja deonica po km, pa onda probijanje rokova it'd it'd...
Toliko mi je to sve nesto poznato, prosto pomislih pises o Srbiji, BiH CG ili Makedoniji. No u svakom slucaju @Balcan zaista veliko hvala za ovako opsezne podatke I analizu, a avatar tvoj savrseno potvrdjuje gde zivimo!
 
To i nije autoput. Najrealnije je da se brza veza naprvi preko Markovca, Žagubice i Đerdapa II
Pošto dobro znam istočnu Srbiju, ovo sa građenjem Dunavske magistrale i autoputa je najveće bacanje para u modernoj istoriji Srbiji. Ja ne znam koliko je ostalima van tog regiona jasno, ali istočna Srbija je ušla u demografsku smrt pre neku godinu (ovo znači da je nemoguće da postojeće stanovništvo izbegne nestanak do 2100.)
Zbog migracije od 1960tih godina na Zapad stanovništvo 3 okruga je sa 600.000 st.u 1991 pala na 360.000 (i od ovog broja 60.000 živi u Pozarevcu). Prema prognozama do 2031. opašće na 280
.000 a 2041 na 200.000. Ne znam kome će da služe opšte ovi putevi
 
Doći će neki bolji ljudi, naseliće Srbiju. Neće sigurno ostati prazna.
 
Istorija sveta je jedna velika i dugačka priča o raznim narodima koji su naseljavali iste prostore. Ne bi bilo ni prvi, ni poslednji put. Uostalom i pre naših predaka neko je živeo ovde, istorija nije završena (ljudi su često skloni da prave tu grešku u razmišljanju).

Prirodom sporta koji obožavam, ja poznajem istočnu Srbiju veoma dobro i bojim se da je ovo što Balcan priča suva istina. Istok naše zemlje je na umoru ili prazan. To je realnost, a ne znam da li je stvar ireverzibilna ili nade ima.
 
"Najteza deonica u Evripi" pa onda "najskuplja deonica po km, pa onda probijanje rokova it'd it'd...
Toliko mi je to sve nesto poznato, prosto pomislih pises o Srbiji, BiH CG ili Makedoniji. No u svakom slucaju @Balcan zaista veliko hvala za ovako opsezne podatke I analizu, a avatar tvoj savrseno potvrdjuje gde zivimo!

Istini za volju, Karpati su zaista, ali zaista etalon teškog terena. Ova deonica Ploešti-Brašov recimo, to je kroz suv masiv. Letos sam imao priliku da detaljno prešpartam te planine (Od NP Semenik, preko Transalpine i Fagaraša, do Sinaje i Karpata između Brašova i Ploeštija). To je zaista izuzetno težak teren za AP. Nije to brdo ovde, planina onde, to je jedan izuzetan masiv, zid takoreći. I ogroman, od Ukrajine, do delte Dunava.

Takođe, ustvari ti strogi ekološki uslovi ovde i imaju smisla. Karpati su raj na zemlji. Verovatno kao posledica strogog kolektivizma, u kome su letele glave, sačuvani su skoro sasvim od divlje gradnje, ali i od puno ljudskog upliva (osim brojnih veštačkih jezera, fiks ideje bračnog para na vlasti, koja jesu promenila krajolik i klimu, ali su se nekako i uklopila u te planine). Uz naše Bjelasicu, Komove, Maganik, Durmitor i Zelengoru, ovo je još pre "raj na zemlji". ako tako nešto postoji, to je!
 
Balkan je jedna od najvecih demografskih depresija na svetu. To ne moze dugo da traje.

Vec se naseljavaju stranci, a pre 2030. Srbija ce i u odsiustvu velikih ratova imati pozitivan migracioni saldo. Jednostavno malo ljudi po povrsini je cesto dovoljna preporuka.
 
da ne preuveličavamo lepote i prirodnih bogatstva balkana, ima daleko lepših mesta, a ne treba ad zaboravimo da se od lepote ne živi. Svako juri za parama, a pare su u gradovima, u industriji, još više u uslugama, što znači da će sela ne samo uistočnoj srbiji nego svuda ostati prazna.
 
Села која су на до 15 км удаљености и саобраћајно добро повезана са 4 до 5 највећих градова у Србији ће опстати, за све остало будућност је црна.
Посебно у пасивним брдски крајевима.
Ми имамо проблем што нам не изумиру само села већ и мањи градови.
Раније су миграције најчешће ишле из села према првом већем граду а данас се миграције одвијају према 4,5 највећих градова или преко Батроваца и Хоргоша.
Пре 100 година сељак је посматран као друшвени слој, улога му је првенствено била да прехрани себе и породицу а данас су ствари доста другачије.
Ко жели да се озбиљно бави пољопривредом и од ње живи на селу мора да произведе или више или квалитетније, да обрађује веће површине, да уложи озбиљан новац и да постане произвођач.
Нема довољно за све.
Живети на селу а радити у граду је ок варијанта ако ти је неки већи град на 10-15 минута вожње.
Живот на селу и живот од пољопривреде никада није био лак, то што су људи масовно одлазили у градове није некакав план или завера него природан процес.
До пре само 60,70 година разлике село-град биле су огромне, већина села није имала ни метар асфалта, ни калдрме, добар део села није имао струју.
Данас су те разлике село-град много мање али села изумиру још брже.
 
Poslednja izmena:
Села која су на до 15 км удаљености и саобраћајно добро повезана са 4 до 5 највећих градова у Србији ће опстати, за све остало будућност је црна.
Посебно у пасивним брдски крајевима.
Ми имамо проблем што нам не изумиру само села већ и мањи градови.
Раније су миграције најчешће ишле из села према првом већем граду а данас се миграције одвијају према 4,5 највећих градова или преко Батроваца и Хоргоша.
Пре 100 година сељак је посматран као друшвени слој, улога му је првенствено била да прехрани себе и породицу а данас су ствари доста другачије.
Ко жели да се озбиљно бави пољопривредом и од ње живи на селу мора да произведе или више или квалитетније, да обрађује веће површине, да уложи озбиљан новац и да постане произвођач.
Нема довољно за све.
Живети на селу а радити у граду је ок варијанта ако ти је неки већи град на 10-15 минута вожње.
Живот на селу и живот од пољопривреде никада није био лак, то што су људи масовно одлазили у градове није некакав план или завера него природан процес.
До пре само 60,70 година разлике село-град биле су огромне, већина села није имала ни метар асфалта, ни калдрме, добар део села није имао струју.
Данас су те разлике село-град много мање али села изумиру још брже.
Ja sam dosta drugačijeg mišljenja o uzroku niskog nataliteta, a i imao prilike da se uverim da je tako jer sam bio sa ginekologim u braku.
Velika većina ljudi (tj. žena) ne razmišlja na dugi rok od 20 30 godina, već na naredne 2 3 godine. I tu dolazim što mi je većina žena potvrdila očajni uslovi medicine u Srbiji. Ukoliko ne želi žena mora da plati ginekologa koji će privatno da joj vodi trudnoću, jer bez toga stavljaš glavu u torbu. U najmanju ruku teško ćeš da dobiješ epiduar iako žene imaju pravo, jer anesteziologa mrzi da se budi u noćnoj smeni. Da ne pričam da su gotovo sva porodilišta u Srbiji totalni raspad nad raspadom. O tome da posle porođaja porodilja dobije babicu kao asistenta da joj pomaže kod kuće oko bebe je nešto što ne postoji. Podrška se svodi na paket opreme i nešto para ukoliko nemaš nikakvu imovinu. Da ne pričam da porodilje ne dobijaju punu platu i imaju porodiljsko odsustvo znatno kraće nego što je bilo u SFRJ. Dodaj na ovo da poslodavci ne žele da zaposle žene koje nemaju decu, a i one koje se porode strepe da ne dobiju otkaz kad se vrate na posao.
Što se tiče sela, manji deo ljudi koji živi u ruralnim područijima se bave poljoprivredom. Međutim oni koji se bave ne žive u katastrofalnim uslovima
U poslednje vreme su povećane znatno subvencije, može skromno da se živi i od malih poseda. Glavni problem je izolovanost sela i hroničan nedostatak svake vrste infrastrukture i to ne mislim na putnu već na stvari kao što je javna rasveta, trotoari, kanalizacija, i najbitnije socijalna infr. zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport, i trgovina
 
da ne preuveličavamo lepote i prirodnih bogatstva balkana, ima daleko lepših mesta, a ne treba ad zaboravimo da se od lepote ne živi. Svako juri za parama, a pare su u gradovima, u industriji, još više u uslugama, što znači da će sela ne samo uistočnoj srbiji nego svuda ostati prazna.

Verovatno na mene misliš... Da, zaiasta ima prelepih mesta na planeti na kojoj živimo, naravno i van Balkana. Generalno, data nam je na čuvanje prelepa planeta (na čuvanje za naše potomke, to mislim). Sticajem raznih okolnosti, i veoma sam zahvalan zbog toga, puno toga sam lično video. Od Himalaja, Sibira, do pustinja Mongolije, živeo sam jedno vreme u podsaharskoj Africi, posao mi je vezan za Amerike... Mnogo je lepa planeta na kojoj živimo. Da sam pesnički raspoložen, kao što nisam, rekao bih da zaista često oduzme dah.

Takođe, veruj mi na reč, ovo što sam gore izdvojio, bar u mom intimnom doživljaju (koji, istina, mora biti bar malo iskrivljen činjenicom da sam Balkanac, odatle rodom i srcem), može da stane na crtu skoro pa bilo čemu na drugim širinama i dužinama. Kada sedneš na kamen Zelengore i pogledaš prema Neretvi u dubinu, ili klatiš noge na steni Durmitora... Lutaš Karpatima, da se izgubiš, samo da bi se pronašao... pa, zaista osetiš da je to zemlja koju je bog pravio sebi! No, pošto nisam pesnički raspoložen, neću sve ovo reći. ;)

Nismo loši sa onim što nas je zapalo, iskreno. Hajde da ga čuvamo (hoću reći, ok je 8mlrd za put kroz Karpate :) )

Da li će sela svuda ostati prazna? Naravno da neće, kao što i ne ostaju. Samo će promeniti karakter i osnovnu delatnost kojom se stanovnici sela bave... To se u dobrom delu okoline već i završilo. Ne zove se to više selo, onako kako u našem jeziku razumemo selo.
 
Ja sam dosta drugačijeg mišljenja o uzroku niskog nataliteta, a i imao prilike da se uverim da je tako jer sam bio sa ginekologim u braku.
Velika većina ljudi (tj. žena) ne razmišlja na dugi rok od 20 30 godina, već na naredne 2 3 godine. I tu dolazim što mi je većina žena potvrdila očajni uslovi medicine u Srbiji. Ukoliko ne želi žena mora da plati ginekologa koji će privatno da joj vodi trudnoću, jer bez toga stavljaš glavu u torbu. U najmanju ruku teško ćeš da dobiješ epiduar iako žene imaju pravo, jer anesteziologa mrzi da se budi u noćnoj smeni. Da ne pričam da su gotovo sva porodilišta u Srbiji totalni raspad nad raspadom. O tome da posle porođaja porodilja dobije babicu kao asistenta da joj pomaže kod kuće oko bebe je nešto što ne postoji. Podrška se svodi na paket opreme i nešto para ukoliko nemaš nikakvu imovinu. Da ne pričam da porodilje ne dobijaju punu platu i imaju porodiljsko odsustvo znatno kraće nego što je bilo u SFRJ. Dodaj na ovo da poslodavci ne žele da zaposle žene koje nemaju decu, a i one koje se porode strepe da ne dobiju otkaz kad se vrate na posao.
Što se tiče sela, manji deo ljudi koji živi u ruralnim područijima se bave poljoprivredom. Međutim oni koji se bave ne žive u katastrofalnim uslovima
U poslednje vreme su povećane znatno subvencije, može skromno da se živi i od malih poseda. Glavni problem je izolovanost sela i hroničan nedostatak svake vrste infrastrukture i to ne mislim na putnu već na stvari kao što je javna rasveta, trotoari, kanalizacija, i najbitnije socijalna infr. zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport, i trgovina
Слажем се, проблем наталитета је тек посебна и тешка прича и готово једнако погађа и села и градове. Моја поента је да они градови који имају раст становништва немају раст због позитивног прираштаја већ због миграција становништва из мањих градова или са села.
Старосна структура становништа села је таква да ће се за 20-30 година број становника у 80% села преполовити.
 
Слажем се, проблем наталитета је тек посебна и тешка прича и готово једнако погађа и села и градове. Моја поента је да они градови који имају раст становништва немају раст због позитивног прираштаја већ због миграција становништва из мањих градова или са села.
Старосна структура становништа села је таква да ће се за 20-30 година број становника у 80% села преполовити.
Pa rast imaju samo 5 grada (govorim period 2002-2022) Novi Sad 35 % Novi Pazar 30 % Beograd 7 % Niš i Požarevac po 2 %. I govorim o nekih 120.000 stanovnika. Na nivou Srbije broj gradskog st. je pao za 3 % a seoskog za 23 %. Tako da više nema ni gradovi kako da se uvećavaju. Čak ni Pazar nema više rast zbog prirodnog priraštaja.
Ima više prognoza ali mi se najrealnija činim ona iz prostornog plana po njoj bi Srbija imala samo 5,62 mil.st. Beograd 1,62 Vojvodina 1,54 Zapadna Srbija I Sandžak 747 hiljada, Šumadija I Pomoravlje 809 hiljada, Istočna 205 I Južna 700 hiljada.
Ako je za utehu Bugari imaju još veći pad stanovništva, dok Grci prikrivaju imigracijom od 10,4 mil stanovnika samo 9,4 ima grčko drž
 
Železnička infrastruktura - izgradnja i obnova
Cilj radova je da se infrastruktura uskladi sa uslovima EU i to minimum
1. Brzina 100 km/h za teretne i 160 km/h za putnička (prosek)
2. Nosivost preko 22.5 t
3. Dužina voza 740 m
4. Dupli kolosek gde ne postoji
5. ERMTS sistem

Zbog velike vrednosti radova izabrani su železnički koridori

1. Central Konstanca-Bukurešt-Brašov-Sigišoara-Arad-HU 807 km
U upotrebi 580.5 km
Izvođenje radova 253 km
Vrednost radova 4.060 milj EUR

2. Est Ðurđu (BG)-Bukurešt-Buzau-Bakau-Sučeava-UKR 535 km
U upotrebi 56 km
Planirano 279 km
Vrednost 2.66 milj EUR

3. Sud Bukurešt-Krajova-Turnu Severin-Lugož-Temišvar-Arad 598 km
Planirano 598 km
Vrednost 5.788 milj EUR

4. Nord Sučeava-Kluž-Oradea-HU 470 km
Planirano 470 km

5. Interkonektor Central-Sud Kluž-Tejuŝ 102 km
Vrednost radova 0.948 milj EUR

6. Transgranični Prut Est (Paŝkani)-Jaši-MD 97 km
Vrednost 461 mil EUR

7. Transgranični Tracia Krajova-Kalafat (BG) 107 km
Vrednost 669 mil EUR

8.Transgr. Banat Temišvar-RS 56 km
Vrednost 143 mil EUR

9. Studija izvodljivosti za novu trasu brze pruge Bukurešt-Brašov-Kluž-Oradea-Budimpešta sa planiranom brzinom između 200 km/h do 300 km/h.

Pored ovoga planirano se obnova 42 stanice pri čemu će Bucuresti Nord i Timisoara Nord da dobiju potpuno novi izgled. Vrednosti za Bukurešt 130 mil EUR.

Pored ostalog planirana je nabavka
1. Alstom Coradia Stream 37 garnitura sa 352 mesta ukupno za interregionalni prevoz
Vrednost 700 mil EUR. Prve garniture su već isporučene
2. PESA Interregio 20 garnitura sa 192 mesta.
3. PESA Regio 62 garniture sa Vrednost obe 840 mil. EUR
5. Alstom Traxx 16 el.lokomotiva u vrednosti 150 mil evra
6. Modernizacija 55 el.lokomotiva za brzine do 160 km/h i 140 putničkih vagona, kao i pretvaranje 20 dizel u lokomotive na hidrogen za 400 mil EUR

Ovo su samo osnovni radovi predviđeni do 2030. Postoje i brojne druge investicije na sekundarnoj mreži.
_storage_emulated_0_Android_data_com.adobe.reader_files_Pictures_Adobe Acrobat Exports_Page fr...jpg
index.png
tren.jpg
pesa_train_-_photo_arf_-_autoritatea_pentru_reforma_feroviara_on_fb.jpeg
 
Само да исправим. Ова брзина није просек него максимална.
Nije maksimalna, a istina nije ni prosečna. Tačno uslov glasi minimum (at least)
160 km/h na 75 % sekcije između dva urbana čvorišta
100 km/h na 90 % sekcije.
Inače plan je bio 2030, ali mislim da su produžili (Zavisi da li je core network ili comprehensive isto). Inače posle ovog države koje ne ispune imaju da plaćaju dnevne penale.
 
Urbane železnice i metro.
Trenutno metro ima samo Bukurešt, ali na moje iznenađenje odlučili su da grade i metro u Klužu (urbana zona ima samo 400.00 stanovnika).
Metro Bukurešt
1. M5 produžetak linije otvorene 2020(6.9 km; 10 stanica) sekcija Eroilor – Piața Iancului, 5.4 km, 6 stanica; rok:2027 cena: 1.100 mil EUR
2. M6 1 Mai - Otopeni (aerodrom)
Potpuno nova linija; 17.8 km, 16 stanica, rok:2027, cena: 1.1132 mil EUR
Metro Kluž (laki metro)
1. M1
obezbeđena sredstva za prvu fazu u dužini 9.16 km i 9 stanica; cena: 300 mil EUR, rok:2026 (ukupno 21 km, 19 stanica, 1.400 EUR, 2031)
Kombinacija podzemnih i nadzemnih stanica; vozovi dužine 51 m;
S train
Planirano je niz investicija za uspostavljanje urbanih vozova u Bukureštu, Klužu, Brašovu, Sibiu, Jašiju i posebno ono što se odnosi Temišvar.
U Temišvaru je planirano uspostavljanje 6 linija, pri čemu dve linije idu do srpske granice Timișoara Nord - Stara Moravica Timișoara Nord-Žimbolija.
U toku je otvoren poziv za dostavljanje interesovanja od strane okruga i u prvoj fazi je planirano 650 mil EUR za sva šest sistema.
Inače od železničke veze između Srbije i Rumunije neće da bude ništa u skorije vreme (a možda i na srednji rok). Nedavno su mediji iz TM objavili vest da su pregovori oko regulisanja dugova propali (vode se od 2017).
 
Nije maksimalna, a istina nije ni prosečna. Tačno uslov glasi minimum (at least)
160 km/h na 75 % sekcije između dva urbana čvorišta
100 km/h na 90 % sekcije.
Inače plan je bio 2030, ali mislim da su produžili (Zavisi da li je core network ili comprehensive isto). Inače posle ovog države koje ne ispune imaju da plaćaju dnevne penale.

Јесте максимална. Нигде се у Румунији не раде пруге за брзину већу од 160 км/ч. Услови су једно, а стварно стање друго.

Inače od železničke veze između Srbije i Rumunije neće da bude ništa u skorije vreme (a možda i na srednji rok). Nedavno su mediji iz TM objavili vest da su pregovori oko regulisanja dugova propali (vode se od 2017).

Лакше се и брже преговарало око границе између Румуније и Краљевине Југославије након Првог светског рата, него око хебеног дуга распале државне железничке фирме из Србије.
 
Vrh