Šta je novo?

Ada Huja

vucko

Professional
Učlanjen(a)
20.04.2008.
Poruke
23.588
Pohvaljen
22.403
Lokacija
Zvezdara
Ako se dobro secam ove dve slike su iz 2003 i 2009 godine,a evo i teksta bivseg gradskog arhitekte Djordja Bobica o Ada Huji i njenoj prenameni iz zelene povrsine(sume) u komercijalnu

ada-huja-nekad-i-sad.jpg


autor Đorđe, pre 23 dana
Pocrvenela Ada Huja ...
Čudni su putevi ada Beogradskih, Ade Kalea je potonula, Ada Ciganlija se lagano izgrađuje, Veliko ratno ostrvo odoleva i čuva svoje ptice selice a Ada Huja posustaje, prepoznata je posle decenija zapostavljanja što je ipak bila nekakava zaštita i sada prolazi kroz krizu uvođenja u gradski život, preti joj značajna promena, uznemirena je neizvesnom budućnošću. Ada Huja je poluostrvo na Dunavu, nizvodno od Pančevačkog mosta, podno Višnjičke banje, ima i malo ostrvo tik uz vrh Ade, na ulazu u rukavac i to je sve zeleno, šuma odvajkada, samoniklo nastala, izdržala napadanje, krčenje i nekontrolisano postupanje sve do sada. Odavno je planirano i u planovima gde se obeležava urbana matrica zapisano da je Ada Huja zelena gradska površina, da možda bude alternativa Adi Ciganliji za ovaj deo grada, da se ne mora preko Beograda do rekreacije i uređenih gradskih plaža. Beše namera da se na Adi očuva vrednost autentične prirode i da eko sistem bude zaštićen a izgradnja svedena na objekte koji upravo tom cilju služe. Zeleno, zeleno, zeleno je proklamovano kao vrhovni cilj održivog grada i tako beše u planovima i znanju Beograđana sve do skora.
Ustvari, nije samo u ovo, sadašnje doba, Ada Huja bila predmet destukcije i umanjene zaštite, fabrika hartije se zapatila na ulazu u Adu u ono vreme kad je bila elektrifikacija i industrijalizacija i opstala je do sada a namera je da bude prekvalifikovana u sektor komercijale. Posle, kad elektrifikacija i industriljalizacija nije više bila krilatica doselila se do fabrike ali već na tlu Ade karting staza ne baš u skladu sa ekološkim principima ali kao doprinos novom nadolazećem dobu. Seča šume se događa neprekidno. Onda je počelo nekontrolisano nasipanje šutom i otpadom, Ada se deblja kao i građani koji jedu brzu, nezdravu hranu, rukavac se smanjuje, mesta za planiranu marinu sve je manje, pored donetog đubreta u rukavac se izliva gradska kanalizacija i otpadne vode pa onda ribe ugibaju, eko sistem te vode je poremećen.

http://djordje*******obic.com/wp-content/uploads/2010/06/002-gp-2003-copy-final.jpg


Sve se to događalo uz mnoge reči dužnosnika da će se učiniti „sve što je u našoj moći» da se Ada zaštiti ali loše događanje traje i Ada Huji nije preostalo ništa drugo nego da sama o sebi vodi brigu uz pomoć prirode i za sada je uspela da ostane pod proređenom šumom i neizgrađena u očekivanju da se jednom dogodi ono što je u Generalnom planu Beograda zapisano. U svim Generalnim planovima pa i u onom iz 2003 godine poluostrvo je bilo zeleno, namenjeno rekreaciji i sportu, očuvanju i afirmaciji prirodno nastale sredine u skladu sa savremenim ekološkim principima, pre svega. U planovima je naglašeno da će duž obale Dunava od Ade Huje ka Pančevačkom mostu biti gradski kvart, deo gradskog centra, gradiće se novi most preko Dunava a onda bi zeleno poluostrvo dobilo puni smisao kao neophodni deo buduće urbane matrice. Nada u takav rasplet događanja oko Ada Huje je održavana u životu decenijama, ali je krajem 2009 godine Izmenom Generalnog plana namenjena drugačija budućnost Adi Huji. Predviđena je izgradnja u slavu komercijale i novog investicionog ciklusa umesto postojeće šume iz koje uostalom gradu neprekidno preti neka opasnost, to ne treba zanemarivati, u bajkama je već oipisano, treba se samo setiti kako je zli vuk u šumi presreo i prepao Crvenkapu i posle je pojeo zajedno sa babom.
Ipak, možda i nije eliminisanje šume i zelenila učinjeno namerno. Ada Huja je pocrvenela, verovatno, kada je urbanista nepažnjom i u stvaralačkoj groznici isprevrtao kantice sa bojama te je iscurela crvena boja prilikom crtanja plana i prelila se preko zelene a fleku je zametno brisati, te ostade u urbanističkom planu. Crvena boja na urbanističkom jeziku znači „komercijalne zone i gradski centri»; usput iz prevrnutih kantica na vrh Ade se izlila nežna plava boja što na istom jeziku znači „sport, sportski objekti i komplementarni sadržaji ... „. Šta to može u praksi života da znači ko če da zna, možda hotel ili restoran ili kako je napisano motonautički centar, marina; zelenila više nema osim jedva primetno u uskom pojasu uz samu obalu. Autentična šuma koja je tu odvajkada je predviđena za uklanjanje, za definitivnu seču, do sada su je sekli kradom i nelegalno, sada je to planom regulisano i seča će biti regulisana, ozakonjena ne bi li se stvorio novi prostor za gradnju i investiranje. Javno zemljište namenjeno zelenilu je prometnuto u komercijalno a zaposednuće ga investitori ne bi li tu gradili.
Priča o zaštiti Ade Huje kao javnog gradskog zelenog ambijenta i činjenje dužnosnika po modelu „sve što je u našoj moći» je isflekanim planom prekrivena da ne bode oči i ne opominje na neispunjeno obećanje i neobavljenu dužnost. Srećom, boja iz prevrnutih kantica nije stigla do ostrva nizvodno od vrha Ade te mu je sačuvana zelena boja što je ipak neki znak da su ciljevi Generalnog plana evropski, beskrompromisno ekološki i po svaku cenu. Posebno se kao snažna potvrda osnovnom stavu, ekološkom, naglašava da je „Beograd u dosluhu sa prirodom» mada nije verovatno da je priroda prihvatila aljkavo ostavljanje fleka pogrešnih boja iz prevrnutih kantica po Ada Huji. Beograđani se mogu nadati da će tokom opšteg napredka koji sledi, ekonomskog, tehnološkog ali i najpotrebnijeg, civilizacijskog, biti izmišljen i stvoren deterdžent za čišćenje urbansitičkih planova i da će njegova promocija biti upravo na otklanjaju slučajno nastalih crvenih fleka na Ada Huji.

http://djordje*******obic.com/wp-content/uploads/2010/06/003-gp-izm-2009-copy-final.jpg

http://djordje*******obic.com/?p=2579#dalje
 
Ionako je bilo teze dostupno zbog luke i silnog peska. Mozda gresim. A i bolje da drvece bude meradovnije rasporedjeno p gradu sa sumskim ozazama nego da neke ulice nemaju uopste drvece.
 
Boki sve mi se čini da si bio član tima 2009. godine :lol:
 
Ada je nekad bila zaista ostrvo. Katastrofalnu grešku su napravili komunisti (kako se uobičajeno kaže na ovom forumu) kada su pedesetih godina nasipanjem svega i svačega a pogotovu đubreta zagradili uzvodni deo rukavca Dunava i time pretvorili ostrvo u poluostrvo. Nasipanje peska, šuta i kojekakvog otpada nastavljeno je i sada je ada Huja skoro sasvim pripojena kopnu. Od rukavca je nastala jeziva baruština i to je najružniji deo Dunava od izvora do ušća (u Crno more). Pre nekih 20 godina bilo je predloga da se kroz nasuti teren prokopa kanal i ponovo uspostavi protok vode kroz obnovljeni rukavac. Sećam se da je bilo predloga da to učini vojska svjim rovokopačima. Možda i sad nije kasno da se tako nešto uradi i da ada ponovo postane ada.
 
Utorak, 14. septembar 2010.

Pilot projekat javne solarne rasvete dela keja na Adi Huji

Uprava za energetiku Sekretarijata za komunalne i stambene poslove priprema pilot projekat solarne rasvete dela keja na Adi Huji. U toku je izrada dokumentacije i uskoro se može očekivati raspisivanje tendera za nabavku i postavljanje solarnih svetiljki. U realizaciji ovog dela posla učestvuje i Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Projekat kojim se trajno rešava osvetljenje keja na Adi Huji biće realizovan u dve faze: postavljanje solarnih svetiljki duž samog keja – šetališta i postavljanje klasične rasvete na pristupni put do Višnjičke ulice. Kompletan posao će biti realizovan u toku 2010-11. godine.

– Predviđeno je da se šetalište na keju osvetli sa 40 svetiljki koje se energijom napajaju preko solarnih panela. Ovo je prvi put da se u javnoj rasveti u Srbiji primenjuje Sunčeva energija. Prednosti su višestruke: ovaj način predstavlja ekološko rešenje kojim se smanjuje upotreba fosilnih goriva, instalacija je laka, nema narušavanja životne okoline, nema računa za struju, minimalni su troškovi održavanja i dug je vek upotrebe. Sistem upravljanja osvetljenjem je automatski, kako za periode uključivanja i isključivanja tako i za praćenje stanja baterija, kako ne bi došlo do prekomernog punjenja ili pražnjenja, što bi moglo uticati na oštećenje baterije ili smanjenje njenog radnog veka – rekao je Marko Stojanović, direktor Uprave za energetiku.

Drugi deo projekta podrazumeva osvetljavanje pristupnog puta od Višnjičke ulice do keja, gde će biti korišćen klasičan način osvetljavanja javnih površina. Rasveta koja je sada instalirana na keju biće premeštena na dolazni put od Višnjičke ulice, gde će biti izrađena nova elektromreža za napajanje.

Kej koriste deca, penzioneri, sportisti, biciklisti i ostali građani u razne rekreativne svrhe. Na šetalištu se odvija i sporadičan usporen saobraćaj vozila, koja se kreću od pristupnog puta do parkinga pored ugostiteljskih objekata.
Izvor: BEO Info
 
Neka se (sistemu) upravniku ade Ciganlije dodeli i ada Huja , pa da vidimo ...sigurno će biti neki pomak, veći u jednoj godini nego sve ukupno unazad 10 . Ovako kako stvari stoje samo ćemo plakati još 10 god. Pitanje je samo hoće li čovek pristati da natovari sebi bedu na vrat. A zakonski je lako, tome i služe privremene odluke i uredbe samo da li hoće....
 
Po zadnjoj izmeni gupa evo cime bi dobio da upravlja direktor.Sa otprilike najvise 10 hektara zelenih povrsina i pojasom uz dunav,sve ostalo sto se crveni je gradski centri i komercijalne namene.Kako to gledati a da ti se ne zaplace?


gupw.jpg
 
Kada vidis ovu sliku samo treba da se zapitas - koja je bese poslednja odluka suda u vezi sa sporom Luke i Grada oko zemljista nizvodno od Pancevackog mosta?

Sto bi rekao Radovan - Eto resenja!
 
@Vucko
aprila ove godine na ovom forumu kada sam negodovao oko te izgradnje na adi Huji Vas odgovor je bio da nisam dobro razumeo, kao to će se graditi u samoj luci i tako da ada 2 tj. ada Huja ostaje zelena . A sad ....... :bash: .... mada lično mislim da je i tada bilo kasno..., karte su podeljene davno pre nego što mi saznamo za igru... taki nam krupije... :blah:
 
Ni ja nisam znao za tu izmenu,tek sam u julu video ovaj plan,tada sam i zapoceo ovu temu.Nazalost ova izmena gupa je ako se na varam iz 2008me godine,kao sto kazete karte su davno podeljene...A mi samo mozemo da gledamo epilog.Nazalost Ada Huji nema spasa,ocim tog spica koji su ostavili radi reda jelte...

:bash:
 
Sobzirom da je to samo papir , ništa još nije gotovo...
Znao je dobro Pantelija šta piše u svom testamentu ... :lool: :laugh: :lool:
 
Projekti „Istraživanje i rehabilitacija prostora Ade Huje" »

12. Novembar. 2010 | (17:15 -> 17:18), Izvor : Studio B, Komentari: 0

Rezultati projekta „Istraživanje i rehabilitacija prostora Ade Huje", rađen na inicijativu Sekretarijata za zaštitu životne sredine, a finansiran od češke vlade, predstavljen je u svečanoj sali Skupštine grada Beograda.


Projekat je predstavljen sa ciljem da se taj deo obale preuredi u rekreativno sportsko područje.

Učesnici skupa, gradski sekretar za zaštitu životne sredine Goran Trivan, državni sekretar Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja u Vladi Srbije Ivica Radović, ekonomski savetnik Ambasade Češke Republike u Beogradu Luboš Joza i rukovodilac projekta Martin Polak, predstavili su primenu modernih tehnologija u postupku istraživanja i remedijacije zagađenih lokacija na primeru Ade Huje.

Sekretar za zaštitu životne sredine Goran Trivan istakao je da je važno da svi koji se bave zaštitom životne sredine čine vrlo praktične postupke kako bi ta sredina bila bolja, što projekat uređenja Ade Huje i potvrđuje.

- Ovaj projekat je od izuzetnog značaja jer je taj deo reke bio decenijama degradiran. Cilj je da se ta slika uz pomoć prijatelja, novca i znanja postepeno popravlja, a od Ade Huje, bez obzira na vlasništvo, napravi prostor poput onog na Adi Ciganliji. Takođe, cilj je da se nešto slično napravi i na levoj obali Dunava, čiji je proces zaštite već otpočeo, kako bi u dogledno vreme i to postalo rekreativno sportsko područje, na zadovoljstvo građana Palilule, Karaburme, Višnjice i Grocke - ukazao je Trivan.

Resorni državni sekretar Ivica Radović istakao je da se saradnja u zaštiti životne sredine Srbije i Češke sve više unapređuje. On je podsetio da pravni osnov za uspostavljanje ove saradnje predstavlja Memorandum o razumevanju i saradnji koji je potpisan između nadležnih ministarstava dve zemlje krajem 2006. u Beogradu i kojim su definisani različiti oblici i oblasti, kao i modaliteti saradnje.

Predstavnik češke ambasade u Beogradu Luboš Joza najavio je da će visoka delegacija Vlade Srbije od ponedeljka boraviti u zvaničnoj poseti Češkoj Republici i da će toku te posete biti potpisan program saradnje dva ministarstva za zaštitu životne sredine za naredne dve godine.
 
NEKAD RUGLO GRADA, DANAS JE VIKENDOM PUNO
Ada Huja - kako je divlja deponija postala izletište

Bojan Bednar | 15. 11. 2010. - 00:02h | Foto: D. Milenković | Komentara: 0
Sve što joj je neophodno da postane nova Ada Ciganlija, Ada Huja već ima. Nalazi se na odličnoj lokaciji i dobro je povezana sa gradskim jezgrom, izlazi na veliku reku i ima pristanište sa prilazom za brodove i putnike, a staza za karting koja se nalazi na Adi Huji najveća je na Balkanu. Ipak, sve iluzije da će jednog dana Beograđani izgovarati Ada misleći na Adu Huju umesto na Adu Ciganliju razara smrad iz fabrike hartije smeštene na tom poluostrvu.


Deca se rado igraju na Adi Huji gde ima dosta penjalica, ljuljaški i tobogana
Sportsko-rekreativni centri, hoteli, šoping centri, restorani sa dečjim igralištima i zabavni sadržaji za turiste koji će Dunavom pristizati iz Evrope tik uz fabrički dimnjak i vazduh koji s vremena na vreme štipa oči. Pa gde to ima ili treba da bude? Na Adi Huji.

Začudo, šetalište uz Dunav i bašte restorana su puni, i ako uz dobru klimu u automobilu brzo prođete kroz smrdljivi koridor, već ste na obali reke, gde je vazduh čist(iji).

- Dolazimo ovde kad god je lepo vreme, sa Karaburme smo i Ada Huja nam je mnogo bliža od Kalemegdana ili Ade Ciganlije. Miris jeste neugodan, ali nije uvek baš toliko strašno. Svakako bi bilo bolje da se do reke ne probijate kroz gasove, ali šta sad. Važno je da je zaustavljeno donošenje smeća na Adu Huju jer je to bilo grozno videti - kaže Maja (27), koja je sa svojim prijateljicama izašla na sok i razgovor u jednu od bašta na Adi Huji.

Tobogani, ljuljaške i ostale sprave za đipanje i pentranje, prepuni su dece. U bašti obližnjeg restorana neko od njih slavi rođendan, klinci se cerekaju, začikavaju jedni druge i plaze se matorcima koji ih snimaju kamerama i fotografišu. A u pozadini, na svu sreću ugašeni dimnjak od cigle, preteći podsetnik na košmarni koncept urbane industrijalizacije. Skoro cinično, odmah pored gradi se ekološka „Hobit kuća“ sa drvenim krovom prekrivenim travom i zidovima od blata i bala sena.

Do pomenute karting staze, iako bi svojom veličinom trebalo da zasluži potpuno drugačiji tretman, stiže se zemljanim putem sa nezanemarljivim procentom utabanog šljunka. Jednom rečju, bogaza. Pored „puta“ hrpe i hrpice smeća. Navodno, pre godinu dana ili nešto više, zabranjeno je odlaganje smeća na Adi Huji, postavljene su i stražarska kućica i rampa visoka taman toliko da ispod nje može da se provuče automobil, a ne može kamion. Zagađivači su izgleda nabavili niže kamione.

- Najviše posla imamo vikendom, dolazi nam mnogo ljudi. Jeste malo nezgodno prolaziti pored đubreta i kroz smrad, ali šta će ljudi kada nema bolje. Sreća pa je sunčano, jer kad se sprema kiša, onda smrdi - priča jedan od zaposlenih na karting stazi.

Slično je i na kompleksu teniskih terena pored. Igra se na šljaci i betonu, dimenzije su odmerene kako nalažu Dejvis kup standardi, ali pre nego što uzmete reket, pripremite se za mini reli.

- Obećali su da će nam napraviti put. Važno je da se smeće ne baca kao nekad. I pored svega, mnogi će, kada je toplo kao sada, pre doći ovde nego da igraju u balonu - kažu u teniskom klubu na Adi Huji.

Godinama uništavana, urnisana vegetacija Ade Huje deluje potpuno bespomoćno. Gole grane drveća koje je obrstila jesen dodatno potcrtavaju tu nemoć. Od stručnjaka za stanje životne sredine nedavno su stigle i, u najmanju ruku, uznemiravajuće vesti: Ada Huja je veoma bolesna, njeno tlo je zatrovano, a otrov smo joj sipali mi. Da potpuno ozdravi, biće potrebne godine i milioni, a ne zna se čega nam više nedostaje, vremena ili novca.

Čeka se na urbanistički plan
Pre nekoliko godina Ada Huja je bila viđena kao idealno mesto za ekskluzivni hotelski i poslovni prostor. Ubrzo se od toga odustalo, pa su neki gradski funkcioneri najavljivali izgradnju banjskog centra, a zatim i marine za velika plovila koja saobraćaju celim tokom Dunava. Sve to nije teško realizovati, ali se prvo mora raditi na nasipanju ovog zemljišta, jer često plavi. Trenutno se čeka donošenje urbanističkih planova i razrešenje imovinsko-pravnih odnosa kako bi Ada Huja konačno mogla da bude na raspolaganju investitorima. Pre dve godine je luksemburški fond „Brif“ najavio da će do 2010. godine na 14 hekatara izgraditi šoping centar. Na preostalih 80 hektara planovima je predviđena gradnja sportskih terena i drugih objekata komercijalnog sadržaja.

http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/217508/Ada-Huja--kako--je-divlja-deponija-postala--izletiste
 
Slika ada huje dok je jos bila prava Ada(ostrvo)

Ispada da je njoj bile bolje da je ostala ostrvo za razliku od Ciganlije

karaburmaadahuja124231m.jpg
 
Na ovoj socijalistickoj razglednici, meni je samo priroda lepa :cool: (odnosno najlepsa)
 
Bar je bilo prirode,sad nema ni 100 drveca na spicu ada huje :bash:
 
Izgleda tuzno sada, a nisam ni siguran da je bilo neophodno i najbolje resenje bas sve poseci. mada sve je to relativno, kada neznamo sta neko planira sa time u buducnosti.
 
A umesto zelenila na levoj strani trenutno imamo ovo

ada-karting.jpg


DSC_1434.jpg


Nema brige uskoro cemo imati ekskluzivne stanove jerbo sve se mora pretvoriti u stambeno komercijaolni prostor.

Da ne nadovezem na rockerov avatar

Nije tata ukrao...
http://www.youtube.com/watch?v=3yFRPXyHu3g
 
Grad je dovoljno veliki da ima konkurenciju Adi, a ovo mesto je moglo da bude sjajna prilika za tako nesto. Priroda, sport rekreacija, a sve to na reci. Upravo ono sto bi Beograd i trebalo da bude po meni, grad na 2 velike reke.
 
Razglednica je fantastična.
Pošto je moj kraj još jedan plus!
 
Vrh