Šta je novo?

Šume

trialin

Advanced
Učlanjen(a)
20.11.2008.
Poruke
3.082
Pohvaljen
4.709
Da li znamo koliko godišnje se u Srbiji može poseći ogrevnog drveta i kolike su potrebe…? Ne znamo odgovor ni na jedno pitanje.



U Srbiji je oko polovine privatnih šuma od ukupne površine pod šumom. Tačan podatak nije poznat jer su ovo podaci iz katastra, a stanje na terenu je drugačije. Za državne šume postoje podaci i o površinama i količinama koje se godišnje mogu seći.



Cenu drveta diktira tržište, ponuda i potražnja, i to je cena drveta iz privatnih šuma, dok cenu drveta iz državnih šuma odobrava Vlada Republike Srbije.



Vlasnici šuma drvo najčešće prodaju na panju prekupcima, švercerima, organizovanim grupama… Prodaja obično ide "na pola", ali vlasnici teško dobiju i treći deo. Veliki broj vlasnika i ne zna gde im je šuma… Dešavaju se i organizovane krađe, a vlasnici ne smeju da prijave jer se plaše od povezanih i organizovanih šumokradica.



Koliko se seče u privatnim šumama nije poznato jer najveći deo prodaje potiče iz nelegalnih seča. Koliko realno ima sečivog etata u privatnim šumama, odnosno, koliko se može poseći uz poštovanje principa održivog gazdovanja, nije poznato jer nikada nije urađen detaljan premer kao što se radi u državnim šumama.



Da bi napravili detaljnu analizu, morali bismo znati koliko se može proizvesti drveta i koliko je potrebno, odnosno, kolika je potrošnja ogrevnog drveta, peleta, sečke…, a ove podatke nemamo.



Kao i u svemu, tako i u vezi ovoga, kada se pojave problemi, primenjujemo "oruk" sistem da lečimo posledice, a ne uzroke. Ograničavaju se cene drveta, koje potiče iz državnih šuma, a krajnji kupac najčešće plati tržišnu cenu, pa korist imaju nakupci, šverceri…, pa je na štetu i Državi i krajnjem korisniku.



Pokušava se staviti pod kontrolu cena peleta, a najsiromašniji sloj se zasigurno ne greje na pelet jer nisu imali sredstava da ugrade kotao i urade mrežu prenosa. Zar nije svrsishodnije da socijalno ugroženom stanovništvu država pomogne novcem (a ne svima). Ako se ograniči cena peleta biće povlašćeni samo oni koji se greju na pelet, a njih je puno manje nego onih koji se greju na drvo, a upravo oni će plaćati tržišnu cenu.



Ove godine se povećala potražnja, zbog "uteranog" straha, pa su svi koji imaju mogućnost grejanja na drva, da se "osiguraju" krenuli u kupovinu drveta, a i oni koji se greju na drva traže da kupe više… Takođe, povećanju cena doprineo je nekontrolisani izvoz drveta, posebno u Kinu.



Takođe treba imati na umu neplanski prelazak grejanja na biomasu po naručenim elaboratima prema kojima postoje sirovine, pa opet teret pada na drvo.



Svako ograničavanje cena pruža velike mogućnosti manipulacija. Pa nije rešenje ograničavanje cena ogrevnog drveta koje potiče iz državnih šuma, a nije ni rešenje da šumari imaju izuzetno niske zarade, već da imaju bar onoliko koliko imaju u preradi drveta. Jer, upravo takve palte u šumarstvu povećavaju mogućnost korupcije.



Smatram da je potrebno sistematski i dugoročno prići sagledavanju i rešavanju problema i tražiti najaracionalnija održiva rešenja.


get_img.jpg

Treba imati na umu da Srbija ima najniži procenat šumovitosti među zemljama iz okruženja, a najveći procenat učešća privatnih šuma. U odnosu na broj stanovnika, u Srbiji šumovitost iznosi 0,3 hektara po stanovniku, u BiH je 1,38 hektara, dok je u Hrvatskoj 1,25 hektara.



Takođe, važna je činjenica to da je drvo daleko skuplje kao proizvođač kiseonika, i sve druge funkcije, nego ga koristititi za grejanje. Poslednjih godina je jako prisutno pustošenje privatnih šuma, prevođenje šuma u šikare i na tim površinama teško da će imati drveta bar u ovom stoleću…



Država može i mora iznaći odgovore na gore postavljena pitanja, uraditi detaljan plan kako dalje uz angažovanje zainteresovanih strana i struke..., stimulacijom svega pozitivnog i destimulacijom prekupaca, švercera, svih onih koji manipulišu…

Član 3 Zakona o šumama:​



"Ovim zakonom obezbeđuju se uslovi za održivo gazdovanje šumama i šumskim zemljištem kao dobrom od opšteg interesa, na način i u obimu kojim se trajno održava i unapređuje njihova proizvodna sposobnost, biološka raznovrsnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost i unapređuje njihov potencijal za ublažavanje klimatskih promena, kao i njihova ekonomska, ekološka i socijalna funkcija, a da se pri tome ne pričinjava šteta okolnim ekosistemima".



Država sve to može ako hoće… i svom narodu treba pošteno, realno da objasni, a ne da plaši i stvara još veći problem.

 
Dobar deo privatnih šuma je zapostavlje i zanemaren i parcelacijom iscepkan do besmisla. Kao što si naveo mnogi ni ne znaju da imaju vlasništvo nad šuom, institucije katastra i poreske administracije im ne predočavaju čime raspolažu a često su i stara vlasništtva koja jednostavno nisu iz ovog ili onog razloga nisu ušla u ostavinu pa su tako ostale neposednuta imovina preminulih lica čiji naslednici ne pokazuju interes čak i iz nužnih razloga kakvo bi bilo recimo oporezivanje jer koliko znam slabo se šta oporezuje Pritom i kad bi se naslednici isimali teško da bi došli do valjanih podataka zbog stalnih preparcelacija i konverzija zemljišta.
 
Ogromna je potraznja za ogrevom.
Vodja uteruje strah.
Sume ce platiti cenu toga.
 
"Građani Mirijeva, ali i drugih naselja Beograda, kao i predstavnici pojedinih ekoloških pokreta okupili su se Danas u Mirijevu na protestu protiv seče područja Bajdina šume i izgradnje stambenog kompleksa na ovom mestu, kao i protiv ostalih vidova uništavanja zelenih površina u ovom delu Beograda.
Na području Bajdina, na 66 hektara, planirana je izgradnja naselja u kome bi prema rečima lokalnih aktivista živelo od 15,000 do 20,000 ljudi. Bajdina šuma pri tome je područje koje je ne samo stanište ugroženih vrsta već i brana od zagađenja iz Vinče za ceo Beograd.

Istovremeno, ovaj deo Beograda nije ni pogodan za gradnju jer obiluje bunarima, podzemnim vodama i predstavlja jedno od najvećih klizišta u gradu."
 

Настављене активности на повећању шумског капацитета


Од оснивања Секретаријата за заштиту животне средине, непрестано трају активности на подизању нових шумских екосистема, а све у циљу постизања квалитетније животне средине и повећања површина под шумом. Такође, Секретаријат улаже велике напоре у циљу подизања еколошког квалитета вода на територији града Београда.

Секретаријат је израдио Стратегију пошумљавања на основу које је пошумио више од хиљаду хектара новог шумског земљишта са преко 250.000 засађених шумских садница и десет тона семена (жира), а такође је засађено око 5.000 дрворедних садница у дрворедима Београда. Такође, Стратегију пошумљавања користе друга јавна предузећа, која у оквиру својих програма и надлежности врше садњу.

Град Београд има више од 30 одсто зелених површина, у које се убраја 16 одсто урбаних и периурбаних шума, као и 14,6 одсто зелених површина. Циљ Секретаријата је да до 2030. године 22 одсто површина буде под шумама.

Поред тежње за повећањем површина под шумама, једна од активности Секретаријата јесте едукација свих старосних група и структура становништва о важности поштовања природе, њене разноликости, очувања биодиверзитета, имовине града и свих грађана. Како би се постојећа шума одржала и развијала на прави начин, потребна јој је редовна стручна нега, али и поштовање правила понашања у урбаној шуми: не остављам траг, не палим ватру у шуми, користим стазе, не узнемиравам животиње и учим о шуми.

„Посади право стабло на право место” је слоган Секретаријата, а на овај важан дан позивају се грађани да чувају природу и урбане шуме нашег града, јер је она најбоља учионица на отвореном за све њене посетиоце.

У складу са својим надлежностима, Секретаријат за заштиту животне средине је приступио изради Стратегије управљања водотоцима II реда на територији Београда, као стратешког документа којим се уређује област одрживог управљања. На територији Београда налази се близу две стотине водотока II реда. Стратегија ће бити основ за одређивање и припрему локација, као и за изградњу малих постројења за пречишћавање, складиштење и третман вода.

Неопходно је да се унапреди систем за контролу загађења површинских вода, али и подизање свести о индивидуалној одговорности свих грађана о важности очувања квалитета вода, саопштили су из Секретаријата за заштиту животне средине.

 
Секретаријат је израдио Стратегију пошумљавања на основу које је пошумио више од хиљаду хектара новог шумског земљишта са преко 250.000 засађених шумских садница и десет тона семена (жира), а такође је засађено око 5.000 дрворедних садница у дрворедима Београда.
Gde je tih hiljadu hektara novog šumskog zemljišta i 250.000 zasađenih šumskih sadnica?
 
Očigledno nisi pažljivo pratio sva ona fotografisanja i samopromocije raznoraznih ljudi iz gradske uprave, u prethodnim godinama. ETo odakle nam tolika stabla. :D
 
Ima ljudi na onom delu koji je uz stambene zgrade i trasu linije 48. Postoji staza uz zgrade. Za dalje ne znam. Bio prošle godine u blizini poslom. Pretpostavljam da ima ljudi i staza uz ulicu koja povezuje Vukasovićevu sa naseljem Miljakovački vinogradi.​
 
Ajde stavicu ovde, isekli su onaj šumarak izmedju rode i autoputa, pre zmajeve pumpe.

0DBB2C96-774A-4BC8-AE11-5970CF8963C3.jpeg
B418B810-AEB4-479F-B544-98BC4F60E9C8.jpeg
 

Светски дан шума


Секретаријат за заштиту животне средине обележава 21. марта Светски дан шума, те се овим путем обраћа јавности у циљу заштите шумских еко-система и биодиверзитета на територији града Београда, саопштено је из овог секретаријата.

Заштита природе и заштита шумских еко-система један је од приоритета Секретаријата. Повећање површина под заштитом Секретаријат спроводи израдом валоризације нових природних вредности, а у претходном периоду израђене су за подручја Грочанске аде, Степиног луга, Шупље стене и Беле реке.

Борба за повећање шумског фонда и заштиту биодиверзитета на територији града Београда је главни циљ Секретаријата и у вези са тим данас имамо 42 заштићена природна добра која се континуирано прате и чувају.

Пошумљеност града повећана је за 10 хектара у 2023. години, а од усвајања Стратегије пошумљавања из 2011. године то повећање износи више од 1.000 хектара.

Израђен је ГИС систем за квалитет стабала на подручју градске општине Савски венац и на територији новозаштићеног подручја „Аде Циганлије”, који представља помак и иновативни начин очувања шумског фонда на територији града.

Програм развоја урбаних шума града Београда, који је тренутно активан, има за циљ да развије партиципативни приступ у газдовању овим шумама и да се унапреде планови газдовања овим шумама у смислу унапређења друштвених и еколошких функција, с акцентом на обезбеђивање услова за здраву животну средину и рекреацију становника Београда.

„Живети у складу са природом и очување природних ресурса је потреба свих нас, а све у циљу бољег здравља свих наших суграђана”, поручују из Секретаријата за заштиту животне средине.

 
Dragi moji, moj prijatelj ruski urbanista sprovodi istraživanje o stanju Zvezdarske šume, biće vam veoma zahvalan ako odgovorite na kratak upitnik (oko 2-3 minuta vremena), hvala svima unapred na učešću!

Анкета о степену задовољства грађана стањем територије парка "Звездарска шума"
 
Vrh